Iako se to želi poticati, poslodavci koji pristanu zadržati u radnom odnosu radnika starijeg od 65 godina izlažu se riziku povećanih troškova u odnosu na troškove ostalih radnika. Nakon 65 godina starosti HZZO ne priznaje naknadu za bolovanje.
Dakle, i prije najavljivih izmjena mirovinskog zakonodavstva ima primjera radnog odnosa s radnikom starijim od 65 godina. Iako se to želi poticati, poslodavci koji pristanu zadržati u radnom odnosu radnika starijeg od 65 godina izlažu se riziku povećanih troškova u odnosu na troškove ostalih radnika ako se radnik stariji od 65 godina razboli. Za razliku od drugih radnika kojima naknada plaće za prva 42 dana bolovanja tereti sredstva poslodavca, a od 43. kalendarskog dana isplaćuje se na teret HZZO-a, radnik koji je navršio 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža nema pravo na naknadu plaće na teret HZZO-a, već za cijelo razdoblje bolovanja ostvaruje pravo na naknadu plaće na teret poslodavca. Nije propisana iznimka čak ni za bolovanje uzrokovano ozljedom na radu ili profesionalnim oboljenjem. I tada radnik za cijelo razdoblje bolovanja ostvaruje pravo na naknadu plaće isključivo na teret poslodavca. Započne li bolovanje u trenutku kad je mladi od 65 godina, a tijekom korištenja pravom na naknadu plaće na teret HZZO-a navrši starosnu dob od 65 godina, prestaje mu pravo na naknadu plaće na teret HZZO-a i počevši od 65. rođendana naknada tereti poslodavca.
Prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju naknada plaće za bolovanje ne može iznositi manje od 70% prosječne plaće koju je radnik ostvario u šest mjeseci koji prethode mjesecu u kojem je započeto bolovanje. Kad se naknada plaće isplaćuje na teret HZZO-a, primjenjuje se ograničenje prema kojem naknada iznosi najviše 4257,28 kn na mjesec. Visina naknade plaće koju poslodavac isplaćuje na svoj teret može u autonomnim izvorima radnog prava biti uređena povoljnije od Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. U kolektivnim ugovorima, pravilnicima o radu i ugovorima o radu najčešće se visina naknade uređuje povoljnije prema dvije osnove: određuje se od prosječne plaće koju je radnik ostvarivao u kraćem razdoblju (npr. zadnja tri mjeseca, zadnji mjesec) i/ili se na prosječnu plaću ostvarenu u nekom razdoblju (kao osnovicu od koje se određuje visina naknade) radi određivanja svote naknade plaće primjenjuje veći postotak (npr. 85% ili 90%). Radnik koji je navršio 65 godina za cijelo razdoblje bolovanja ima pravo na naknadu plaće u visini koja je izvorima radnog prava određena kao naknada za bolovanje na teret poslodavca. Npr. ako se prema kolektivnom ugovoru naknada plaće za bolovanje na teret poslodavca određuje npr. u visini 85% ili 90% prosječne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije odlaska na bolovanje, radnik tijekom cijelog razdoblja bolovanja ima pravo na taj povoljniji iznos naknade plaće.
