PREGLEDNA KARTA PROVEDBE PROGRAMA KATASTARSKIH IZMJERA

Lobistička utrka između ministarstva pravosuđa i graditeljstva zbog vođenja i sređivanja zemljišnih knjiga još je kompliciranija od odnosa u vladajućoj koaliciji. Nastavi li se dosadašnjim tempom, sređenu situaciju imat ćemo za – 624 godine. Dotad ljudi iz državne uprave i pravosuđa predlažu da prioritet budu gospodarski potentna područja. S njima se slažu i poduzetnici.

17 milijardi kuna procijenjena je vrijednost katastarske izmjere postupka upisa površina u katastar za cijelu Hrvatsku. 7 godina u prosjeku traje postupak upisa novih podataka u zemljišne knjige. Ako nastavimo tim tempom, kraj katastarske izmjere možemo očekivati 2640.

Ne budu li se ažurirali podaci u zemljišnim knjigama (ZK) i katastru, ‘reforma stoljeća’, ujedinjenje katastra i zemljišnih knjiga koje je početkom svibnja najavio HDZ-ov ministar graditeljstva Lovro Kuščević, bit će mrtvo slovo na papiru. Ne samo zato što mu je glavni ‘partner’ ministar pravosuđa mostovac Ante Šprlje, nego zato što je stvar mnogo dublja i odnosi se na razmimoilaženje ministarstava u vezi s načinom obnove i sređivanja zemljišnih knjiga (gruntovnice) i katastra. Međutim, to je samo jedna strana medalje. U tim ministarstvima ne navode svu dubinu problema, naime da podaci u tim ujedinjenim dokumentima moraju biti pouzdani. O tome ćemo u drugom dijelu priče, zasad se zadržimo na pitanju tko će kontrolirati ujedinjene dokumente.

S obzirom na to da mnoge bune pojmovi ‘zemljišne knjige’ (gruntovnica) i ‘katastar’, treba reći da je razlika u tome što su u katastru podaci o posjedovnom stanju, obliku, površini i namjeni zemljišta te da služi za prostorno planiranje, katastar vodova itd.; ujedno je temelj za gruntovnicu u koju je upisan vlasnik nekretnine. Katastar je ured u državnoj upravi, a za gruntovnicu su mjeroavni općinski sudovi. To ministar Kuščević želi promijeniti.

Konačni je cilj reforme da se Državna geodetska uprava i Zemljišna knjiga unutar Ministarstva pravosuđa ukinu te da se formira državna uprava za nekretnine koja će ujediniti sve te podatke – rekao je Kuščević.

Zahvalio je kolegi Šprlji što je prepoznao važnost toga projekta rekavši da će u Ministarstvu pravosuđa izmijeniti nekoliko zakona. Na našu molbu da komentiraju navode ministra Kuščevića u Ministarstvu pravosuđa nisu rekli ni riječi, ali ipak su iznijeli svoj pogled na problem. Kako će se i kojim konkretnim mjerama to ostvarivati, utvrdit će se Planom provedbe funkcionalnog spajanja na temelju zajedničkoga dogovora svih mjeroavnih institucija, od kojih su nositelji svakako Ministarstvo pravosuđa i Državna geodetska uprava (DGU) – poručuju iz Ministarstva pravosuđa.

Iz ovoga diplomatskog odgovora jasno je da se ministri Kuščević i Šprlje baš nisu dogovorili onako precizno kao što je to rečeno, a čini se da ni Ministarstvo graditeljstva neće moći tek tako dik-850 milijuna kuna (s PDV-om) stajala je katastarska izmjera 370 tisuća hektara u proteklih dvadeset godina, što je šest posto površine. Od toga je samo tri posto u punoj funkciji, što znači da je barem 300 milijuna kuna za sada potrošeno nepotrebno.

