U niši specijalnih brodova pronašli se brodograditelji s kopna

Povećanje kapaciteta proizvodnje brodova u novootvorenom pogonu omogućit će zagrebačkoj tvrtki Remia-plast iz Jasenovca da izađe na svjetsko tržište. Jadranom sad plovi više od 500 brodica proizvedenih u Remia-plastu.

Na otvorenju novoga proizvodnog pogona tvrtke Remia-plast iz Zagreba direktor Goran Rešić, mr. pharm. i mr. ekonomije, izjavio je da će brend Nautika, brodice dugačke od pet do 12 metara koje ta tvrtka proizvodi, zahvaljujući novom pogonu postati globalno konkurentan.

Rešić je direktor obiteljske tvrtke koju je 1994. osnovao njegov otac Mirzet Rešić, dipl. ing. tehnologije, a koja danas, u odnosu na dva zaposlena u početku, ima 20 djelatnika. U novom pogonu u industrijskoj zoni u Jasenovcu ovih dana bit će otvoreno deset novih radnih mjesta. Do kraja godine još deset radnika u tom pogonu dobit će posao, a kapaciteta ima za još 30-ak novih radnih mjesta.

Novi pogon za laminiranje poliestera prostire se na 1250 četvornih metara i njegova je gradnja stajala 10 milijuna kuna. Financiran je kreditom HABOR-a od 3,5 milijuna kuna, sufinanciran s 4,5 milijuna kuna nepovratnih sredstava iz Fonda za regionalni razvoj Europske unije, a ostalo su vlastita sredstva. U tvrtki Remia-plast rade svi članovi obitelji osim majke Anice, umirovljenice. Mirzet Rešić, koji je prije nego što je postao poduzetnik bio direktor razvoja RIS-a i rukovoditelj odjela u kojem je radilo 150 inženjera, upravljanje tvrtkom prepustio je sinu Goranu, a financije i administraciju kćeri Jasni, talijanistici i povjesničarki umjetnosti. Ali i dalje je prisutan u svim procesima tvrtke, posebno u projektiranju i tehnologiji izgradnje brodova.

U početku je Rešić stariji izrađivao predmete od stakloplastike, ali je ubrzo počeo raditi plastične trupove za brodove; od modela do finalnog proizvoda. Bio je kooperant RIS-a; ta je suradnja trajala više od deset godina i tvrtka je proizvela više od 500 trupova, od kojih je većina izvezena u SAD.

Prvi proizvodni pogon naše tvrtke sagrađen je 2000. u Krestincu, površine 500 četvornih metara, u kojem smo počeli razvijati vlastiti brend Nautiku. Počeli smo s Nautikom 500, tradicionalnom pasarom napravljenom od malo boljih materijala, i uspjeli. Jadranom sad plovi više od 500 brodica proizvedenih u Remia-plastu. Poslije su slijedili drugi modeli. Danas imamo 12 brodova u programu i nakon 20 godina u hrvatskim smo okvirima jedan od najvećih proizvođača malih brodica – kaže Goran Rešić.

No i Remia-plast je osjetio krizu; 2007. prodali su 53 broda, a 2008., nakon što je Zakonom o trošarina određeno da je svaki brod duži od dva metra luksuz, prodali su samo dva.

Bio je strašan pad tržišta pa smo počeli graditi radne brodove. Za Cromaris smo u posljednje tri godine napravili 12 manjih brodova i tri velika katamarana, koji vrijede od 300.000 do 400.000 eura, vrlo su kompleksni i riječ je o proizvodima koji imaju dodanu vrijednost – objašnjava Rešić.

Cijena brenda Nautika, gotovog i potpuno opremljenog proizvoda spremnog za plovidbu, iznosi od 10.000 do 40.000 eura. Razvojem vlastitog brenda i dizanjem kvalitete i klase proizvoda u starom pogonu u Kerestincu počele su se miješati tehnologije. Opremanje broda čist je posao, a lijevanje, brušenje i ostalo potpuno je druga tehnologija i bilo je teško raditi te dvije kontradiktorne operacije u malom prostoru.

Zbog toga su Rešići već dugo planirali razdvojiti proizvodnju, no to je značilo znatno ulaganje. Baš kad su počeli realizirati ideju gradnje novog pogona, otvorila se mogućnost sufinanciranja iz fondova EU. Pogon su sagradili na području od posebne državne skrbi, a suvremena tehnologija laminiranja omogućit će povećanje kapaciteta proizvodnje, potaknuti izvoz modela brodica te otvaranje novih radnih mjesta i osnivanje kooperatinskih odnosa.

