Općine treba osnažiti, a ne ukidati i pripajati

Već se dugo raspravlja o prevelikom broju jedinica lokalne samouprave. Kakvo je vaše stajalište o tome? – Služem se da je reforma potrebna i naš je cilj stvoriti maksimalno učinkovit sustav na korist svim građanima. Reforma javne uprave ne treba se donositi preko noći niti temeljiti na medij-senzacionalističkom pristupu temi. Ona treba biti rezultat temeljite analize, studije učinkovitosti, preporuka iz Europe te se provoditi stručno i profesionalno.

Kad biste je vi proveli? – Ponajprije treba gledati regulativu EU i primjere dobre prakse. Praksa EU nije zakidanje ili ukinjanje ruralnih sredina, već upravo suprotno – njihov poticaj i razvoj. Imamo prilike vidjeti što se događa s vrlo centraliziranim državama poput Grčke, a Hrvatska je, nažalost, po centraliziranosti također visoko rangirana europska zemlja. Kako bi se stvorio učinkovit sustav javne uprave, naše je rješenje provedba triju temeljnih oblika decentralizacije: teritorijalne, funkcionalne i fiskalne. Prekršajanje granica ukinjanjem jedinica lokalne i regionalne samouprave vrlo je popularna mjera koja se nudi u posljednje vrijeme, no ne i dovoljno dobro objašnjena. Općine su jedinice lokalne samouprave najbliže građanima pa ih je potrebno osnažiti, a ne ukidati ili pripajati. Kad su u pitanju funkcionalna i fiskalna decentralizacija, problem je u broju i opsegu ovlasti koje je država dodijelila lokalnoj samoupravi i novcu koji je u te svrhe namijenila i koji se redovito pokazuje nedostatnim. Sustav u kojem se sve manje sredstava izdvaja za jedinice lokalne samouprave, a sve više jača jedan centar odlučivanja za cijelu naciju, stvara problem centralizacije koji neće nestati rezanjem općina, već upravo suprotno; dodatno će se potvrđivati.

Fiskalna decentralizacija ključno je pitanje. Kakav je financijski položaj općina? – Fiskalna sredstva lokalnih jedinica nisu dostatna za njihovo normalno funkcioniranje, što ne ide u prilog decentralizaciji ovlasti. Poreznom reformama oduzeta su prijeko potrebna sredstva općinama i sustav koji imamo usporedio bih s lošijim oblicima prikupljanja poreza u svijetu. Može se povući izravna veza između nestajanja hrvatskog sela i takvog načina oporezivanja. Uz fiskalnu reformu potrebno je ojačati i političku participaciju, a to znači potaknuti građane na sudjelovanje i odlučivanje o lokalnim proračunima, pa tako i o javnim poslovima. Svrhovita participacija znači stvaranje otvorene, efikasne, odgovorne, skromne i jeftine javne uprave, ali ne možete odlučivati o sudbini općina ako ste oduzeli pravo sudjelovanja mještanima tih istih općina.

Spominju se neodržive općine, koje bi to bile? Što uopće jednu općinu čini općinom? – Općinu prije svega čine njezini mještan, zajednica ljudi. Ona je temelj udruživanja građana i organiziranja života u zajednici. U EU upravo prema načelu supsidijarnosti odlučivanje o važnim pojedinačnim pitanjima i problemima građana na lokalnoj razini mora biti preneseno na najniži mogući stupanj društvene organizacije. Država mora ići u prilog najmanjim jedinicama samouprave, a ne obratno. U takvom sustavu središnja vlast ima ulogu nadopune i potvrde političkog odlučivanja na mjesnoj razini. Učinkovit model javne uprave trebao bi nudići konkretne prijedloge i rješenja kako ojačati lokalnu samoupravu i potaknuti općinu da privuče sredstva iz EU i ostalih dostupnih fondova za projekte kojima bi se stvorile učinkovite zajednice.

U kojem smjeru idu trendovi u zemljama Europske unije? – Mnoge su zemlje proteklih desetljeća nastojale naći najbolje rješenje organiziranja i financiranja lokalne samouprave, no činjenica je da su to uvijek dugotrajni i osmišljeni procesi i da se ništa ne lomi preko koljena. Primjerice, Slovačka, zemlja slična Hrvatskoj, ima 5,4 milijuna stanovnika u 79 okruga, 140 gradova, 2748 općina i tri vojne oblasti. U 379 slovačkih općina ima manje od 200 stanovnika, 1948 općina ima manje od tisuću stanovnika i gotovo 87 posto slovačkih općina ima manje od dvije tisuće stanovnika. Međutim, poslovni, zadaci i izvori prihoda zakonski su identični za sve jedinice neovisno o broju stanovnika pa su ovlasti malih općina iste kao u glavnome gradu. Smatra se da ima previše malih lokalnih jedinica, ali ne postoji suglasnost o tome kako riješiti problem. Razmatra se ideja spajanja malih općina, ali nije popularna i odlučeno je da o bilo kakvim spajanjima moraju odlučivati samo i isključivo građani. Sa stajališta slovačke udruge lokalnih jedinica pitanje veličine jedinice posve je nevažno, a reformu treba temeljiti na racionalizaciji, ekonomičnosti, razvoju ICT-a i ljudskih resursa, praćenju i evaluaciji obnašanja vlasti te uspostavi tzv. centara učinkovite administrativne promocije ovlasti i obveza.