U Hrvatskoj je sve više poduzetnika koji su fleksibilni, što je presudno za današnji digitalni poslovni svijet, i spremni uložiti u nove tehnologije. Također, tvrtke s kojima surađujemo šire se i imaju više zaposlenih nego prije dvije godine.
-
U jednoj njemačkoj studiji navodi se da će do 2020. velik broj trgovaca namještajem morati zatvoriti vrata zbog internetske prodaje namještaja koji postaje treća najprodavanija kategorija nakon knjiga i odjeće. Hoće li uskoro online prodaja potpuno zamijeniti katalošku?
-
Digitalna tehnologija danas je pokretačka snaga svjetske ekonomije te brojke koje ostvarujemo online prodajom neprestano rastu za razliku od kataloške prodaje, koja je očito u silaznoj putanji. No nikada cijela prodaja neće teći isključivo internetom. Vjerujem da je kombinacija online i kataloške prodaje najbolje rješenje. Katalozi više nisu toliko bitni za samu prodaju, no itekako su važan marketinški alat. Funkcionaliraju poput foršpana za online trgovine. Zanimljiva su istraživanja prema kojima tvrdokorni online kupci, kada im pošaljemo kataloge, postaju aktivniji i naposljetku više kupuju preko interneta.
-
Otto grupa drži drugo mjesto u europskoj online trgovini, a najveći konkurent vam je Amazon. Kako se boriti s njime?
-
Amazon je veoma moćna tvrtka. No naša je klijentela drukčija. Proizvodi koje Amazon nudi više su vezani uz tehnologiju, nekako su hladniji, više za muškarce. Naši su pak ponajviše inspirirani svijetom mode i dizajna, više igraju na emocije. U Njemačkoj za obje tvrtke ima mjesta i to je dobro. Naš cilj nije biti prvi pod svaku cijenu ili prestići Amazon samo da možemo reći da smo najuspješniji internetski trgovac u Europi. Amazon može na godinu uložiti tri milijarde dolara u razvoj i istraživanje novih tehnologija. Mi to ne možemo. Zato moramo djelovati promišljeno, pokušati postići optimalne rezultate i razmišljati ponajprije o sebi i kako unaprijediti svoje usluge. No, primjerice, imamo službu za korisnike, koju Amazon nema, u kojoj možete dobiti tehničke informacije (kojih nema na internetu) o proizvodu koji ste od nas kupili. Jednako tako prije Amazona otkrili smo potencijal koji ima namještaj.
-
Surađujete s nekoliko hrvatskih proizvođača namještaja posljednje dvije-tri godine. Koje količine sada nabavljate iz Hrvatske i koliki je potencijal u nabavi namještaja za Otto grupu ovdje?
-
Otto grupa postala je aktivna 2013. u ‘sourcingu’ i nabavi namještaja u vašoj regiji te surađujemo sa šest hrvatskih proizvođača namještaja (DI Klana, Ciprijanović, Spin Valis, Mobilar, Prima namještaj, Luce produkt), a peći i dimovodne cijevi kupujemo od Color emajla. Izradili smo kompletnu analizu tržišta te smo iznimno zadovoljni rezultatima. Hrvatske tvrtke s kojima posluju brze su i fleksibilne te je materijal visoke kvalitete; riječ je o drvu hrasta od kojeg se ti proizvodi izrađuju. Tražimo dugoročnu suradnju, nećemo promijeniti partnera zato što je netko drugi ponudio nižu cijenu. Svjesni smo da je potrebno neko vrijeme dok se ne naviknemo jedni na druge, no s hrvatskim proizvođačima dosad smo surađivali na obostrano zadovoljstvo. Čini mi se da je u Hrvatskoj sve više poduzetnika koji su fleksibilni, što je presudno za današnji digitalni poslovni svijet, te su spremni uložiti u nove tehnologije. Također tvrtke s kojima surađujemo se šire i imaju više zaposlenih nego prije dvije godine kada sam bio u posjetu ovdje. Kad je riječ o samoj prodaji u Hrvatskoj, za sada nam to još nije u planu.
