-
Lani smo imali prihod od oko 2,7 milijardi kuna, što je vrlo dobar rast od 14 posto. Dio tog rezultata efekt je preuzimanja 20 Dioninih filijala, kao i preuređenja postojećih i otvorenja novih trgovina. Za sada još ne mogu javno objaviti podatke o računu dobiti i gubitka jer nemamo odobrenje koncerna, ali mogu reći da nam je operativni rezultat sve bolji.
-
No i dalje pričamo u gubitku, kojeg se ne rješavate otkad je Spar došao u Hrvatsku. Zbog čega hrvatski trgovački lanci mogu, a strani (osim Lidla) ne mogu u Hrvatskoj poslovati pozitivno? Ili jednostavno ne žele? Vlasnik u Austriji plaća manji porez na račun vaših gubitaka.
-
Bivši ministar financija Linić pokrenuo je tu priču da domaći lanci zarađuju, a strani namjerno gube da ne bi plaćali porez na dobit. To je politička perspektiva koju nema smisla komentirati. Domaći lanci jednostavno moraju poslovati s dobiti, u suprotnom ih nijedna banka neće pratiti. Kasnije smo ušli na tržište, tek smo 2005. otvorili prvi dućan, a 2009. je počela kriza. Za naš nadzorni odbor radili smo simulaciju koja je pokazala da bismo da se kupovna moć građana iz 2008. zadržala na istoj razini već 2014. godine bili u dobitku. Gubici u trgovini imaju svoju poslovnu logiku, Spar još uvijek svake godine mnogo ulaže, a svaka nova investicija, dokle god se barem djelomično ne smanji trošak amortizacije, donosi gubitak. Maloprodaja je grana s velikim inicijalnim ulaganjima i malim, ali stabilnim stopama povrata u kasnijem razdoblju.
-
Svake godine ulažemo između 35 i 40 milijuna eura, a otprilike toliko uložit ćemo i ove godine. Sljedeće godine pak predviđamo rast investicija na više od 50 milijuna eura. Više nećemo imati objekte samo u najmu, odlučili smo kupovati zemljište i sami ih graditi.
-
Nemamo klasičnih investicijskih faza. Svake godine ulažemo između 35 i 40 milijuna eura, a toliko ćemo otprilike uložiti i ove godine. Sljedeće godine pak predviđamo rast investicija veći od 50 milijuna eura. Više nećemo imati objekte samo u najmu već smo odlučili kupovati zemljište i sami graditi objekte. Znači, ubrzavamo dinamiku širenja. Trenutačno se nekoliko projekata gradi, gradimo objekt u Puli, naš prvi Interspar u Istri, koji bi se trebao otvoriti na jesen. Radimo još nekoliko projekata na širem riječkom području, a na nekima je gradnja već počela.
-
Od početka, otkad smo ušli u šoping-centre, bili smo poželjni magnet za privlačenje kupaca i developeri su nas tražili, a nama je odgovaralo biti u najmu. Najam podrazumijeva manju početnu investiciju, ali konstantno troškovno opterećenje. Pri kupnji nekretnine imate visoko trenutačno opterećenje, ali kasnije taj objekt više nije opterećen troškovima. U Hrvatskoj klasični developeri, koji su u prošlosti gradili trgovačke centre, danas više nemaju projekata i prisiljeni smo ih sami graditi. To je jednostavno prilagodba situaciji na tržištu.
-
Poboljšalo nam se poslovanje, a preuzimanjem smo jako zadovoljni. To je bila dobra poslovna odluka. Tih 20 dućana preuzimali smo u pet valova i samo je informatička prilagodba sustava trajala gotovo tri tjedna, što pokazuje koliko je to za nas bio velik zalogaj. Nakon toga dućane smo priključili na naše poslovanje, promijenili smo asortiman, ujednačili cijene, uistinu našu robnu marku, uređili prostore i dali korporativni identitet. Prvih pet trgovina koje smo temeljito preuredili zabilježilo je veliki skok prometa. Sveukupno, bivši Dionini dućani do danas bilježe kontinuirani rast.
