Stranci su u Hrvatskoj počeli investirati i u proizvodne sektore

Imamo mnogo stranih direktnih ulaganja, a samo jedno od njih, BAT-ovo ulaganje u TDR, vrijedilo je više od pola milijarde eura. Dakle, samo jedno takvo veliko ulaganje, a statistika direktnih stranih ulaganja za cijelu 2015. iznosi 128 milijuna eura. Znamo kako je do toga došlo: pozitivan učinak direktnih stranih investicija pojeo je ‘slučaj franak’, stoga pad izravnih ulaganja za gotovo 90 posto nije realna brojka. Posljednje dvije godine ukupne investicije u Hrvatskoj rastu. Izravna strana ulaganja mala su, ali važna komponenta u ukupnim investicijama jer je uglavnom riječ o ulaganjima jakih međunarodnih tvrtki. No valja istaknuti da je ukupan rast investicija dvoznamenak i da su ukupne investicije u Hrvatsku lani rasle za 15-ak posto. Dodajmo još tome da to nisu ulaganja u infrastrukturu, nego je rast potaknut privatnim investicijama. To se vidi i u rastu zapošljavanja i izvozu.

Prošle se godine dogodio zastoj. Manje se investicije jednostavnije realiziraju, no veliki investitori zastanu i osluškuju trendove u politici. Nakon formiranja nove vlade interes investitora ponovno je porastao. U Agenciji svjedočimo da on i dalje raste te da ima sve više projekata. Sada pratimo 150 aktivnih projekata, vrijednih oko sedam milijardi eura, koji će nakon što se provedu otvoriti više od 17.500 novih radnih mjesta. Osim tih aktivnih projekata više njih koje također aktivno pratimo još je u početnoj fazi.

Najviše je projekata u našem portfelju u turizmu, i to gotovo 40 posto. Riječ je o projektima jakih turističkih kuća kao što su Maistra, Valamar, Karisma, lošinjska Jadranka, koje svake godine imaju novi investicijski projekt; tu je zatim Doğuş grupa koja je lani otvorila novi hotel u Šibeniku, a sada najavljuje obnovu zadarske tvornice likera Maraske i pretvaranje u luksuzni hotel. Ove se godine pojavljuje i novi igrač s kojim radimo već tri godine. Riječ je o investicijskom fondu Arquam Capital iz Dubaija koji je najavio da će ove godine početi graditi resort s pet zvjezdica na otoku Hvaru pod brendom Four Seasons. Mnogo je projekata i u farmaciji i proizvodnji. Dakle, investicija ima i dolaze iz proizvodnih sektora kao što su auto-motoindustrija, drvna, prehrambena i farmaceutska industrija, koji prije nisu bili toliko važni u statistici direktnih stranih ulaganja.

Vladina je javno objavljena namjera da se sva potpora investitorima u AIK-u. Tako se želi postići da on postane središnje mjesto za sve investicije u Hrvatskoj. Položaj agencije prepoznat je u ove tri godine, vrlo smo se jasno pozicionirali kao profesionalci. Ako se nastavi u najavljenome smjeru, to će biti još jedna dobra promjena i AIK će staviti u položaj sličnih agencija. Njegova je budućnost vrlo dobra, a mogla bi biti još bolja kad bismo imali veći marketinške proračun.

Moj mandat završava ovo ljeto, a onda ću vidjeti. Za sada je suradnja vrlo profesionalna i dobra.

Nikad se ne bi trebalo previše oslanjati na poticaje. Oni su samo jedan od sredstava za privlačenje investicija koje primjenjuje svaka država. No godinama su se stvari dogadale mimo nas. Kad se autoindustrija selila iz zapadne Europe u istočnu, kad je bila velika tranzicija kapitala sa Zapada na Istok, Hrvatska je bila u ratu. Realno, zakasnili smo.