-
Je li u planu kakva nova suradnja u Hrvatskoj?
-
Do kraja godine planiramo pokrenuti suradnju s još četiri proizvođača namještaja.
-
Koje su to tvrtke?
-
To vam ne mogu reći dok se pregovori ne završe.
-
Kakvi su trendovi u trgovini? Koliko vam prodaje otpada na mobilnom platformu?
-
Od trideset do četrdeset posto svih online uplata transferira se preko pametnih telefona ili mobilnih aplikacija. I još će rasti. Pametni telefoni i tableti način su života i trgovina se mora prilagoditi tomu. Najviše se kupuje predvečer. Možda tijekom radnog dana kupci na laptopu selektiraju proizvode te ih spremaju u virtualnu košaru, no preko telefona se kupuje uglavnom na kraju dana. Pametni satovi, virtualna stvarnost, LD rasvjeta novotarije su koje dolaze. Kao i integrirani sustavi, pametne kuće, pametni automobili. No kod integriranih sustava kiberzaštita morati biti na najvišoj razini jer se tu kriju brojne opasnosti. Zamislite tragediju da se vozite automobilom i netko vam upadne u sustav.
-
Kako se vi nosite s kibernetičkim kriminalom?
-
Trošimo dosta novca i vremena. Svaki nas dan napadaju, no još nitko nikad nije probio našu zaštitu i teže nam ošteto sustav i podatke.
-
Kako su se navike potrošača promijenile u posljednjih 10 godina?
-
Najbolje će biti ako te promjene objasnim na primjeru modne industrije. Prije kada bi se pojavio neki novi trend, žene bi mijenjale svu garderobu. Danas mijenjaju samo jedan artikl. Zahvaljujući raznim mobilnim aplikacijama, konzumenti mogu uspoređivati cijene, odabrati artikle različitih proizvođača, koje poslije kombiniraju kako žele. Sve se brže mijenja. Više je nemoguće ustvrditi koji je artikl najpopularniji. Konzumenti su sve manje lojalni, no s druge strane, internetskim trgovcima pruža se mnogo prilika da privuku kupce. Mogu to učiniti, primjerice, s pomoću besplatnog sadržaja, poput videoigara. Individualni pristup korisnicima također je važan. Morate im na temelju njihovih prijašnjih preferencija, čim se ulogiraju, predstaviti ponudu.
-
Uvijek ste među prvima prepoznavali trendove te uvodili inovacije u trgovini. Među ostalim, telefonska prodaja u 60-ima, zatim online prodaja 90-ih. Kako to uspjevate?
-
Inovacija je zapisana u DNK-u naše tvrtke. Cijeli sam život posvetio prepoznavanju poslovnih šansi, a zatim primjeni te ideje kako bismo ostvarili profit. Osamdesetih godina prošlog stoljeća zajedno s direktorom IT sektora svake dvije godine išao sam na istraživačku turneju po SAD-u. Svrha tih putovanja bila je upoznati se s tamošnjom tehnologijom i razvojem osobnih računala. Tako smo posjećivali male startup tvrtke koje su imale genijalne zamisli, ali i divove te industrije poput Microsofta i IBM-a. Na kraju tog desetljeća, nakon niza putovanja, razgovora i istraživanja, upoznao sam se s idejom interaktivne televizije. Činilo mi se da je u takvom konceptu budućnost. Riječ je o sustavu nadogradnje na uobičajenu televiziju, pri čemu korisnik sam bira što želi gledati. Dakle, televizija na zahtjev. Jasno vam je iz priče da je to preteča interneta. Razmišljao sam ovako: ako žena želi neki određeni proizvod ili haljinu za subotnju zabavu, ona nema volje gledati šest sati specijaliziranoga televizijskog kanala, kakvi su tada bili popularni, kako bi dočekala da na red dođe ono što je zanima. Zašto joj to ne ponuditi odmah putem televizije? U suprotnom ona će odustati od televizijskog programa i proizvod potražiti u katalogu.
