P o uređima gradskih uprava diljem svijeta traži se odgovor na pitanje kako osigurati održivi razvoj gradova. Bar ondje gdje se razmišlja imalo dugoročno. Scenariji su različiti, no cilj je isti – samoodrživost. Jedni održivi razvoj vide u pametnoj demografskoj politici, drugi u očuvanju prirodnog i kulturnog bogatstva, no većina pojmove samoodrživosti i pametnih gradova vidi u uporabi tehnologije.
S druge strane, gradovi se moraju uhvaćiti ukoštanac s rješavanjem mnogo urbanih izazova kako bi osigurali pametan i održiv rast, a to uključuje iskorištavanje punoga potencijala ICT tehnologije, osiguranje čišćeg okoliša i lakši pristup javnim uslugama, razvoj pametnog i čišćeg urbanog prijevoza itd. U svijetu postoje različiti primjeri gradova koji su daleko odmaknuli u osuvremenjavanju, opamećivanju i postizanju višeg ili nižeg stupnja samo-održivosti.
Prema podacima Centra za ekonomsku i poslovna istraživanja, u samoodrživosti vode europski gradovi, posebno Frankfurt i London. Slijede azijski tigrovi Seul, Singapur i Hong Kong te Kopenhagen, Amsterdam, Rotterdam, Berlin i Madrid. Indeks samo-održivosti uzima u obzir tri kriterija: društveni, okolišni i ekonomski. U Hrvatskoj je samo nekoliko gradova snažnije zakoračilo u tom smjeru, no njihov se broj povećava.
Duga Resa jest grad koji bi malotko nazvao razvijenim, no iako je od nekad industrijskoga grada u koji su se ljudi doseljavali postao suprotno, ondje pokušavaju pronaći inovativan model razvoja. Uvođenjem javnoga gigabitnog interneta, najbržega u Hrvatskoj, žele ponajprije povećati kvalitetu života građana (s pomoću pružatelja javnih usluga), a Gpointom, projektom upravljanja poduzetničkom i inovacijskom infrastrukturom, pridonijeti razvoju gospodarstva šireg područja i za postojeće tvrtke i za startupove.