Home / Poslovna scena / U Hrvatskoj još uvijek ima publike za velike klasične koncerte

U Hrvatskoj još uvijek ima publike za velike klasične koncerte

Cijena nastupa Luzerner Sinfonieorchester, koji u Zagreb stiže 24. travnja, poslovna je tajna, no prosječni je honorar za takav koncert 50.000 eura. Cijene ulaznica gotovo nikad ne mogu pokriti iznos potreban za podmirenje takvih koncerata. Zahvaljujući producentima Koncertne direkcije Zagreb, najstarije hrvatske institucije za organiziranje glazbenih događaja koja već više od sedamdeset godina u Zagreb i Hrvatsku dovodi najveća imena svjetske glazbene scene, 24. travnja u KD-u Vatroslava Lisinskog nastupit će Luzerner Sinfonieorchester. O tome velikom koncertu, pravoj glazbenoj poslastici za ljubitelje ozbiljne glazbe, organizaciji i radu Koncertne direkcije Zagreb razgovarali smo s ravnateljem Josipom Nalisom.

  • Riječ je o vrlo uglednom i dva stoljeća starom orkestru kojim ravnja James Gaffigan, jedan od najboljih američkih mladih dirigenta. Koliko stoji nastup tog orkestara? – Cijena nastupa orkestara ovisi ponajprije o tome je li riječ o turneji ili ekskluzivnom gostovanju, pregovorima, poznanstvu i povjerenju između agencija i lokalnog organizatora te vrsti nastupa. S obzirom na to da je riječ o ugovornoj i partnerskoj diskreciji, načelno mogu navesti da prosječni honorar gostujućega renomiranog simfonijskog orkestra u punom sastavu stoji 50.000 eura.

  • Može li taj iznos pokriti cijena ulaznica, koje su za ovaj koncert niže nego za koncerte nekih svjetskih rokera koji su nastupili u Zagrebu? – Cijene ulaznica gotovo nikad ne mogu pokriti iznos potreban za podmirenje takvih koncerata, među ostalim i zato što želimo da koncerti budu pristupačni široj publici; svakomu tko ima interesa želimo omogućiti da si može priuštiti uživanje u vrhunskom nastupu.

  • Što je sa sponzorima koncerta, ima li ih i tko su? – Bez sponzora nije moguće zatvoriti financijsku konstrukciju. Također, u našem slučaju, vrlo je važna potpora Grada Zagreba. Konkretno, glavni je sponzor zagrebačkog nastupa Luzern Sinfonieorchester Lura grupa.

  • Hoće li dio troškova snositi i Grad Zagreb kao vlasnik KD-a Vatroslava Lisinskog? – Grad Zagreb vlasnik je i osnivač i Koncertne direkcije Zagreb i KD-a Vatroslava Lisinskog. U sklopu programske djelatnosti zagrebački Ured za obrazovanje, kulturu i sport financira programe svih javnih ustanova u kulturi, pa tako i Koncertne direkcije Zagreb.

  • Koje poslove obavlja Koncertna direkcija Zagreb, koja organizira više od tristo glazbenih događaja na godinu? – Koncertna direkcija Zagreb najstarija je i zapravo jedina gradska ustanova za organizaciju glazbenih i kulturnih događaja, ponajprije koncertnih ciklusa, festivala, natjecanja, majstor-skih seminara, ali i velikog broja gradskih manifestacija, poput Adventa u Zagrebu, Zagrebačkoga kulturnog ljeta i obilježavanja Dana grada Zagreba. Broj je na kraju i veći. Podsjetimo, samo je minuli Advent na glavnome zagrebačkom trgu u 26 dana na velikoj pozornici ponudio građanima i gostima grada više od dvjesto koncerata, predstava i drugih događaja! Nažalost, broj i organizacija koncerata poput ovoga o kojem govorimo stalno pada, zbog čega Zagreb danas nije više ono što je nekad bio, ali mi to nastojimo promijeniti.

  • Koja je razlika između organizacije nastupa simfonijskog orkestra iz Luzerna u odnosu na neki hrvatski projekt? – Najveća vrijednost, tj. važnost u organizaciji događaja poput skorašnjega nastupa Luzern Sinfonieorchester jest u kvalitetnim i delikatnim pregovorima. Kad se taj dio dobro obavi, provedba i nije toliko zahtjevna, u osnovi nema korjenite razlike u odnosu na domaći ansamble. Možda je najveća u publici i interesu jer, dok domaći ansamblu znaju pružiti matičnu, vjernu publiku, strani u početku mogu izazvati veći interes, no pružaju dovoljno posjetitelja vrlo je često izazov. Zagreb je uvijek bio grad kulture u kojemu, srećom, još postoji kritična masa zainteresiranih za takve koncerte, a naš napor usmjeren je i na privlačenje mlade publike i oblikovanje novih naraštaja ljubitelja i poznavatelja klasične glazbe.

