Županije treba fiskalno ojačati, a ne ih gasiti

Zašto se toliko protivite regionalizaciji Hrvatske? Okrupnjivanjem županija u pet ili sedam regija na nacionalnoj razini pokuji regionalni centar hijerarhijski bi i teritorijalno potpao pod neki susjedni. Dakle, bilo kakvo prekrajanje Hrvatske trebaju odobriti prije svega građani. Bez njihove potpore takvi potezi ne vrijede. U Hrvatskoj zajednici županija i dalje stojimo pri tome da je bit u funkcionalnoj i fiskalnoj decentralizaciji koja bi ojačala hrvatske županije, a ne u njihovu broju. Mi već imamo regije u obliku jedinica područne (regionalne) samouprave koje je potrebno samo dodatno funkcionalno i fiskalno ojačati.

U jeku rasprava o reformi lokalne samouprave i potrebi uvođenja fiskalne decentralizacije možete li nam reći koje su županije u 2015. bile neto uplatitelji u državni proračun, a koje neto primatelji iz proračuna opće države? Neto uplatitelji očekivano su Grad Zagreb i Zagrebačka županija te Primorsko-goranska i Istarska županija. Preostale županije ubrajaju se u kategoriju neto primatelja, ali tu postoji velik raspon. Znamo da relativno slabe fiskalne pozicije imaju Ličko-senjska, Vukovarsko-srijemska i Virovitičko-podravska županija. Uzmemo li samo taj kriterij u obzir, samo tri županije mogu u Europu jer ostale nisu dovoljno razvijene. Sam po sebi taj podatak ne govori mnogo, osim što upućuje na veliku neravnomjernu razvijenost cijele zemlje.

Je li, prema vašemu mišljenju, taj omjer realan i što nam on govori? Koliko je u takvim okolnostima nužna fiskalna decentralizacija i zašto? Taj podatak govori samo o neravnomjernom razvoju i velikoj potrebi da se država fiskalno i funkcionalno decentralizira. Važnost decentralizacije upravo je u tome da izjednači uvjete u svim krajevima, o čemu govori i kohezijska politika Europe. Županije su na braniku jednokmjernog razvoja i zaslužuju da im se u tom cilju pomogne. Najbliži smo građanima, a bilo bi dobro da se o tome povede računa i zbog Europske povjelje o lokalnoj samoupravi. Supsidijarnost i decentralizacija temelji su uspješnih lokalnih zajednica, a treba naglasiti da teritorijalna reforma nije nikakva decentralizacijska mjera. Naprotiv.

Cijelo se vrijeme govori da županije moraju biti učinkovitije, znači li to da su dosad bile neučinkovite? Tko je odgovoran za to? Županije su učinkovite u okvirima naših ovlasti i sredstava kojima raspolažemo. Prostora za veću učinkovitost svakako ima jer se ne može potpuno ostvariti ako si nečime sputan. Odgovorni smo svi, sve političke garniture. Međutim, nikako se ne mogu složiti s time da su županije neka iznimka. Problema i neučinkovitosti bilo je na svim razinama vlasti. Moram opet naglasiti kako su županije dokazale da su učinkovite u izvršavanju svojih zadaća te da su itekako transparentne u svom poslovanju unatoč trima provedenim poreznim reformama s kojima su izgubile izvorne prihode.

Dio predstavnika županija voli za sebe reći da je glavni filter države za neozbiljne i loše investitore. Mnogi investitori tvrde pak da su upravo čelnici lokalne samouprave prvi kamen spoticanja u hramu nepregledne državne administracije. Što vi mislite o tome? U županijama rade osobe koje jako dobro poznaju teritorij na kojem djeluju i samim time logična su spona između države i investitora. Ne bih rekao da su kamen spoticanja. Jako je malo primjera za to, a mnogo je više onih u kojima su županije odigrale ključnu ulogu u privlačenju investitora i realizaciji projekata iz europskih fondova. Bez zadrške mogu reći da su županije i njihove razvojne agencije povukle najviše novca iz fondova EU. Zna se da je jedna od uspješnijih županija u tome upravo bila Virovitičko-podravska.

