Home / Tvrtke i tržišta / Kada kupiti gotovog menadžera?

Kada kupiti gotovog menadžera?

Iako je mnogi uzimaju zdravo za gotovo, postizanje vrhunske higijene zahtijeva ozbiljan i sistematičan rad. U lokalima i hotelima koji drže do zadovoljstva gostiju sve miriše na originalnu kozmetiku i autohtone arome.

Hotelski i restoranski gosti danas su poprilično razmaženi ponudom usluga o kojima do prije nekoliko desetljeća nisu mogli ni sanjati. Ugostitelji su se itekako pobrinuli da imaju sve, od vrhunskog smještaja i hrane do dodatnih sadržaja u obliku zabave i opuštanja. No koliko god se sektor ugostiteljstva mijenjao, prilagođavao klijenteli i pratio futurističke trendove, o jednoj stvari uvijek će posebno morati voditi računa jer je oduvijek bila i bit će temeljni pokazatelj kvalitete usluge. Naravno, riječ je o njezinu veličanstvu — higijeni. Tepaju joj da je pola zdravlja, što i jest, ali kad govorimo o ugostiteljstvu, ništa u vezi s njom ne smije biti polovično. Uzalud vam najljepše aranžiran švedski stol s najbohatijom ponudom ako gosti nakon blagovanja završe s grčevima u želucu. Nema tog dizajna interijera čiji dojam na gosta u tili čas ne može uništiti trčaranje žohara, a ni najudobniji krevet neće ih opustiti ako je prekriven prljavim plahtama. Jednostavno ne možemo dovoljno naglasiti koliko je čistoća važna.

Sve – posuđe, rublje, sobe, toaleti, bazeni, čak i zrak – mora biti besprijekorno čisto želite li da vam se gosti vrate i ostave vam dobre recenzije, i usmene i one na društvenim mrežama. Čistoća i zdravstvena sigurnost postižu se pametnim izborom kvalitetnih sredstava za čišćenje i stalnim obrazovanjem radnika.

Gleda na realizaciju poslovnog uspjeha, definirale inovaciju. Smatraju da je inovator onaj tko je izdržljiv i ustrajan u ostvarivanju svojih avangardnih ideja sve do faze njihove uspješne implementacije. To je osoba kreativnog duha, imaginativna, koja preuzima rizike, razmišlja ‘izvan okvira’ i ne boji se biti odbijena kako bi svaki put iznova morala dokazivati svoje rezultate istraživanja. Također, pojam inovacije ne poistovjećuju isključivo s poslovanjem, smatraju da je to kontinuirani proces promatranja života i svijeta oko sebe kako bi se prilagodile ili promijenile stvari i pojave koje naše živote čine boljim. Inovator prepoznaje priliku da osmisli i razvije nešto novo čime će promijeniti način na koji su se stvari odvijale do sada. U slučaju tih inovatorica, jedan je od ciljeva bio i da njihove inovacije budu dostupne tržištu i da stvore komercijalni prosperitet za njihove tvrtke. Za Susanu Sargento, osvajačicu prve nagrade, inovator je onaj tko razumije kako novo istraživanje može promijeniti ljudske živote u bližoj budućnosti.

Kako bi se kandidatkinje inovatorice iz EU i zemalja koje imaju pravo sudjelovanja u programu Obzor 2020 (program EU za istraživanje i inovacije) prijavile na takvo natjecanje, njihove prijave moraju uključivati istraživačke i inovacijske aktivnosti s tržišnim potencijalom proizvoda ili usluga te s relevantnim ekonomskim i društvenim učinkom. Ključni kriteriji pri odabiru bili su originalnost i iskoristivost razvijenog proizvoda ili usluge, ekonomski učinak proizvoda ili usluge, visoki znanstveni sadržaj inovacije i društveni utjecaj proizvoda ili usluge. Pristigle prijave na taj natječaj obuhvaćaju različita područja istraživanja, ali najviše ih dolazi iz područja prirodnih znanosti i informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT-a).

