Home / Financije / PRILIKI PREZADUŽENIM POŠTENIM GRAĐANIMA ZA NOV POČETAK

PRILIKI PREZADUŽENIM POŠTENIM GRAĐANIMA ZA NOV POČETAK

Financijski neobrazovani građani, manjkava državna regulativa, prekrizni kreditni balon na krilima jeftinog novca i banke pomamljene profitima ubojst su koktel koji je u Hrvatskoj rezultirao s više od 320 tisuća zaduženih s ukupnim dugom od 36,5 milijardi kuna. Ne začuđuje stoga što je napokon i kod nas od početka ove godine na snagu stupio Zakon o stečaju potrošača koji je bio u fokusu konferencije ‘Osobne financije i osobni bankrot’ u organizaciji Lidera i Effectusa – studija financija i prava.

Odmah na otvorenju konferencije svoje viđenje situacije iznio je ekonomist Guste Santini. U svom stilu i bez dlake na jeziku prozvao je državu kao glavnog krivca za neupućenost građana kad je riječ o financijama, a novi zakon nazvao je ‘smokvinim listom’ koji ne može biti zamjena za edukaciju i regulaciju. Objasnio je da je izostala mentalna tranzicija ljudi iz socijalizma u kapitalizam pa su mnogi zaglibili u dugove, nesvjesni rizika koji novi poredak nosi.

Država je šutjela umjesto da je pripremila građane za te rizike. Često je pjevana ‘Lijepa naša’, a nije se vodila briga o čovjeku i zato su građani danas neobrazovani i imamo ovo što imamo – kazao je, dodavši da rizik i nije toliki problem jer se može kalkulirati, ali je zato mnogo problematičnija neizvjesnost koja je nepoznanica. – Restauracijom kapitalizma ušli smo u veliku neizvjesnost i tu vi kao poslovni ljudi imate odgovornost pomoći bahtom i nekom Hrvatu koji je financijski išao grlom u jagode – poručio je prisutnim, naglasivši kako bez štednje nema kreditne sposobnosti.

U nastavku Liderove konferencije ‘Osobne financije i osobni bankrot’ na temu ‘Pregled zakona o stečaju potrošača’ govorila je Renata Duka iz Ministarstva pravosuđa. – U Hrvatskoj je trenutačno blokirano 321.580 građana, a njihov dug je 36,52 milijarde kuna. Taj dug veći je za pet milijardi nego prošle godine, iako je račun blokiran manjem broju građana – istaknula je te dodala kako je institut stečaja potrošača potreban zbog prezaduženih poštenih građana kojima treba novi, odgovorniji početak, efektivno namirenje vjerovnika, a bome i zbog situacije u kojoj građanin nema trenutačnih sredstava iz kojih bi se mogao namiriti dug.

Duka je upozorila i da je u Europi prosjek stečajnog postupka 18 mjeseci, dok u Hrvatskoj on prosječno traje tri godine.

Dejan Bodul, danas profesor, a prije stečajni upravitelj, okupljenima je nekoliko puta tijekom izlaganja o provedbi zakona o stečaju potrošača pri-