Prema mišljenju direktora Croatiastočara Branka Bobetića, problem je mnogo širi i odnosi se općenito na uvoz jeftinoga, prije svega svinjskog mesa iz EU, a udio zamrznutog mesa pada i njegov uvoz raste. Do 2012. rast uvoza svinjetine nije bio dramatičan, no od te godine, kad se uvezlo 50 tisuća tona svinjetine, pa do kraja prošle godine uvoz je porastao na 90 tisuća tona. Pritom je uvoz zamrznute svinjetine 2012. bio 27 tisuća tona, a lani 30 tisuća.
– Neuravnotežena je proizvodnja svinjetine u EU i to je razlog pada cijene. Očekuje se da bi se u drugoj polovini godine proizvodnja trebala smanjiti, pa bi se i tržište idućih godina stabiliziralo – kaže Bobetić.
Upravo zbog toga što je problem mnogo širi, Ravlić smatra da država može regulirati pravila igre ako već ne želi ulaziti u određivanje roka zamrznutog mesa. Može poticati domaće i ekobaznu proizvodnju te jačati konkurentnost domaća klaoničke industrije klaoničkim premijama i drugim oblikima subvencija te smanjenjem broja nameta. To bi morala napraviti kako bi podignula i okrupnila baznu stočarsku proizvodnju koja bi mogla opskrbljivati jeftinije preradivačku industriju. Ovakvo, kako primjećuje Boris Teški iz konzultantske tvrtke Instar, uvoz zamrznutog mesa, ako ništa drugo, pomogao je preradivačkoj industriji da preživi.
