Više od 30 godina

Pojavom društvenih mreža, a, hvala Bogu, danas ih ima, mnogo se toga promijenilo u svakodnevnom životu pojedinca. Informacije su počele kolati nevjerojatnom brzinom. Nekada davno, najvažnijim ‘breaking’ iliti izvanrednim informacijama ipak je trebao neko vrijeme da dođu do čitatelja, slušatelja ili gledatelja. Na studijima novinarstva radio je nekada davno bio definiran kao najbrži mediji. No danas se ta definicija može zaboraviti. Društvene mreže preuzele su funkciju najbržih medija jer putem njih u roku od nekoliko sekundi jedna informacija može doprijeti do stotina tisuća, čak i milijuna ljudi. I tako je nastao ‘crowdsourcing’.

‘Crowdsourcing’ je novi fenomen, koji je ojačao nakon pojavljivanja društvenih mreža. Danas bilo tko može napisati svoj članak, analizu, pohvaliti ili napasti nekoga, a prije je to bilo rezervirano isključivo za medije. To ima mnoge pozitivne učinke, ali i nedostatke – kaže Daniel Ackermann, član Uprave Hrvatskog udruženja društava za tržišno komuniciranje (HURA) i CEO agencije Degordian.

Pozitivno je, ističe Ackermann, to da se producira mnogo više sadržaja i da katkad autor zna i više o nekoj materiji od novinara iz medija. Glavni je nedostatak upravo iznimno velika količina sadržaja, koji može biti nestrukturiran te nije pouzdan. Mediji ipak posjeduju brend i ogromne investicije te nastoje jamčiti za pouzdanost sadržaja. Dok kod ‘crowdsourcinga’ postoji mogućnost neistinitog…

Domaći poduzetnici inspiraciju u poslu i životu nalaze među poznatim svjetskim i hrvatskim biznismenima, ali i među članovima svojih obitelji. Dive se znanstvenicima, sportašima, rokerima. Uzimaju od svakoga pomalo.

Želio bih pjevati kao Bruce Springsteen, još češće kao Joe Strummer. Mile Kekin je rekao sve o državi, životu i ženama onako kako bih ja želio da mogu reći. Njima mogu dodati još i Billa Gatesa, Nikolu Teslu, Davida Bowieja i znanstvenika Marina Soljačića. Da ne zaboravim i Jima Morrisona, koji je imao frizuru kakvu sam uvijek želio imati. Na kraju krajeva, i sam sebi ponekad sam uzor jer se znam prisjetiti kako sam neke stvari pametno napravio ili pak totalno zeznuo. Pa to onda ne ponavljam.

Tako suvlasnik Spana Nikola Dujmović odgovara na naše pitanje: “Tko vam je uzor u životu i biznisu?” Za Dujmovića biznis i život nisu razdvojeni. Pa je uzeo od svakoga pomalo – uključujući i od sebe. I nije jedini.

Mnogi hrvatski poduzetnici imaju više od jednog uzora iz različitih sfera života i biznisa. Od njih uče, u njima traže inspiraciju. Jer, uzor bi prema nekoj definiciji trebala biti osoba koja nadahnjuje, ostavlja jak utisak. Netko od koga možete i želite nešto dobroga naučiti. Dakle, ne Hitler ili don Vito Corleone.

Netko tko ima širok spektar vrlina (a mane vješto skriva). Netko tko mijenja svijet. Jer je ispred svog vremena. Vizionar. Recimo, čovjek koji stoji iza brenda ‘jabuka’ Steve Jobs, osnivač Facebooka Mark Zuckerberg, osnivač Microsofta Bill Gates. Nikola Tesla ili papa Franjo. Netko tko iza sebe ima iskustvo, zavidno znanje ili uspjeh. Poput američkog inženjera i poduzetnika Elona Muska, pravog ‘vuka s Wall Streeta’ Jordana Belforta. Ili na domaćoj sceni vlasnika Orbica Branka Roglića ili vlasnika Agrokora Ivice Todorića.