SORENSON Stvaranje najvećega hotelskog lanca na svijetu ipak upitno

U utrci za Starwood Hotels osim Marriota sudjeluje kineski Anbang u čijem su posjedu njujorška Waldorf Astoria i odnedavno Strategic Hotels&Resorts. Činilo se da je s ponudom od 13,5 milijardi dolara pobijedio Marriott International, no Kinezi su se u zadnji čas vratili s ponudom od 14 milijardi dolara i zakomplicirali stvaranje jedne od najvećih hotelskih grupacija na svijetu.

Spajanjem dvaju hotelskih divova Marriott Internationala i Starwood Hotels and Resorts Worldwidea nastao bi najveći hotelski lanac na svijetu, što je Marriott trebalo stajalo 13,6 milijardi dolara. Marriottu bi spajanje omogućilo veću prisutnost u Europi, Aziji i Južnoj Americi, a zajednička bi tvrtka posjedovala više od 5500 hotela s 1,1 milijun soba i bolje se nosila s mladim jakim tvrtkama za unajmljivanje privatnog smještaja, poput Airbnba. Hoće li se to dogoditi, sada je upitno.

Marriott je prošli tjedan, unatoč tome što je već dva puta bio odustao od nadmetanja, pobijedio kineski Anbang Insurance Group u čijem su posjedu njujorška Waldorf Astoria i odnedavno Strategic Hotels&Resorts koji je kupio od Blackstone Group LP-ja za 6,5 milijardi dolara, zajedno s dugovima. Ili se tako barem činilo, dok se Anbang nije vratio.

U pokušaju ovladavanja još jednoga hotelskog vrućeg trofeja Anbang je najprije nudio 12,8 milijardi dolara pa 13,16 milijardi i onda zaokružio na 14 milijardi. Starwood je prihvatio Marriottovih 79,53 dolara po dionici, pa bi njegovi dioničari za svaku dionicu u gotovini dobili 21 dolar i 0,8 posto Marriottovih dionica.

Starwoodovi dioničari dobili bi i 34 posto udjela u zajedničkoj tvrtki, no da je prihvaćena prvotna ponuda Kineza, bila bi riječ o najvećem preuzimanju u Sjedinjenim Američkim Državama koje bi provela neka kineska tvrtka. U tom bi slučaju američki odbor za inozemna ulaganja vjerojatno utvrđivao šteti li kinesko preuzimanje nacionalnoj sigurnosti, ali ni prodaja Marriottu ne može proći bez odobrenja mjerodavnih institucija. Naime, američka komisija za federalnu trgovinu mora potvrditi sporazum između Marriotta i Starwooda, a s obzirom na to da je riječ o svjetskim hotelskim lancima, svoj pravorijek daju mjerodavna tijela zemalja u kojima su lanci zastupljeni, poput Europske komisije, kineskog ministarstva trgovine, vlada u Indiji, Kanadi, Turskoj, Meksiku i drugima.

Smatra se da bi najviše teškoća možda moglo biti u Europskoj uniji, u kojoj Starwood ima mnogo hotela, no to će se, zapravo, teško dogoditi. Primjerice, u Europi su odobravana spajanja velikih zrakoplovnih tvrtki, što je mnogo više utjecalo na tržište i potrošače. U ovom slučaju ipak ne bi bila riječ o monopolu premda zajednička tvrtka čini deset posto svjetske hotelske ponude, što jest velik postotak, ali još ne prijeti tržištu.

Inače, čini se da je bilo tridesetak zainteresiranih tvrtki za Starwood, a onda se to s vremenom zaustavilo na 11. Kako se u javnosti ne bi otkrilo o kojim je tvrtkama riječ, umjesto pravih imena nosile su slova engleske abecede od A do J, primjerice, ‘tvrtka A’, ‘tvrtka B’ itd. ‘Tvrtka K’, doznalo se, brzo je izašla iz pregovora, a ‘tvrtka E’, neki tvrde da je bila riječ o Hyatt Hotel Corporationu, dala je tri ponude, na kraju ipak ostavši kratkih rukava. Uostalom, sumnja se također na InterContinental Hotels Group. Marriott procjenjuje da bi u dvije godine nakon zaključenja sporazuma ostvario 250 milijuna dolara na godinu od spajanja dviju tvrtki.

Marriottov predsjednik i direktor, nadao se rastu zajedničke tvrtke, još većoj prisutnosti u svijetu i ubrzanom razvoju Starwooda s pomoću Marriottova načina vođenja hotela. Starwoodovi dioničari sada moraju posebno oprezno razmotriti sporazum o spajanju s Marriottom i odvagnuti ga s novom ponudom Kineza iako nije jasno vrijedi li uopće još dogovor s Marriottom i hoće li se nastaviti natjecanje u ponudama.