-
To nije jednostavno izračunati jer plaća ovisi i o godinama radnog staža, o smjenama u kojima zaposlenici rade i sl. Oni nemaju svaki mjesec istu plaću. No ako netko želi više zaraditi, uvijek se može prijaviti za rad nedjeljom i blagdanima. Plaće u sektoru trgovine nisu visoke, ali su kod nas redovne i sigurne. Radnici koji su prije radili u Dioni sada zbog većeg prometa moraju raditi više za istu plaću i naravno da to nije svakome drago, ali došli su iz jednog sustava u kojem je njihova budućnost bila neizvjesna. Sada su ušli u jedan mnogo uređeniji sustav u kojem se radi prema drukčijim pravilima, ali sve je posloženo i sigurnije.
-
Lani smo vrijednost izvoza hrvatskih proizvoda kroz lanac Spar povećali za 11 posto, na 54 milijuna eura. Imali smo lijepih uspjeha, pogotovo u Austriji. Osobno sam se angažirao da Gavrilovićevi suhomesnati proizvodi dospiju u austrijski Spar potkraj prošle godine. U Austriji smo ujedno imali najveći rast izvoza, 24 posto, a slijedi ga onaj u Sloveniji, u koju je pak Vindija udeseterostručila izvoz piletine. Slovencima smo prodali Sparove artikle koje za nas proizvodi Vindija, poput zamrznutog bureka, koji se izvrsno prodaje, ili piva iz buzetske pivovare. U mađarskom Sparu rastu i Ledo i Podravka i PIK Vrbovec.
-
Kad čekate u redu, ne možete znati je li prodavačica ranije dobro organizirala posao, ne znate kolika je njezina efikasnost. Često analiziram takve situacije i zna se dogoditi da neki zaposlenici vuku, a drugi rutinski obavljaju stvari i uopće ne misle o kupcu. Garantiram vam da Sparove trgovine imaju dovoljno zaposlenika. Rade li zaposlenici u određenom trenutku ono što bi trebali raditi i imaju li svijest o kupcu, to je druga stvar.
-
To bih i ja volio znati. Danas trgovci sve manje uspijevaju nadoknaditi izgubljeno, zato se među njima i vode tako žestoki ratovi cijenama. Kupac je u sve boljoj situaciji, ispred njega stoji sve šira ponuda akcijskih artikala i cijena i to je trenutačno stanje na tržištu.
Moramo sami graditi dućane jer više nema projekata za nove šoping-centre
Kad gledam bilance naših dobavljača, oni su u mnogo boljoj situaciji od trgovaca. Primjerice, Podravka, čiji su nam proizvodi najzastupljeniji u trgovinama i često su na akcijama, lani je imala najbolju godinu poslovanja u svojoj povijesti. Konkurencija među trgovcima i posljedično pritisak koji dobavljači osjećaju na kraju su rezultirali i većom efikasnošću proizvođača. Hrvatska prehrambena industrija praktički je zavladala regijom i smatram da je to djelomično rezultat žestoke borbe na hrvatskom tržištu.
Lani smo ga povećali za 11 posto, na 54 milijuna eura. Imali smo lijepih uspjeha, pogotovo u Austriji. Osobno sam se angažirao da Gavrilovićevi suhomesnati proizvodi dospiju u austrijski Spar potkraj prošle godine. U Austriji smo ujedno imali najveći rast izvoza, 24 posto, a slijedi ga onaj u Sloveniji, gdje je pak Vindija udeseterostručila svoj izvoz piletine. Slovencima smo prodali artikle Spar koje za nas proizvodi Vindija, poput zamrznutog bureka, koji se izvrsno prodaje, ili piva iz buzetske pivovare. U mađarskom Sparu rastu i Ledo i Podravka i PIK Vrbovec.
Raste jer na njemu mnogo radimo. Robnom markom upotpunjujemo asortiman, pomaže nam u cjenovnoj konkurentnosti i često u robnim markama imamo artikle koje nam dobavljači inače uopće ne nude. Primjerice, grill bezmesne kobasice, ‘zdravi’ program kao što su proizvodi sa stevijom, sol s manje nitrata, manje pržen kikiriki bez soli, proizvode bez laktoze i sl. U tom pogledu naš koncern inovativniji je i napredniji od industrije u Hrvatskoj.