Borimo se, to je dobar izraz, jer je privlačenje investicija vrlo konkurentan posao. Procijenjeno je da je investicijski potencijal u regiji na 45 posto onoga iz 2008. Zaista, konkurencija je jaka, pogotovo kad imate krizu koja sve zajedno pomakne nekoliko godina unatrag. Naš je Zakon o poticanju ulaganja dobar. Realan je i poticaj za investitore koje Hrvatska najviše želi, a to su oni koji prije svega zapošljavaju, stvaraju novu vrijednost i izvoze. Novost koja je nastala jer smo slušali investitore, a uvedena je u zakonsku izmjenu, jest da investitor ako ulaže više od 100 milijuna kuna može dobiti 10-godišnji porezni sustav koji mu jamči da porezi neće biti veći nego u trenutku investicije, poštujući uz to maksimalan dopušteni intenzitet potpore. Jednako smo tako slušajući investitore u Opći porezni zakon uveli tzv. obvezujuće porezno mišljenje. Vrlo je važno da se porezi ne mijenjaju, a da promijena, kad se mijenjaju, ne stupi na snagu od, karikirano, ponedjeljka. Tim izmjenama trebala bi se spriječiti različita zakonska tumačenja jer se događalo da su se investitori žalili da im neke stvari nisu jasne pa su počeli raditi na jedan način, a onda im je došla inspekcija i rekla da rade pogrešno itd.

Unutar jednoga zakona postoji mogućnost upozorenja, opomene. Često se na terenu čulo da su inspekcije nekoordinirane. I Ministarstvo gospodarstva uočilo je taj problem, zato namjerava napraviti zakonsku izmjenu kojom bi se omogućilo da poduzetnici malo lakše dišu. Kad je državna kontrola toliko jaka, čini se kao da je netko jako fokusiran na poduzetnika, ali zato da ga spriječi da radi, a ne da mu pomogne.

Taj zakon nastao je kao odgovor na primijećena uska grla. Kao agencija sudjelovali smo davši mišljenje, rekli smo što kažu investitori i koja bi mogla biti rješenja, no Zakon je već u izradi odstupao od osnovne ideje. Kad je stupio na snagu, nije se provodio na pravi način, zato, nažalost, nije polučio rezultate radi kojih je napisan. Imamo četiri javna projekta koja su dobila status strateškoga i nekoliko privatnih koji su stavljeni na popis. Otkako je potpredsjednik Vlade Božo Petrov zadužen za taj zakon, održali smo već tri sastanka u posljednjih mjesec dana, a s obzirom na novi zadani ritam očekujem da će se stvari brzo promijeniti. Trenutačno se analiziraju prijave i najavljeno je da će se uskoro sve dovesti u red.

To su sve dijelovi istog mozaika i trebali bi povećati broj investicija. Sredstva EU nekom će investitoru svakako pomoći u odluci da investira i napravi, recimo, proizvodnu halu, da u sklopu programa EU pokrije 40-ak posto investicije i omogući dio financiranja za koji mu ne trebaju banke.

JPP i naše zakonodavstvo vrlo su dobri i daju prilike koje mi ne iskorištavamo. Prvi veliki projekt koji se trebao afirmirati prema pravilima JPP-a bio je Trg pravde. Daleko je dogurao, a onda je sve stalo. Najgore je kad se krene u projekt, a onda se bez obrazloženja stane. Ne ulazim u to treba li nam ili ne, ali odustalo se i od monetizacije, istraživanja ugljikovodika nakon što su već napravljeni neki koraci. S obzirom na to da smo agencija koja radi s privatnim investitorima, znamo kako razmišljaju. Rečeno im je da nešto idemo raditi, izrađeni su zakoni, raspisani međunarodni natječaji i onda se stalo. To je najlošija poruka jer pokazuje neozbiljnost. Tako smo jako naštetili investicijskoj klimi. Investitori od politike ne očekuju ništa, osim da stvori stabilne uvjete za investiranje i poslovanje.