Prijave finalistica konkretno dolaze iz interdisciplinarnih područja biologije, medicine, matematike, farmacije i IKT-a. One su istinske inovacije žena koje su svoje živote posvetile istraživanju i unaprjeđenju ljudskih života u različitim područjima. Inovacije nalaze primjene u različitim područjima pa možemo vidjeti primjere gdje se upotrebljavaju matematički algoritmi kako bi se predvidjela bolja terapija pacijenata, primjere softverskih aplikacija koje pomažu astronautima u kontroliranju i upravljanju hitnim situacijama na Međunarodnoj svemirskoj postaji i primjere medicinskih dijagnostičkih uređaja te meljenih na dostignućima bio, mikro i nanotehnologije (npr. ‘lab-on-a-chip’). Također, mnoga istraživanja i inovacije nalaze svoju primjenu u području hormonalnih lijekova za liječenje raka dojke i prostate, autoimunih bolesti itd. Poduzetništvo podrazumijeva riskiranje i promjenu, ali i težak razvojni put i u smislu znanstveno-tehničkih aspekata, ali i poslovanja svake tvrtke, bilo da je riječ o startupu ili o etabliranoj tvrtki. Svih devet finalistica natjecanja istaknulo je da je znanstveno-poduzetnički put kojim su se kretale u svojim profesionalnim životima bio izazovan. Takav život zahtijeva znatniju, upornost i težak rad, jer kako je rekla prof. Sirpa Jalkanen, osvajačica druge nagrade, sve lake stvari u znanosti već su otkrivene.

One tvrde da je potrebna hrabrost u razvoju znanstvenih ideja, a da je pokretanje poslovanja iz tih znanstvenih ideja još veći izazov, međutim, ništa manje zabavan. Primjer toga, kako su istaknule, prelazak je iz velike istraživačke institucije na mjesto izvršnog direktora svoje tvrtke gdje takva pozicija zahtijeva upravljačko-liderske sposobnosti, ali i odradivanje administrativnih poslova, poput kopiranja i uvezivanja dokumentacije.

Bitno je u ovom kontekstu spomenuti ukratko i perspektive hrvatskih inovatorica. Naime, prema izvješćima Europske komisije, uspješnost u pogledu inovacija u Hrvatskoj je među najnižima u EU, što svakako pridonosi slaboj konkurentnosti hrvatskih tvrtki na europskom tržištu. No strateške odrednice poticanja ženskog poduzetništva u Hrvatskoj određene su identificiranim ključnim problemima, ali i strateškim okvirom poticanja ženskog poduzetništva u Europskoj uniji. Dakle, iako zbog povijesnih i ekonomskih razloga Hrvatska nije bila izričito poticajno okruženje za žene inovatorice, u kontekstu postojanja strateških dokumenata, mogućnosti financiranja iz fondova EU, poput natjecanja o kojem je riječ u ovom tekstu, hrvatskim znanstvenicama-poduzetnicima svakako se ostavlja prostor za njihovo djelovanje i one bi to svakako trebale iskoristiti. Činjenica je pak da se hrvatske inovatorice u manjem broju odlučuju na poduzetništvo nego muškarci.

Pobjednica dr. Susana Sargento poručila je ženama koje iz znanstvenog miljea prelaze u poduzetnički da imaju velike planove, odnosno da pokušaju razumjeti što je sve potrebno da njihova inovacija bude primjenjiva širom svijeta. Poručila je ženama da uspostave kontakte s onima koji imaju iskustva u poslovnom svijetu i da uče svaki dan što više. A dr. Sarah Bourke, osvajačice treće nagrade, na pitanje što je njezina vodilja u profesionalnom i privatnom životu odgovorila je jednom rečenicom: ‘Čovjek ne može otkriti novi ocean ako nema hrabrosti izgubiti iz vida obalu.’