U Ministarstvu graditeljstva spominju formiranje državne uprave za nekretnine, no u Ministarstvu pravosuđa napominju da se ne smiju smetnuti s uma provedba i skorašnji dovršetak projekta Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra (ZIS) kao temeljnoga registra i središnjeg mjesta podataka o nekretninama, koji je planiran za srpanj. Njime se osiguravaju jedinstvena baza podataka katastra i zemljišnih knjiga, bolja suradnja, povezanost i razmjena podataka. Cilj svega toga trebalo bi biti unapređenje zemljišnoknjižnoga sustava i na kraju njegova veća dostupnost građanima i krajnjim korisnicima – poručuju iz Ministarstva pravosuđa.

Napominju da je u reformi zemljišnoknjižnoga sustava riječ o sudskim postupcima na kojima rade referenti (uknjižba, predbilježba, zabilježba, upis tereta), a suci općinskih sudova nadležni su za posebne postupke (pojedinačni ispravni postupak, postupci povezivanja, obnove i osnivanja, prigovori, žalbe). U Ministarstvu pravosuđa misle da tako treba i ostati, a u katastru je riječ o upravnom postupku s dijelom poslova povjerenih privatnim geodetima. Upravo zbog toga, napominju, osobito se mora voditi računa o te dvije različite nadležnosti.

Problem je, naveli smo, mnogo dublji i ne bismo ga mogli svesti samo na sukob između HDZ-a i Mosta. Riječ je o tihom sukobu unutar dvaju ministarstava o tome čija će biti zadnja. To što ministri dolaze iz dviju sve udaljenijih političkih opcija koje se ne mogu dogovoriti ni o mnogo jednostavnijim problemima može samo zaustaviti najavljene reforme.

To je samo dio problema jer ‘noseći akter’, bez obzira na to tko on bude, raspolagat će podacima upitne pouzdanosti, što već dugo tišti ulagače, koji nemaju povjerenja u zemljišne knjige. Predsjednik HUP-ove Udruge geodetske i geoinformatičke struke Damir Delač veli da je spajanje DGU-a i ZK-a složen postupak za čiju je provedbu potrebno izmijeniti mnogo zakona i navike službenika DGU-a i ZK-a te steći povjerenje vlasnika da će nova institucija brže, točnije i sigurnije voditi evidenciju o podacima o njihovu vlasništvu.

To je teško ostvarljivo s podacima iz 19. stoljeća kad je car Franjo Josip izmjerio Austro-Ugarsku Monarhiju – kaže Delač.

Upravo je zbog starih podataka prije dvadeset godina počeo projekt katastarske izmjere Hrvatske, koji je doživio fijasko. Izmjereno je samo šest posto površina, od kojih je samo tri posto nakon izlaganja vlasnika nekretnina pred komisijama usklađeno sa zemljišnim knjigama. Koliko je važna obnova zemljišnih knjiga i katastra za gospodarstvo i pravnu sigurnost investitora i građana, najbolje pokazuju zaključci studije ‘Utjecaj obnove katastra i zemljišne knjige na društvenogospodarski život lokalne zajednice’ na kojoj su radili sudac Županijskoga suda u Zadru Marijan Bitanga i pročelnik Područnog ureda za katastar Zadar Nenad Javoran.

Ondje gdje je stanje sređeno, višestruko su povećani proračunski prihodi na osnovi poreza na promet nekretnina i komunalnih davanja. Drastičan pad broja sudskih predmeta na tim područjima, što je izravno djelovalo i na učinkovitost suda i katastra. Tomu možemo dodati da su uvjeti za ulaganja na tim područjima mnogo bolji nego na onima gdje su podaci u zemljišnim knjigama i katastru stari. Takav bi zaključak morao biti jasan znak da se kreće brzinom svjetlosti u taj projekt jer samo spajanje gruntovnice i katastra, na ovaj ili onaj način, neće biti od velike koristi.

Nastavimo li dosadašnjim tempom, kaže Delač, zemljišne će knjige zajedno s katastrom imati prave podatke za cijelu Hrvatsku tek za 624 godine, dakle 2640. Do danas je izmjereno ukupno 370 tisuća hektara, odnosno šest posto površine u Hrvatskoj. U upotrebu je stavljen pola od toga, odnosno samo tri posto, a preostali dio čeka izlaganje pred komisijama – kaže Delač.