Imali smo zemljište, građevinsku dozvolu i skroman projekt – trebali smo napraviti baznu halu za proizvodnju poliesteru. No tad su se otvorili fondovi EU i pružila se mogućnost, zahvaljujući sufinanciranju, da se sagradi suvremen i vrhunski tehnološki opremljen pogon koji će pružiti kontrolirane uvjete i maksimalnu efikasnost u proizvodnji. Uveden je standard kontrole proizvodnje ISO 9001, a bit će uveden i sustav ISO 14001 radi zaštite okoliša – kaže Rešić.

Tvrtka Remia-plast 2014. imala je prihod od 700.000 eura, lani milijun eura, a ove godine planirano je povećanje od 20 posto. Prema Rešićevim riječima, prihod u 2017. trebao bi znatno rasti, očekuje više od dva milijuna eura.

Tržište Remia-plasta je hrvatsko, slovensko, crnogorsko i skandinavsko. Trenutačno će 17 brodova u izvoz, a inozemni zastupnici pokazali su veliko zanimanje za najnoviji model brenda Nautika 690 K na svjetskom sajmu u Düsseldorfu. Do kraja 2016. u Remia-plastu bit će proizvedeno 40 brodova, ali kapacitet novog pogona omogućuje proizvodnju 100 brodova na godinu.

Rešić ističe da se trenutačno više orijentiraju na izvoz i grade izvozniku mrežu jer je hrvatsko tržište malo, nije regulirano i mnogo je nelojalne konkurencije. Događa se da svake godine neka tvrtka u financijskim problemima dajemira cijenu brodova i propadne, ali uništi tržište.

Kad je riječ o proizvodnji, standardi su u Hrvatskoj vrlo rigorozni. Postavili smo ljestvicu visoko, a nismo na takvoj tehnološkoj razini. Regulator bi trebao pratiti tržište; neka strukovna udruga, registar brodova ili neko ministarstvo i spriječiti dampilne cijene i oscilacije na tržištu koje uništavaju sve – kaže Rešić, koji se osvrnuo i na problem radne snage, posebno u brodograđevnoj industriji u kojoj radnici trebaju specifičnu obuku.

U Remia-plastu radnik može samostalno većinu poslova raditi nakon najmanje tri mjeseca obuke, ali na nekima treba i godina dana učenja i mentorstva. U toj tvrtki je osim Mirzeta Rešića zaposlen još jedan inženjer, a ostalo su strukovni radnici, ali zbog projektiranja brodova stalno surađuju i s tri brodarske tvrtke.

Idući je korak u razvoju tvrtke razvijanje i usavršavanje postojećih modela brenda Nautika i ulazak u novu tržišnu nišu specijalnih brodova. Želimo organizirati što efikasniju i kvalitetniju proizvodnju i ući u nišu specijalnih brodova. Već razmišljamo i o novim investicijama; u ovoj industrijskoj zoni kupili smo zemljište za gradnju još jedne ovakve hale. Pokušat ćemo raditi brodove više dodane vrijednosti, što znači da treba imati specifična znanja, mnogo dodatnog rada, projektiranja – kaže Rešić, ističući da namjerava edukirati lokalnu radnu snagu. Smatra da u tom dijelu Hrvatske ima kvalitetnih radnika koji će biti i lojalni, a njegov je cilj kao socijaldemokrata da i oni budu zadovoljni.

Ne postoji nijedan uspješan biznis ako nemate kvalitetne radnike i ako u tom poslu nema entuzijazma, ne samo poslodavčeva nego i radnika. Ali radnici, osim plaćom, moraju biti motivirani i time da sudjeluju u stvaranju nečega vrijednog. Moj je svjetonazor da i poslodavci i radnici moraju dobro živjeti od svoga rada. Poslodavci ne smiju biti crne ovce u društvu, no ni njima radnici ne smiju biti krivi za neefikasnost. Ali da bismo postigli tu svjesnost, svi se moramo mijenjati – kaže Rešić, ističući važnost ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Time je, smatra, ukinuta psihološka granica koju su poslodavci osjećali, a unatoč velikoj konkurenciji, vrata Unijina tržišta otvorila su se svima. Zbog toga, tvrdi Rešić, treba učiniti sve da hrvatsko gospodarstvo postane tržišno konkurentnije i fleksibilnije, a uvjet za to je i bolja poslovna klima.