Interes poduzetnika i institucija za natječaje vezane uz upravo donesenu Strategiju pametne specijalizacije prilično je velik. Za povlačenje 665 milijuna eura, koliko EU omogućava do 2020. za istraživanja i inovacije, posebno se javljaju velike kompanije u pet prioritetnih područja.
Inovacijski rezultati Hrvatske tijekom posljednjih desetljeća bili su slabi i nisu uspjeli ispuniti očekivanja. Hrvatska je u kontekstu inovacija znatno ispod inovacijskog prosjeka EU. Postoje tri ključna faktora koja sprječavaju inovacije: porezni sustav, nedostatak primarne i sekundarne faze financiranja ulaganja te poslovno okruženje. Strukturni je problem nizak obujam poslovnih ulaganja u istraživanje i razvoj. Proizvodi visoke dodane vrijednosti i usluge temeljene na znanju ostaju i dalje zanemariv dio izvoza, a vještine i tehnološke mogućnosti stagniraju. Taj trend odražava se na hrvatski izvoz, tehnološku uspješnost i rangiranje na ljestvici konkurentnosti.
No, s obzirom na to da je Europska unija, koja u tome zaostaje za SAD-om i Dalekim istokom, u novoj financijskoj perspektivi od 2014. do 2020. prepoznala inovacije kao jedan od ključnih pokretača ekonomskog rasta i razvoja, tako će i Hrvatska sada imati pristup nepovratnim sredstvima iz ESI fondova namijenjenih toj svrsi. Uvjet za to bilo je donošenje Strategije pametne specijalizacije, strateške inicijative čiji je dugoročni cilj stvaranje efikasnog ekosustava za inovacije i transformaciju gospodarstva. Za to je bilo potrebno odabrati pet tematskih prioritetnih područja i dvije horizontalne teme koje mogu imati primjenu u više područja. Nakon brojnih analiza i metodom ‘poduzetničkog otkrivanja’ odabrane su vertikale – Zdravlje i kvaliteta života, Energija i održivi okoliš, Promet i mobilnost, Sigurnost i Hrana i bioekonomija te horizontalna područja – Ključne razvojne tehnologije i ICT.
Farmaceutske kompanije mogu biti vrlo zadovoljne jer Strategija jasno prepoznaje važnost inovacija u toj industriji. U Plivi pozdravljaju njezino donošenje i prepoznaju priliku u povlačenju sredstava iz fondova EU. Zalažemo se za izvornost i inovativnost kao jedan od kriterija u procjeni te preporučujemo mnogo jednostavniji način prijave i provjere podataka, kažu u Plivi, koja je u protekloj godini u istraživanje i razvoj (R&D) uložila 75 milijuna dolara, što čini gotovo 20 posto ukupnih ulaganja u Hrvatskoj.
To područje uključuje dva visokotehnološka, izvozno orijentirana sektora (zdravstvena industrija, ICT) koja se smatraju glavnim pokretačima gospodarskog rasta zemlje. Kao potpodručja detektirana su Farmaceutika, biofarmaceutika, medicinska oprema i uređaji, zatim Zdravstvene usluge i nove metode preventivne medicine i dijagnostike i Nutricionizam. Biotehnologija i farmaceutika, zajedno s ICT industrijom, financijski su najjače istraživačko-razvojno područje u Hrvatskoj te čine više od 80 posto svih poslovnih rashoda za istraživanje i razvoj. Vodeće tvrtke su Pliva, Belupo, JGL, Genera itd. Drugo potpodručje uključuje e-rješenja za zdravlje, nove tehnologije za daljinsko pružanje zdravstvene zaštite i poboljšanje kvalitete života unapređenjem i proširenjem opsega primjene e-zdravstva i novim mogućnostima za integraciju mobilnog zdravstva (m-zdravstvo) u postojeće e-zdravstvene usluge.
Prvo potpodručje odnosi se na razvoj i primjenu suvremenih energetskih tehnologija i proizvodnju opreme za koju se očekuje da bude učinkovita, daljinski kontrolirana i nadzirana, kompatibilna s pametnim mrežama, ekološki prihvatljiva i s mogućnošću recikliranja. Tvrtke povezane s tim PTPP-om uglavnom su velika i srednje velika poduzeća koja proizvode specifičnu opremu i uglavnom su izvozno orijentirana te intenzivno ulažu u istraživanje i razvoj kao što su Končar, Siemens itd. Kada je u pitanju proizvodnja strojeva i uređaja, tu su Đuro Đaković Holding, Elektro Kontakt i dr. Agrokor jako ulaže u biopostrojenja i očekuje se da će stvoriti potražnju za sustavima upravljanja sljedeće generacije za tu vrstu investicija.