Račun za liječenje udvostručen izmišljenim uslugama

Mnogi se gradovi služe GIS tehnologijom za mapiranje svoje infrastrukture, sadržaja, ali i projekata koji postaju sve važniji čimbenik uključenja građana u aktivnosti lokalnih zajednica. S pomoću GIS-a može se raditi na projektima od katastra i parceliranja do vodnih potencijala, epidemiologije ili zaštite od požara.

Istodobno razni odjeli pomoću GIS-a mogu raditi na projektima od katastra i parceliranja do vodnih potencijala, epidemiologije ili zaštite od požara. Tu je i veliki potencijal za NGO sektor i razne inicijative mapiranja infrastrukture, javnih dobara, zaštićenih područja (ekologija), raznih događaja i sl. Male i velike tvrtke koriste se GIS-om za potrebe nadziranja transporta, koordinaciju radnika na terenu, evidencije poslovnica. GIS će u budućnosti biti sve prisutniji i u poljoprivredi (potencijali tehnologije dronova tek uzimaju maha), šumarstvu, kriznim intervencijama te se već naveliko upotrebljava u naftnoj industriji i svuda gdje je prostorna komponenta ključna za donošenje poslovnih odluka.

Što se tiče privatnosti i sigurnosti, s jedne strane, činjenica je, kaže Ravnić, da se podaci ne nalaze na serverima unutar tvrtke već izvan nje. No, s druge strane, olakšava se uspostava takvih rješenja jer nije potrebno ulagati u vlastiti IT te je metodama enkripcije moguće dodatno zaštititi podatke. Također bitan aspekt sigurnosti je i backup podataka. Mnoge organizacije nemaju uspostavljen profesionalni backup ili su pak potrebni resursi kako bi ga uspostavili, a cloud platforme su redundantne i svi su podaci korisnika profesionalno pohranjeni.

Mnogi su poslovni procesi neefikasni jer desktop softver podrazumijeva koncept radne stanice, što ‘zaključava’ podatke na pojedino računalo, a u oblaku podaci su uvijek na istom mjestu i uz odgovarajuće dozvole moguće im je pristupiti s bilo kojeg uređaja u bilo koje vrijeme. Primjerice, ako se koristite Google Driveom, sigurno ste već osjetili korist tehnologije u oblaku za bolju suradnju i olakšavanje poslovnih procesa. GIS Cloud radi isto, samo uz prostornu komponentu – objašnjava Ravnić.

Vjeruje da će uvijek biti korisnika koji žele uspostaviti svoj vlastiti podatkovni centar i za te situacije nude mogućnosti instalacije GIS Clouda na vlastite servere, međutim, za većinu korisnika varijanta u oblaku i više je nego dovoljna s obzirom na to da, kad se sve zbroji i oduzme, oblak jednostavno ima više smisla.

U budućnosti se vide prije svega kao platforma koja omogućuje široki niz ‘vertikalnih’ aplikacija i rješenja u raznim djelatnostima koje se na bilo koji način dotiču prostornih podataka.

Budući da smo uvelike uklonili razne poslovne i tehničke barijere prilikom primjene GIS-a, vjerujemo da će takvu tehnologiju upotrebljavati i korisnici kojima zbog navedenih razloga GIS ranije nije bio dostupan. Zbog vidljive tendencije prema demokratizaciji softvera i pokreta otvorenih podataka (open data) potrebna su i kvalitetna rješenja za upotrebu takvih podataka, ali i suradnju s geopodacima kao podlogom. Dakle, vjerujemo u otvaranje poslovne kartografije širim tržištima, tj. malim i srednjim organizacijama – kaže Ravnić. Rast planiraju ostvariti fokusiranjem na vlastiti proizvod i platformu uza sve veće oslanjanje na partnere koji mogu na nekom tržištu ponuditi lokalnu korisničku podršku, ali i ekspertizu u određenoj industriji. Budući da je GIS široko primjenjiv, očekuju i partnerstva u kojima će omogućiti raznim softverskim tvrtkama da razviju vlastito rješenje na GIS Cloud platformi i ponude ga ne samo na svojem tržištu, već i putem GIS Cloud ekosustava svim korisnicima njihove platforme.

Budući da je riječ o poslovnim, tj. enterprise rješenjima, najveći izazov je tromost odnosno inercija prilikom migracije poslovnih rješenja u oblak. No koncept oblaka i korištenje softverom kao uslugom definitivno je budućnost. Prije ili kasnije većina softvera upotrebljavat će se na taj način, pa tako i GIS tj. softver za upravljanje prostornim podacima.