Sredstva namijenjena Jadranskoj banci bit će iskorištena samo u najgorem slučaju. Uspijee li sanacija, država će iskazati manji deficit, što bi moglo pomoći spašavanju rejtiga i ispunjavanju kriterija Europske komisije. S druge strane, takvim računovodstvenim žongliranjem skrivaju se veliki apetiti državne potrošnje.
Domagoj Ivan Milošević, predsjednik saborskog odbora za gospodarstvo, inače i član Upravnog odbora DAB-a, to potvrđuje: – Tih 1,65 milijardi kuna osigurana su sredstva za Jadranjsku banku. Riječ je o izvanproračunskom trošku koji povećava deficit opće države – rekao je Milošević kratko za Lider.
Jadranska banka ove bi godine trebala biti sanirana, ali ne novcem poreznih obveznika, već novcem koji se nalazi u Fondu za sanaciju banaka kojim upravlja DAB. Fond je zaživio tek lani, pa su prve uplate banaka sjele potraj godine. No s obzirom na to da posljednju riječ u sanaciji ima Europska komisija, koja se mora uvjeriti kako saniranje banke ni na koji način nije nedozvoljena državna potpora, postoji mala šansa da DAB prema nalogu EK umjesto u sanaciju, banku pošalje u stečaj.
– U tom najgorem slučaju DAB bi morao isplatiti iz FOD-a sve osigurane depozite građana i naplaćivati se u redovnom stečajnom postupku iz unovčenja stečajne mase, a što vjerujem da se neće dogoditi – ističe Hrebac te dodaje da će sanacija banke stajati daleko manje od tog iznosa koji će se na kraju vratiti depozitari, u ovom slučaju HNB-u.
No zašto se onda spomenutih 1,65 milijardi kuna prikazuje u proračunu? Do 2000. godine šest je banaka u Hrvatskoj sanirano novcem poreznih obveznika. Tada je ukinut Zakon o sanaciji banaka, neprofitabilne banke odlaze u stečaj, a država počinje štititi jedino štedište i njihove depozite putem novog Zakona o osiguranju depozita. Tako se Agencija za sanaciju banaka transformirala u Agenciju za osiguranje depozita. Iako su se prvi godina depoziti štedišama propalih banaka isplaćivali iz proračuna, Agencija je 2000. osnovala Fond za osiguranje depozita. Taj se fond kvartalno puni premijama kreditnih institucija – 0,32 posto na godinu od ukupno osiguranih depozita. Fondom upravlja DAB, a korištenje tim novcem strogo je regulirano zakonom. Novcem se smije tek strogo namjenski koristiti, što jamče i implementirana pravila EU. Smije ga se ulagati, ali vrlo konzervativno, pa su i prinosi minimalni. Država odnosno proračun s tim fondom nema ništa, ali sredstva fond konsolidiraju se u javni dug, što je ostavšina iz prošlosti. Takvu praksu nema nijedna druga europska država. Zašto je onda Hrvatska iznimka?
