Picasso iz laboratorija

Đakovićeva Specijalna vozila isporučit će Patriji borbena oklopna vozila za treća tržišta. Upravi Đure Đaković Holdinga na čelu s Tomislavom Mazalom produljen je mandat za idućih godinu dana.

Da smo u intervjuu koji je prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko dao Večernjem listu tražili riječ ‘investicije’, bili bismo zadovoljni jer ju je upotrijebio pet, šest puta. No tražili smo riječ ‘izvoz’, a nju na tri stranice intervjuja nismo našli ni jedan jedini put, zato je Karamarko od nas zaradio minus.

Ministar vanjskih poslova Miro Kovač zaradio je pak najmanje dva minusa. Osim što u dva velika intervjuja objavljena proteklog vikenda (Jutarnji list i Večernji list) nijednom nije spomenuo izvoz, u svojim istupima nije spomenuo čak ni gospodarsku diplomaciju, zbog čega ocjenjujemo da je izvozno ozračje i dalje u (sad već gotovo strmoglavu) padu.

DHL je službeni logistički partner ‘Exhibitionism – The Rolling Stones’, najveće takve putujuće izložbe ikada postavljene. Nedavno je otvorena u Londonu i sadržava stotine dragocjenih predmeta iz bogate karijere benda, uključujući originalne ilustracije, sačuvane instrumente, rukom pisane knjige s tekstovima pjesama, pa čak i instalaciju njegova prvog stana iz 1962.

Ovo je jedinstven projekt. Svi u DHL-u oduševljeni su što ćemo imati ulogu otpremnika i prevoziti taj šou na turneju. Koristeći se svojom snažnom globalnom mrežom, isporučit ćemo to nezaboravno iskustvo stotinama tisuća obožavatelja Rolling Stonesa diljem svijeta – rekao je Ken Allen, direktor DHL Expressa. Nakon što u rujnu 2016. završi londonska izložba, predviđa se turneja po jedanaest svjetskih gradova u iduće četiri godine. Međunarodnu turneju ponosno će predstaviti DHL.

O krenuta nevjerojatnoj pojavnosti života bioumjetnost istražuje poput znanstvenika u laboratoriju žive sustave pretačući ih u umjetnost – slikarstvo, kiparstvo, fotografiju, glazbu, video i kazalište. Slike ljudskog tijela nastale magnetskom rezonancijom, prikazi kromosoma, sekvenciranja gena, životinja iz laboratorija, robotike, umjetnog života, istraživanja okoliša, uobičajene su teme bioumjetnika koji u svoj rad danas uključuju i 3D pisače. Ne libe se prikaza genetičkog inženjeringa, kloniranja životinja i biljaka, raznih znanstvenih i tehnoloških dostignuća izazivajući tako i postavljajući pitanja o današnjem društvu i kulturi. Ta kritika i primjena u znanosti bioumjetnosti svakako će se nastaviti, moguće na način da će, smatraju neki, uz njezinu pomoć znanost bolje poznati samu sebe.

Američki i brazilski umjetnik Eduardo Kac smislio je izraz ‘bioumjetnost’, a jedan od najpoznatijih radova mu je ‘Genesis’ iz 1999., koji govori o kodiranju, dekodiranju i binarnoj logici. Posebnu je pozornost godinu poslije privukao transgeničnim zecom Alba the GFB Bunny koji se sjaji pod plavim svjetlom. Kac je, naime, u oplođeno jajašće bijelog zeca umetnuo zeleni svijetleći gen bjelančevine meduze. U transgenični svijet eduniju ugradio je svoj genom kako bi dao primjer sintetičke biologije.

Vrhunski biolozi i inženjeri opovrgavaju teze kritičara i povjesničara uvjerenih da u umjetnosti nije osmišljeno ništa novo već desetljećima. Ne mijenjaju samo medij nego i sadržaj umjetničkih djela.

Prvoborkinja je i Suzanne Arker, koja radi s digitalnim skulpturama, instalacijama, velikim fotografijama i biljkama uzgojenim u petrijevim zdjelicama pod LED svjetlima. Kromosomi i znanost u njezinim djelima prelaze u nove dimenzije, ali uz prikaze bioinženjeringa upozorava na moguće posljedice korištenja genima. Predavateljica na odsjeku likovnih umjetnosti u njihovoj školi likovnih umjetnosti od djetinjstva je bila očarana biologijom te je u svojim prvim radovima prikazala utjecaj genetike u suvremenom umjetnosti. Primjerice, u ‘Zoosemiotics’ i ‘Codexu: Genome’ izrađuje kaligrafske uratke povećanjima mikroskopskih slika kromosoma.

Vjerojatno je najprovokativniji već 40 godina Stelarc, ciparsko-australski bioumjetnik koji je sa stropa visio na uđicama zabodenim u kožu, imao treću robotsku ruku, izvodio operacije na sebi te ugradio uho u ruku prije deset godina. Čak je ugradio u želudac malog robota izgledom nalik na raka, snimaći postupak endoskopskom kamerom. Pri tome mu je visio život o koncu, a od umjetnosti plastičnih operacija ne odustaje Francuskinja Orlan. Svojim licem i tijelom koristi se kao platnom u brojnim promjenama izgleda želeći pokazati koliko je moguće mijenjati tijelo. Japanski ‘cvjetni umjetnik’ kako se voli nazivati Azuma Makoto sa suvremenom umjetnošću povezuje tradicionalni uzgoj bonsai i ukrašavanja.

