Većina radijskog sadržaja danas se veže uz različite projekte

Dolaskom televizije mnogi su prognozirali smrt radija. Uzalud, preživio je. Dolaskom interneta čulo se kako će servisi poput YouTubea zadati smrtonosni udarac tomu mediju. Još jedna pogrešna procjena. Radio je i dalje tu, uvijek u kulisi, dok se tuširamo, spremamo za posao, vozimo do posla, dok radimo, kuhamo ručak… I kraj mu se, srećom, ne nazire. Hrvatsko radijsko tržište nikad nije bilo bogatije, doista se može naći ponešto za svakoga. No to ne znači da godine krize i kresanja marketinških proračuna nisu ostavili traga. I nove internetske platforme učinile su svoje, afiniteti publike promijenili su se, a s njima se morao mijenjati i radijski program.

Promijenilo se tržište na kojemu su se pojavile formatirane radijske postaje koje su jedna drugoj jaka konkurencija, promijenio se način komunikacije sa slušateljima, promijenili su se i slušatelji i njihovi afiniteti, dogodio se internet, a dogodila se i kriza. A Radiju 101, primjerice, napominje Maša Golubić, programska direktorica, dogodili su se i razni unutarnji problem, pa i stečaj. No taj kulturni zagrebački radio i to je nadživio i prilagodio se tržištu na kojemu i dalje egzistira. – Borili smo se tako da smo ostali svoji, nismo postali ničija kopija. I dalje smo urbana i rokerska radijska postaja koja ne zazire ni od aktualne alternativne glazbe koja se na drugim komercijalnim radijima nema prilike čuti. Važan nam je i sadržaj koji nudimo slušateljima, on mora biti aktualan i bez cenzure. Dok eterom vladaju kratki formati, mi idemo u smjeru ‘talk’ radija koji je zadržao dobre emisije, jaku informativu, a i dalje komuniciramo sa slušateljima živo, bez prethodnog snimanja, što je danas rijetkost – ističe Golubić.

Za svoju publiku izborio se i Otvoreni radio, danas 19-godišnjak, koji kaže da se nije maknuo od temeljnoga načela, a to su hitovi. – Radimo program koji naši slušatelji žele, ne program koji je dobar nama, ali i mi se zabavljamo. Zabavljamo se i dok osmišljavamo nove stvari za slušatelje. Nema boljega od kvalitetne reakcije slušatelja kojemu smo uljepšali dan, popravili raspoloženje, i tako svaki dan –

Obiteljska tvrtka Vinitrade iz Zagreba ima 25-godišnje iskustvo poslovanja na svjetskoj burzi vina, na kojoj mogu ‘igrati’ samo znalci. Nije uvijek najpametnije, kaže vlasnik Juraj Dusper, kupiti vino statusnog imena, važnije je prepoznati mlado vino koje će se za nekoliko godina pretvoriti u vrhunsko vino visoke cijene.

Svijet vina okružuje je u kojem je odrastao zagrebački poduzetnik Juraj Dusper, vlasnik tvrtke Vinitrade za uvoz i distribuciju vin i vinoteke Vinum. Prije četiri godine Dusper je upravljanje obiteljskom tvrtkom preuzeo od oca Ninoslava koji je prije nego što je vino bilo popularno na tržištu otvorio vinoteku Vinum, a osnivač je i hrvatskoga Sommelier kluba. U tom poslu mladi Dusper izvršno se snalazi jer je podrum brojnih hrvatskih i europskih vinara počeo obilaziti već kao 12-godišnjak. Njegov djed također se bavio vinom; radio je u Badelu te bio posljednji predsjednik Fonda za vino Jugoslavije.

Tvrtka Vinitrade formalno je osnovana 1990., iako je radila od 1986., a vinoteka Vinum otvorena je 1991. u tadašnjem hotelu Intercontinental u Zagrebu.

• Bavimo se uvozom i distribucijom vina, specijalizirali smo se na razini sektora HoReCa, opskrbljujemo i jahte, a manji dio privatnih kupaca privlačimo u sklopu vinoteke Vinum, a bavimo se i trgovinom skupih i raritetskih vina na svjetskoj razini. Ta vina ne postoje u slobodnoj prodaji i najčešće se kupuju na licitacijama – objašnjava Dusper koji je mnogo vremena proučavao vina i tržišta te se nakon završetka fakulteta posvetio obiteljskom poslu.

Dusper tvrdi da je obiteljski posao katkad dvosjekli mač; u svakom trenutku imate osobu koju možete pitati za savjet, ali jednako tako vaši će se postupci pojačano nadzirati i izloženiji ste kritikama.

• Ključ je uspjeha razviti spou s tržištem, dopustiti kolanje informacija, biti u kontaktu s kupcima, veletrgovcima, vinarima, osluškati potrebe, prihvatiti prijedloge prodavača, razvijati biznis s manje komercijalnim stranim kućama koje nisu preplavile hrvatsko tržište, a imaju veliku kvalitetu… No najvažnije je imati povjerenja u odluke i zdrav razum koje sam dobio odgojem, školovanjem i naslijeđem – kaže Dusper koji najčešće trguje francuskim vinima. Ističe da do raritetskih vina dolazi putem platforme za licitaciju na europskom i svjetskom tržištu (najpoznatija je Liv-ex), ali često kupuje i tijekom brojnih neformalnih kontakata sa svjetskim veletrgovcima.

• Najčešće trgujem vinima iz Francuske, najviše iz regija Bordeauxa i Burgundije, ali u posljednje vrijeme i vrhunskim vinima iz Amerike, Španjolske i Austrije. Na cijenu vina utječu mnogi faktori i varira od godine do go-