Prehrambenom industrijom zavladala su dva globalna trenda. Prvi je vegetarijanski, odnosno veganska hrana. U urbanim centrima Europe poput Berlina, Beča i Pariza gotovo polovica tinejdžerki više ne konzumira meso. To je bilo među milenijskom generacijom. To ne znači da će ostati vegetarijanke do kraja života, ali one donose drukčiji pogled i prehrambene navike u svoje obitelji. Postoji i skupina ljudi koje volim zvati ‘fleksitarijanci’. Oni nisu striktni vegetarijanci već u prehrambene navike češće ubacuju bezmesne obroke. Drugi trend je ‘free from’ hrana bez laktoze i glutena, koji su pokrenule osobe s raznim intolerancijama na hranu, pa su takvu prehranu preuzeli sportaši i na kraju se proširila na ljude koji uopće nemaju problema s intolerancijom. I ubuduće će ih biti sve više. Ti su proizvodi sve dostupniji, njihov je asortiman sve zanimljiviji. To nisu trendovi nego neka vrst evolucije u prehrambenim navikama i procjenjujemo da će te navike ostati. I u Hrvatskoj prodaja takvih proizvoda ide dobro jer su cjenovalo sve dostupniji.
S voćem i povrćem teško se može pogriješiti, pogotovo ako se osigura kontinuitet u kvaliteti i količini. Možete slobodno nazvati, ne morate poznati nikoga iz sustava. Iskreno, meni nakon više od deset godina, koliko živim ovdje, i dalje nije jasno zbog čega se netko trudi da dođe do mene raznim kanalima da bi mi ponudio nešto što je mogao učiniti, umjesto da direktno nazove. To je valjda pitanje mentaliteta.
To nije dio našega poslovnoga koncepta. Imamo partnerske odnose s Metroom, zajedničku nabavnu korporaciju Metspa i to je to.
Želimo biti prisutni na obali. Lijepo je imati dodatne prihode od turističke sezone, ali treba uzeti u obzir da su i zemljišta na tim lokacijama skuplja. Spar nikada nije vjerovao u čisto sezonske lokacije, za nas je uvijek fokus bio na cjelokupnom poslovanju.
Konzentracija tržišta sigurno će se nastaviti. Uvijek govorimo da smo otvoreni za nove akvizicije, ali njih ne možete planirati, to se dogodi ili ne dogodi. U svakom slučaju radimo na ekspanziji, što je vidljivo i u povećanju investicija. Isto tako nemojmo izgubiti iz vida da Spar u svim zemljama ima sličan način poslovanja, ali drugdje je segment poslovanja samostalnih trgovina mnogo izraženiji nego u Hrvatskoj i mislimo da tu imamo prostora. Povijesno, Spar je i krenuo od sustava samostalnih trgovaca.
Naš je koncept više od toga. U Austriji to nisu samo male prodavaonice, već i veliki objekti poput originalnih Sparovih trgovina. Samim time to je i financijski druga priča. Npr. u Koruškoj ne vidite razliku između obiteljskog dućana kojim upravlja Spar i Sparove trgovine. Asortiman i robne marke isti su, samo što na vratima piše i ime obitelji. Vlasnik samostalno odlučuje i radi za svoj račun, a mi mu prenosimo cjelokupni know-how.
Naša iskustva pokazala su da trgovine u vlasništvu obitelji u prosjeku posluju mnogo bolje od onih koje vode menadžeri jer su obitelji predanije poslu. Samostalni trgovac može se i bolje prilagoditi okolini. Prošle godine takav smo koncept uveli u Mađarsku i Sloveniju. Mislim da može biti zanimljiv i za hrvatsko tržište, pogotovo na otocima i mjestima s manje od pet tisuća stanovnika.
Imamo svoje prednosti npr. u robnoj marki, širini asortimana, opremljenosti dućana, logistici, ali borba će se voditi i cijenama. Mislim da ni mi ni oni još dugo brojem dućana i pokrivenosti područja Zagreba i okolice nećemo moći konkurirati Konzumu.