Brazilski umjetnik Eduardo Kac osmislio je izraz ‘bioumjetnost’, a globalno se proslavio stvaranjem transgeničnoga fluorescentnog zeca nazvanog Alba.

Francuskinja Orlan više je od ovisnice o estetskim operacijama. Svojim licem i tijelom koristi se kao platnom u mnogim promjenama izgleda želeći pokazati koliko je moguće mijenjati tijelo cvijećem ikebanu. U zbirci fotografija ‘The Third Day’ nazvanoj prema biblijskom prikazu stvaranja svijeta kada je treći dan stvoren biljni svijet, Henrik Spohler, njemački fotograf, povezuje tehnologiju s organskim. Njegove slike govore o masovnom uzgoju biljaka u Sjedinjenim Američkim Državama, Nizozemskoj i Španjolskoj. Nastao uz pomoć 3D pisača steznik Arachne, pak, priča priču o tkalcu kojeg je starogrčka boginja Atena pretvorila u pauka. Riječ je o dijelu zbirke ‘Imaginary Beings: Mythologies of the Not Yet’ Neri Oxman, izraelske dizajnerice i arhitekture izrasle pod utjecajem ‘Knjige o izmišljenim bićima’ argentinskog pjesnika Jorgea Louisa Borgesa i izgleda živih bića.

Heather Dewey-Hagborg, američka umjetnica, uspjela je raščlaniti DNA iz kose, nokata, cigareta i žvaka koje je pronalazila na njujorskim ulicama i uz pomoć računala odrediti lica vlasnika odbačenih stvari. Koristeći se 3D pisačem izrađivala je njihova lica, prikazavši ih potom u izložbi ‘Stranger Visions’.

No bioumjetnost nije vezana samo uz današnjicu i suvremeni Picasso ne stvara nužno samo u laboratoriju. Već su stari Grči primijetili istožnačnice grade ljudskog tijela s prirodom. Alexander Fleming, škotski biolog koji je otkrio penicilin, u dvadesetim godinama prošlog stoljeća upotrebljavao je različite vrste bakterija kako bi naslikao jednostavne crteže poput dječijih, ali i slike balerina, vojnika ili kuća. Stvarao je boje na slikama ubrizgavajući bakterije tako da sazriju u isto vrijeme, a na papiru su gljivice uništavale bakterije, što je utjecalo na slavno otkriće antibiotika. I umjetnik Brandon Ballengee s biologom Stanleyjem K. Sessionsom 2010. je pojasnio kako nastaju deformacije udova u vodozemaca, a raščlanjivanje Ballenegeevih crteža pokazalo je obrasce tih promjena korisnih za okoliš i razvojnu biologiju. Jedan od temelja bioumjetnosti je i izložba cvijeća iz 1936. g. Edwarda Steichena, luksemburškog i američkog fotografa, u njujorskom Muzeju moderne umjetnosti. Izložba je uključivala i genetički izmijenjeno cvijeće kohlinom, što se kasnije počelo primjenjivati na usjevima i ukrasnom bilju. I ‘cvjetni’ slikari Claude Monet, William Caparne i Cedric Morris ostvarili su brojna postignuća u povijesnom uzgoju biljaka s umjetnosti. Danskom fizičaru Nielsu Bohru je čak, prije devedesetak godina, pomogao kubizam u postavljanju kvantne teorije kada je Bohr s kubičkim prikazima uspoređivao kretanje elektrona.

Japanski ‘cvjetni umjetnik’ Azuma Makoto u svojem projektu ‘Exobiotanica’ zemaljske biljke i cvijeće lansirao je na rub svemira, a ‘Zaleđenim cvijećem’ pokazao je kako život buja u neprijateljskom zamrznutom okružju. Planira cvijeće poslati na dno mora, u vulkane, na Arktiku i Antarktiku.

Biologija s umjetnošću i matematiku s arhitekturom povezalo je još klasično ili zlatno doba Grčke, razdoblje između 480. i 336. pr. Kr., koje je nemjerljivo utjecalo na europsku renesansu. Znanstveni crteži i prikazi svjedoče o utjecaju biologa na umjetnost i mnogo kasnije – što se vidi iz suradnje Charlesa Darwin (1809. – 1882.) i Oscara Gustava Rejlander (1813. – 1875.), švedskog slikara i prvoga umjetničkog fotografa. Na Paula Kleea (1879. – 1940.), njemačko-švicarskog slikara i grafičara utjecao je, pak, Ernst Haeckel (1834. – 1919.) njemački biolog i umjetnik, a slavno djelo iz 1917. ‘O rastu i obliku’ D’Arcyja Wentwortha Thompsona, škotskog matematičara i biologa, postalo je jedan od temelja apstraktnog ekspresionizma.

Autoportret američke umjetnice Heather Dewey-Hagborg izrađen je od genetičkog materijala i stvoren 3D pisačem, kao i niz djela koja je izlagala pod nazivom ‘Stranger Visions’.