Home / Biznis i politika / Pametna regulativa CROFIT: Kako uštedjeti 3-6 milijardi kuna na godinu

Pametna regulativa CROFIT: Kako uštedjeti 3-6 milijardi kuna na godinu

U nizu rasprava na temu planiranih reformi i proračuna Vlade, jedna inicijativa kojoj daju potporu sve vodeće političke stranke, poslodavci, udruge i šira javnost, može znatno potaknuti prihodovnu stranu proračuna bez bolnih rezova ili odricanja. Pametna regulativa – CROFIT – inicijativa je koja će hrvatske propise i administrativne procedure učiniti jednostavnijim, razumljivijim i povoljnijim donoseći hrvatskom gospodarstvu uštede od tri do šest milijardi kuna.

Ne prođe ni tjedan dana a da se u medijima ne objavi članak ili reportaža o tome kako se neka mala, srednja, ali i velika tvrtka susreće s apsurdnim, preklapajućim i duplicitnim propisom ili besmislenom i nepotrebnom složenom administrativnom procedurom. Tako odnedavno novi Zakon o računovodstvu obvezuje poslodavce ovlastiti osobu koja će likvidirati svaki račun pečatiranjem. Isti zakon nameće poslodavcu dodatne troškove i obvezom duljeg roka čuvanja dokumenata. Naime, račun poslan e-mailom ne smatra se vjerodostojnom ispravom pa ga je stoga nužno isprintati na papir te likvidirati pečatom. Takav račun potom poslodavac mora čuvati 11 godina, pri čemu nije dozvoljeno voditi arhivu u elektroničkom obliku, već je valjana jedino kopija u papirnatom obliku. Primjer nepotrebnoga administrativnog opterećenja nalazimo i u pravilniku koji od poslodavaca, osim već standardnih evidencija radnika i radnog vremena, zahtijeva i vođenje evidencije korištenja dnevnim i tjednim odmorom. Ta obveza donosi dodatan trošak vremena poslodavcu, a kontroverzna je i iz perspektive zaštite privatnosti s obzirom na to da traži od poslodavaca evidentiranje vremena zaposlenika izvan radnog vremena, tj. onog kojim se zaposlenik privatno koristi. Loših propisa i nepotrebnih administrativnih procedura koje koče gospodarstvo ima svaka država bez obzira bila ona visokorazvijena (npr. SAD, UK, Njemačka) ili zemlje u razvoju (npr. Makedonija, Armenija, Vijetnam).

Među takvim su administrativnim opterećenjima i sve zastarjele, suvišne, duplicitne i irritantne zakonske obveze koje gospodarstvu neopravdano nameće visoke troškove poslovanja. Uspostavom sustava pametne regulative, umjesto da troše resurse na ispunjavanje tih obveza, poslodavci bi ih mogli uložiti u razvoj poslovanja i stvaranje uvjeta za ekonomski rast i otvaranje novih radnih mjesta. Međunarodni stručnjaci za regulatornu reformu procjenjuju ukupnu visinu administrativnih opterećenja jedne države na tri do sedam posto BDP-a. Stoga su vodeće države svijeta prepoznale smanjenje administrativnog opterećenja kao ključni preduvjet rasta.

Europska unija u razdoblju od deset godina smanjila je administrativna opterećenja za 33 posto i stavila izvan snage 6100 propisa, što je dovelo do 41 milijardi eura ušteda za gospodarstvo EU. Južna Koreja, danas jedna od vodećih tehnoloških država svijeta, započela je regulatornom reformu 1990., a prvi korak bio je smanjenje administrativnog opterećenja. Sedam godina poslije učinci reforme pokazali su se u obliku milijun novih radnih mjesta, 36,5 milijardi dolara stranih investicija te 18,7 milijardi dolara administrativnih ušteda. Južna Koreja i danas nastavlja provoditi sustav pametne regulative zahvaljujući kojem već niz godina uspješno održava svoju visoku poziciju na DoingBusiness ljestvici najboljih svjetskih poslovnih okruženja. Sličan uspjeh postigle su mnoge države. Primjerice, Armenija je skočila za 23 mjesta i ušla u top 35 zemalja za jednostavnost poslovanja. Makedonija je u 2011. postala najbolji reformator na svijetu sa skokom s 92. na 38. mjesto na DoingBusiness ljestvici, a Austrija je uštedjela milijardu eura gospodarstvu i umnogome zahvaljujući…