Ipak, u Ministarstvu pravosuđa smiruju nas i kažu da stvari nisu baš tako crne: – Treba razbiti mit o navedenim brojkama koje u javnosti stvaraju pogrešnu percepciju. One ne znače postotak ažurnosti registara u odnosu na stvarno stanje, nego broj provedenih katastarskih izmjera; one se pak provode samo na područjima na kojima je stanje registara toliko loše da se nijednim drugim postupkom ne mogu uskladiti stvarno i registarsko stanje. Mnoga istraživanja i projekti pokazali su da upisi u registrima odgovaraju potpuno stvarnom stanju u više od 60 posto površina – poručuju iz Ministarstva.

Geodeti se ne slažu s tim podatkom, a ni gospodarstvenici ne vjeruju da je taj postotak toliki, pa se Delač retorički pita čemu služe netočni, a službeni ZK-ovi podaci, i odgovara da služe kao opravdanje odgovornima ako ih netko prozove; za investitore su pak nepouzdanji. Pitanje je što je razlog tolikoj sporosti. Nakon što se katastarski izmjeri parcela, slijedi izlaganje na kojem se njezinim vlasnicima na uvid daju podaci. Prvo povjerenstvo formira DGU i sastoji se od jednoga geodeta koji vlasnicima prikazuje oblik, površinu i namjenu nove čestice u njihovu vlasništvu. Drugo povjerenstvo osniva mjerodavni općinski sud u suradnji s Ministarstvom pravosuđa; u njemu su sudac, gruntovničar i zapisničar. To povjerenstvo utvrđuje vlasništvo nad novonastalim parcelama. Upravo je rad geodeta, DGU-ovih povjerenstava i pravosuđa usporio postupak, što priznaju i u Ministarstvu pravosuđa, ali također dodaju da su nerijetko problem vlasnici nekretnina koji ne pokazuju interes za ažuriranje svojih podataka. Geodeti tvrde da postupak usklađivanja ZK-a i katastra u prosjeku traje čak sedam godina (u što sumnjaju u Ministarstvu pravosuđa), pa ne začuđuje što su rezultati u dvadeset godina toliko slabi.

Uzrok je, kažu sugovornici, taj što država ulaže malo novca u to. Delač ističe da je u ovih dvadeset godina ugovoreno radova na geodetskoj izmjeri vrijednih ukupno 850 milijuna kuna (s PDV-om), s time da jedinice lokalne samouprave (JLS) i privatni korisnici plaćaju 50 posto, a DGU iz državnog proračuna plaća ostatak, odnosno 425 milijuna kuna. Da je riječ o malim iznosima, pokazuje podatak da je država na godinu izdvajala samo 20-ak milijuna kuna za katastarske izmjere.

Toliko mala državna sredstva posljedica su nedostatka političke volje. Naime, iako postoje razlike od JLS-a do JLS-a, oni općenito pokazuju veći interes za provedbu katastarskih izmjera i ubrzavanje postupka od države, što je i logično jer su bliže zainteresiranim investitorima i privatnim vlasnicima. Čak ima slučajeva da su neki JLS-ovi spremni financirati dio koji moraju platiti privatni korisnici samo da bi se knjige doveli u red.

Da bismo izmjerili cijelu Hrvatsku, morali bismo (uključujući postupke pred komisijama) izdvojiti 17 milijardi kuna. Tog novca objektivno nemamo, ali nemamo ni vremena, pa nam se samo po sebi nameće određivanje prioriteta. O tome govori Danko Markovinović, ravnatelj Državne geodetske uprave, koji kaže da već dulje predlažu donošenje nacionalnoga programa obnove katastra i zemljišnih knjiga od posebnog interesa, i to u funkciji potpore strateškim projektima i investicijama te prioritetnim lokacijama, a to su građevinska područja, odnosno područja evidentirana kao državna imovina.

U programu bi se osim prioriteta odredili svi čimbenici koji bi bili uključeni u njega te termini, nadležnost, obveze, odgovornost te financijski plan – kaže Markovinović.

Da nam prioritet moraju biti ‘gospodarski potentna područja’, tvrde i sudac Bitanga i poduzetnici.