Marriott Internacional vodeća je hotelska tvrtka u svijetu s više od 4400 nekretnina u 87 zemalja i oko 155 tisuća zaposlenih koja je prošle fiskalne godine ostvarila prihod od gotovo 14 milijardi dolara. Ima udjele, koncesije i licencije za 19 poznatih hotelskih brendova poput The Ritz-Carlton Hotel Companyja, Bvlgari Hotels&Resortsa, Residence Inna, J. W. Marriotta ili Courtyarda. Tvrtkino je sjedište u Bethesda u Marylandu, a osnovao ju je mormon John Willard Marriott stariji sa suprugom Alice. Tvrtka je nastala 1957. kad su Marriottovi počeli s motelom, nastavivši uspješno dalje širiti posao započet skromno trideset godina prije prodajom piva proizvedenoga na način američkih Indijanaca. Starwood pak u miraz donosi gotovo 1300 nekretnina u stotinu zemalja, 188 tisuća zaposlenika te brendove kao što su St. Regis, Sheraton, Westin, W Hotels, Le Méridien, Four Points ili Aloft. Sjedište mu je u Stamfordu u Connecticutu i osnovan je 1969. kao tvrtka za nekretnine.

Iako ima manje nekretnina od Marriotta, ‘samo’ 1300 u stotinu zemalja, Starwood se može pohvaliti s mnogo zavidnih brenda, poput Sheratona, Westina, St. Regisa, W Hotelsa, Le Méridiena i Alofta, te velikom zastupljenosti u Europi i Aziji.

Marriott je počeo kao skroman motel 1957., a danas je najveći svjetski hotelski lanac s 4500 nekretnina u 87 zemalja. Ima udjele, koncesije i licencije u 19 poznatih hotelskih brenda kao što su The Ritz-Calton, Bvlgari Hotels&Resorts i Residence Inn.

Probleme spajanju bi mogla stvoriti i dva pisma u kojima navodni dioničari prigovaraju da je Starwood prekršio fiducijarne dužnosti prihvaćanjem spajanja te sedam tužbi na sudu u Baltimore Cityju u Marylandu koje se protive tom poslovnom pothvatu. Moguće je još sličnih tužbi, no Marriott i Starwood odbacuju osnovu za sve njih poručujući da će čvrsto braniti svoje odluke. Naravno da će svoju odluku braniti, posebice Marriott, jer bi 2020. Starwood trebao zaradivati 1,3 milijarde dolara od vlasništva, zakupa i konsolidiranja hotela i 800 milijuna od slobodnog novčanog priljeva. Nadalje, teškoće bi mogle izroniti i zbog postupka spajanja dvaju divova, što se može zaključiti iz nekih dosadašnjih hotelskih združivanja. Naime, svaka tvrtka ima svoju korporativnu kulturu, način poslovanja, kolektivnog pregovaranja ili rada sindikata, što može biti dugoročna zapreka. Da spajanje može biti višegodišnje, vidi se iz slučaja Hilton Hotela i Promus Hotel Corporationa. Još potkraj 1990. objavili su spajanje, no mnogi zaposlenici tvrde da ono još do danas nije potpuno obavljeno.

Korisnici usluga novoga hotelskog diva nadaju se da će se uskoro razjasniti kako bi se dalje vodilo bodovanje vjernosti najdražim hotelima. Neki stručnjaci tvrde da bi bodovima Westina, Sheratona, St. Regisa i Le Méridiena znatno pasti vrijednost zato što bi bili podvrgnuti Marriottovu sustavu koji nudi manje od Starwooda. Starwoodov program vjernosti, koji se može naći na stranicama ABC Newsa, među najkonkurentnijim je u turizmu, nudi od dva do 2,5 centi za svaki ‘starpoint’. Drugi hoteli, poput Marriotta, korisnicima nude otprilike jedan cent po bodu za boravak u hotelu. Dok Starwood čeka odluku skupštine dioničara, dosad je samo na stranicama Starwood Preferred Guesta (SPG) obećano da će korisnicima omogućiti samo najbolje od onoga što nude Marriott i Starwood kao dva najizdašnija programa na tržištu; naravno, ako se spoje. No sada je sve u zraku, Kinezi su tvrdi orah nego što se očekivalo i pokazali su da im je jako stalo do akvizicije.

Starwoodova uprava usprkos izmijenjenoj ponudi u prvi mah nije promijenila preporuku dioničarima, ali sasvim je jasno da bolja ponuda golića maštu. Morat će voditi računa i o nevoljnosti američke vlasti da odobri prodaju velikih tvrtki Kinezima premda je teško shvatiti zašto bi hotelski lanac bio strateški važan za nacionalnu sigurnost.

Starwood će prvi iz SAD-a nakon revolucije na Kubi prije 57 godina ući na hotelsko tržište te zemlje. Zbog gospodarskog embarga nametnutog Kubi na nju je došao s posebnim dopuštenjem američkoga Ministarstva financija i preuzet će tri hotela. Riječ je o havanskoj ikoni, hotelu Inglaterra, koji bi trebao postati dio Luxury Collectiona, te hotelu Quinta Avenida, budućem članu Four Pointsa by Sheraton. Oba su obnovljena, a Starwood je uputio i pismo namjere za slavni hotel Santa Isabel kako bi ušao u obitelj Luxury Collectiona.

Kako prenosi Reuters, broj putnika na Kubu iz Amerike i obrnuto povećavat će se nakon što je prije mjesec dana potpisao ugovor između dviju zemalja o izravnim komercijalnim letovima od kraja godine. Zasad Amerikanci na Kubu smiju doći samo zbog 12 autoriziranih razloga, ali ne i turističkih. Ipak, predsjednik SAD-a Barack Obama prije petnaestak je dana ublažio propise o putovanjima na Kubu, pa Amerikanci ne trebaju imati posebno dopuštenje. No moraju zapisati gdje su sve bili i čuvati taj zapis pet godina.