Hoćete li reći da zato što nema veliki fiskalni kapacitet nije postigla maksimum iz onog što joj je bilo na raspolaganju? U sklopu programa razvojnih agencija i županija nismo radili samo na infrastrukturi, obrazovali smo poduzetnike i gospodarstvenike o mogućnostima koje im stoje na raspolaganju. Pomažemo i poduzetničke zone te pokušavamo maksimalno biti na usluzi investitorima.

Koliko hrvatske županije doista imaju zaposlenih i koja je njihova prosječna plaća? Prema našim podacima, same županijske uprave imaju ukupno 1950 zaposlenih. Upravne ustanove i komunalna poduzeća postojali bi na određeni način u bilo kojem drugom ustroju. Broj ljudi nije prevelik usporedbi li to, naprimjer, s 2500 zaposlenih u uredima državne uprave ili s 2000 zapisničara koji postoje u državnom aparatu. Dopuštamo si tvrditi da radimo ipak malo važniji i ozbiljniji posao od vođenja zapisnika. Bez obzira na broj, želimo biti još učinkovitiji i bolje ustrojeni. Vjerujem da ne trebam podsjećati da je država proteklih nekoliko godina upravo na županijsku razinu spuštala ovlasti bez ikakvih materijalnih izdvajanja. Dakle, već sad obavljamo više posla nego što smo radili prije. Kad je pak riječ o plaćama, to je zakonska kategorija koja je u županijskim upravama dodatno ograničena i visinom izvornih prihoda. Raspon je od 13.000 do 18.000 kuna.

Često se čuje da se županijama moraju vratiti stare ovlasti. Što je danas zapravo u ovlasti županija? Može li se uz postojeći broj zaposlenih očekivati kvalitetno servisiranje novih ovlasti ako se one dodijele županijama? Ustav označava županiju kao jedinicu područne samouprave koja obavlja regionalno važne poslove, osobito one koji se odnose na školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu te planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova. Mi volimo reći da smo uključeni u svaku poru života naših stanovnika. Kad vodite dijete u školu, vodite ga u županijske ustanove; vozite se po županijskim cestama, odlazite u županijske domove zdravlja, a pomoć iz fondova EU tražite u županijskim razvojnim agencijama. Jednako tako, sigurno ste aktivni u nekoj udruzi koju sufinancira upravo vaša županija, a nerijetko se vaše dijete koristi dodatnim programima u školama koje često materijalno pomažu upravo jedinice regionalne samouprave. Vezano uz budući smjer razvoja, sigurni smo da možemo preuzeti dodatne ovlasti jer smo neke od njih već imali i prije.

Kakve, primjerice? Spremni smo preuzeti poslove ureda državne uprave jer smo ih već radili i, smatram, dobro odradili. Možemo preuzeti ovlasti većeg dijela inspekcijskog nadzora u prvom stupnju. Imamo i kapacitete za preuzimanje upravljačkih prava nad školstvom u punom smislu te riječi. Riječ je o sustavu u kojem je započeta decentralizacija zaustavljena na pola puta. Samo ga je potrebno nastaviti. Očekujemo i potpunu decentralizaciju sustava socijalne skrbi te prijenos i kontrolu u socijalnim pravima u prvom stupnju. Možemo osigurati stručno i kvalitetno upravljanje poljoprivrednim zemljištem, a u budućnosti želimo i jačanje statusa razvojnih agencija kao regionalnih koordinatora. Želimo nove ovlasti i možemo ih kvalitetno provoditi uz neizbježnu fiskalnu decentralizaciju.

Mogu li županije više sudjelovati u razvoju gospodarstva? Županije daju sve od sebe kako bi, unutar svojih mogućnosti, pomogle razvoju domaćih tvrtki i poduzetnika. Kao primjer mogu istaknuti kreditiranje malih i srednjih poduzetnika po povoljnijim uvjetima, razvoj poduzetničkih zona, informiranje, savjetovanje i edukacije za poduzetnike, razvoj centara za poduzetništvo kao što je onaj u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Neke županije, poput Primorsko-goranske, imaju i upravne odjele koji se bave poticanjem poduzetništva. Želimo biti strateški partner Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU u planiranju regionalnog razvoja kako bismo poduzetnicima pružili najbolju potporu. Uloga već sada može biti veća ako se županijama omoguće veće ovlasti.