  • Tko u KDZ-u odabire izvođače i čija je ideja bila pozvati ovaj orkestar? – Odabir izvođača u opisu je poslova producentskog odjela, u konkretnom slučaju na programskoj voditeljici koja, kombinirajući naše ideje i ponude stranih agencija, osmišljava sezonu prilagođenu programskim i financijskim potrebama i mogućnostima. U cijelom tom procesu uvijek razmišljamo što bi domaća publika rado čula, a da ansambl ili umjetnik budu vrhunski, te kako takav nastup učiniti i financijski pristupačnim. Neizostavan je dio cijele priče i suradnja s partnerima i sponzorima, kojima smo vrlo zahvalni što prepoznaju vrijednost i važnosti toga dijela kulturne ponude Zagreba. Bez njih bi takav projekt bilo vrlo teško provesti, ako ne i nemoguće.

  • Koliko je vremena prošlo od ideje o dovođenju Simfonijskog orkestra iz Luzerna do potpisivanja ugovora i koliko je ljudi radilo na tome? – Najlakše je raditi dvije sezone unaprijed iako to, nažalost, katkad nije moguće. Nema sustava višegodišnjeg financiranja i planiranja, pa se za ovakve projekte uglavnom radi godinu, odnosno sezonu unaprijed. Na projektu je radila jedna osoba, programska voditeljica, uz potporu drugih djelatnika Koncertne direkcije Zagreb.

  • Tijekom više od sedamdeset godina KDZ-ove tradicije u Hrvatskoj su nastupili glasbenici. Koliko je KDZ pridonio nastupima hrvatskih glasbenika na svjetskoj sceni? – Vrlo dobro pitanje. Ako izdvojimo nastupe glasbenika koji su se dogodili samoorganizacijom ili jednokratnim projektima aranžmana, Koncertna direkcija Zagreb jedina je sustavno i trajno obilježila nastupe hrvatskih glasbenika na svjetskoj sceni. No kao što organizacija takvih koncerata stalno pada, tako ni sustavna promidžba domaćih umjetnika nije na razini na kojoj bi trebala biti. Nažalost, mnogo je razloga za to.

  • Iako je KDZ na proračunu Grada Zagreba, je li išta zaradio od organizacije ovoga koncerta klasične glazbe? – Jedini cilj Koncertne direkcije Zagreb u organizaciji takvih koncerata jest osiguravanje trajne kulturne platforme, zaštite i pozicioniranja onoga kulturnog identiteta koji nesmiljeno blijedi pred naletima komercijalnog i trendovskog, platforme čiji je cilj zaštititi ponudu vrijednosti. Zaraditi na takvom projektu gotovo je nemoguća misija.

  • Koji su glazbeni događaji na KDZ-ovu programu tijekom 2016.? – Oni koji slijede svakako su koncerti u sklopu ljetnog festivala 35. večeri na Griču, kad ćemo u mjesec dana organizirati dvadesetak koncerata, od klasične glazbe preko džez i etna do zabavne glazbe. Nova koncertna sezona nastavlja se koncertima komorne glazbe i organizacijom Festiva hrvatske glazbe u Beču. Godinu završavamo programima na Adventu u Zagrebu i Dočekom Nove godine na Trgu bana J. Jelačića.

  • Što biste istaknuli? – Svakako bih istaknuo ponovno gostovanje jednog od najcjenjenijih pijanista današnjice Arkadija Volodosa koji će u listopadu održati recital u KD-u Vatroslava Lisinskog.

  • Je li bilo propalih pokušaja dovođenja svjetskih glazbenika u Zagreb? – Nažalost, da. Čak četrdeset godina organizirali smo vrhunski ciklus ‘Svijet glazbe’ čija se ovogodišnja sezona brižno pripremala i prevarala barem godinu dana, a morao se otkazati. Tri-četiri velika gostovanja, sastavni dio ciklusa, preko noći su otkazana, a nastup Luzernen Simfonieorchestera uspješno je odrađen upravo zbog jake sponzorske potpore i suradnje s veleposlanstvima Norveške i Švicarske.

  • Koga biste željeli dovesti i što vas sprečava u tomu? – Mnogo je glazbenika i ansambala koje bi sustavno trebalo dovoditi i predstaviti našoj publici. Pritom ne mislim samo na razvikana i vrlo često besramno skupa gostovanja nego na recentna i vrijedna ostvarenja kojima bismo pozicionirali Zagreb kao vrijedno i važno kulturno središte te nastavili educirati i jačati vrlo krhku koncertnu publiku. Na tom tragu svakako je višegodišnje ne-realizirano gostovanje pijanista Grigorija Sokolova, velikana koji je u Zagrebu svirao davno, još u ondašnjoj dvorani Istra. Razlog njegova nedolaska naizgled je banalan – Zagreb nema dovoljno kvalitetan glasovir za glazbenika tog kalibra.

  • Koliko je stresno upravljati Direkcijom? – Upravljanje svakom organizacijom, pa tako i ovom, prije svega je zahtjevan posao, a u aktuelnom vremenu previranja i stalnih promjena postaje i osjetno stresan. Neprekidna nastojanja da opravdamo važnost postojanja takve organizacije, osiguravanje proračunskih i sponzorskih sredstava, osmišljavanje programa prilagođenih vremenu i potrebama stalni su izazov i dokazivanje. Volio bih vjerovati da se trud isplati.