PICASSO IZ LABORATORIJA

Interdisciplinarni kreativci – bioumjetnici istraživači – izazivaju kulturu i društvo. Ne libe se prikaza genetičkog inženjeringa, kloniranja životinja i biljaka, raznih znanstvenih i tehnoloških dostignuća.

DNK im je često omiljeni materijal, genetičko modificiranje popularno sredstvo, a 3D pisač poželjan alat. S pomoću njih bioumjetnici jednostavno provociraju.

O krenuta nevjerojatnoj pojavnosti života bioumjetnost istražuje poput znanstvenika u laboratoriju žive sustave pretačući ih u umjetnost – slikarstvo, kiparstvo, fotografiju, glazbu, video i kazalište. Slike ljudskog tijela nastale magnetskom rezonancijom, prikazi kromosoma, sekvenciranja gena, životinja iz laboratorija, robotike, umjetnog života, istraživanja okoliša, uobičajene su teme bioumjetnika koji u svoj rad danas uključuju i 3D pisače. Ne libe se prikaza genetičkog inženjeringa, kloniranja životinja i biljaka, raznih znanstvenih i tehnoloških dostignuća izazivajući tako i postavljajući pitanja o današnjem društvu i kulturi. Ta kritika i primjena u znanosti bioumjetnosti svakako će se nastaviti, moguće na način da će, smatraju neki, uz njezinu pomoć znanost bolje poznati samu sebe.

Američki i brazilski umjetnik Eduardo Kac smislio je izraz ‘bioumjetnost’, a jedan od najpoznatijih radova mu je ‘Genesis’ iz 1999., koji govori o kodiranju, dekodiranju i binarnoj logici. Posebnu je pozornost godinu poslije privukao transgeničnim zecom Alba the GFB Bunny koji se sjaji pod plavim svjetlom. Kac je, naime, u oplodeno jajašće bijelog zeca umetnuo zeleni svijetleći gen bjelančevine međuze. U transgenični cvijet eduniju ugradio je svoj genom kako bi dao primjer sintetičke biologije.

Vrhunski biolozi i inženjeri opovrgavaju teze kritičara i povjesničara uvjerenih da u umjetnosti nije osmišljeno ništa novo već desetljećima. Ne mijenjaju samo medij nego i sadržaj umjetničkih djela.

Prvoborkinja je i Suzanne Arker, koja radi s digitalnim skulpturama, instalacijama, velikim fotografijama i biljkama uzgojenim u petrijevim zdjelicama pod LED svjetlima. Kromosomi i znanost u njezinim djelima prelaze u nove dimenzije, ali uz prikaze bioinženjeringa upozorava na moguće posljedice korištenja genima. Predavateljica na odsjeku likovnih umjetnosti u njujorskoj Školi likovnih umjetnosti od djetinjstva je bila očarana biologijom te je u svojim prvim radovima prikazala utjecaj genetike u suvremenoj umjetnosti. Primjerice, u ‘Zoosemiotics’ i ‘Codexu: Genome’ izrađuje kaligrafske uratke povećanjima mikroskopskih slika kromosoma.

Vjerojatno je najprovokativniji već 40 godina Stellarc, ciparsko-australski bioumjetnik koji je sa stropa visio na udicama zabodenim u kožu, imao treću robotsku ruku, izvodio operacije na sebi te ugradio uho u ruku prije deset godina. Čak je ugradio u želudac malog robota izgledom nalik na raka, snimajući postupak endoskopskom kamerom. Pri tome mu je visio život o koncu, a od umjetnosti plastičnih operacija ne odustaje Francuskinja Orlan. Svojim licem i tijelom koristi se kao platnom u brojnim promjenama izgleda želeći pokazati koliko je moguće mijenjati tijelo.

Japanski ‘cvjetni umjetnik’ kako se voli nazivati Azuma Makoto sa suvremenom umjetnošću povezuje tradicionalni uzgoj bonsai i ukrašavanja.