Home / Biznis i politika / Velika Britanija

Velika Britanija

Nakon dugog zagrijavanja i teških riječi s jedne i druge strane nacrta sporazuma između EU i Velike Britanije kojim bi se trebao osigurati ostanak Otoka u Uniji odjednom je tu. Britanci su tražili da se svakako ispune njihova četiri uvjeta, a Unija je to napravila vrlo diplomatski, što se od nje i očekuje.

Britanski premijer David Cameron napokon je dobio komad papira iz Europske unije oko kojeg se, više nehotično nego namjerno, vrti njegova vladavina posljednjih mjeseci, pa i godina. Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk u utorku je poslao svim državama članicama nacrta sporazuma između EU i Ujedinjenog Kraljevstva u kojem se pokušava udovoljiti zahtjevima službenog Londona, a da se istovremeno ne dira u osnovne vrijednosti Unije i ne podriva interes ostalih članica. Posljednjih fazi dugotrajnih priprema za pregovore nekako nedostaje grandioznosti koju bi se očekivalo s obzirom na važnost koju je otočka članica pridavala sporazumu o budućnosti odnosa EU i UK. Razgovori su uglavnom odrađeni u tišini i u sjeni drugih, većih europskih problema, trajali su relativno kratko uspoređeno s pompom oko njih stvorenog u Britaniji, a prvi ozbiljan dokument producirane je neočekivano lako. Dojam je da EU trenutačno nema ni interesa ni kapaciteta za ozbiljnije natezanje s Britancima, a Cameron kakvim-takvim dokumentom pokušava utišati srčane euroskeptike u vlastitoj stranci i planski nabijanoj javnosti predstaviti nekakvu prihvatljivu zadovoljstvu.

Na prvu loptu, premijer iz redova konzervativaca ne može biti previše zadovoljan dobivenim, nudi mu se u prepoznatljivom europskom stilu golub na grani i vrabac u ruci, odnosno tek malo ‘štova’ s kojim može prikazati pregovore uspješnima i tražiti od građana da na obećanom referendumu glasuju za ostanak u EU. Od tražene velike reforme EU i ograničavanja slobode kretanja radnika u EU ostalo je nekoliko manjih ustupaka, koji se jedva tako mogu nazvati. Najveći problem od početka bila su socijalna prava radnika iz drugih država članica, konkretnije imigranata iz istočnih članica koji, prema mišljenju vlade i mnogih građana Britanije, iskorištavaju ženerozni sustav socijalne skrbi i preplavljaju tržište rada. Prema nacrtnu, Britanija bi imala pravo zatražiti suspendiranje prava radnika iz drugih država EU u trajanju do četiri godine, ali, i to je važan ali, uz dopuštenje drugih država članica i nakon što dokaže potrebu za tim. Nije jasno koliko bi se dugo ta zabrana mogla primjenjivati, jedino da bi vrijedila za ‘svježe’ imigrante, a to pravo vrijedit će za sve ostale jednako, ne samo za Ujedinjeno Kraljevstvo. Nagađa se da će Vijeće u slučaju sporazuma odlučiti odmah da uvjeti za suspenziju socijalnih prava u Ujedinjenom Kraljevstvu postoje (Komisija je već dala pozitivno mišljenje). Osim toga države članice, ne samo Britanija, moći će poduzeti dodatne mjere protiv fingiranih brakova (u svrhu ostanka u zemlji), lažnih zahtjeva za socijalnom pomoći i građana koji predstavljaju ozbiljnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti.

Što se preostala tri problematična elementa, kako su ih Britanci definirali, tiče, ponuda je jednako mlaka i teško će proći sito euroskeptika u Britaniji koji, toliko je odmah u utorku bilo jasno, sigurno neće ponuđeno smatrati ni izbliza adekvatnim. U pogledu ekonomskog upravljanja, nudi se jasno odvajanje novca britanskih poreznih obveznika od ‘kombinacija’ unutar eurozone (račune koji se tiču zajedničke valute ne može se ispostaviti Ujedinjenom Kraljevstvu), s tim da se Britanci zauzvrat obvezuju ne miješati u odluke koje se tiču eurozone.

Već i prve reakcije u Britaniji upućivale su na nezadovoljstvo ‘postignutim’ u radikalnijem taboru unatoč stavljanju velikoga reklamnog naglaska na posljednju stavku i vraćanje dijela suverenosti nacionalnim državama. Štoviše, ni Cameronovi ministri nisu pretjerano oduševljeni postignutim. ‘Može biti da dokument bude toliko dobar da kažemo: ‘Sjajno!’ Ali prilično sumnjam’, rekao je minister vanjskih poslova Philip Hammond. ‘Vjerujem da će dokument biti temelj za daljnju razradu uoči sastanka Europskog vijeća, ali vidjet ćemo’, dodao je.

Dokument će do rasprave na samitu šefova vlada i država 18. i 19. veljače proći razne izmjene i tehničku razradu detalja, ali teško je vjerovati da će konačni prijedlog o kojem će se izjašnjavati države članice imati ključne odmake od onoga što je Tusk predstavio. Očito je i da jednog od uvjeta na kojem su Britanci inzistirali, izmjena Ugovora o Europskoj uniji, neće biti, kao što su mnogi europski dužnosnici i političari otpočetka tvrdili. Umjesto toga, sporazum će biti pravno obvezujući za potpisnike, što sugerira više kozmetički karakter sporazuma, odnosno skup brzopoteznih mjera i obećanja kako bi se Britaniju što prije maknulo s inače vrlo bogatoga europskog repertoara problema.

Prihvaćanje sporazuma još ne otklanja automatski mogućnost izlaska Ujedinjenoga Kraljevstva iz Europske unije, čime je premijer cijelo vrijeme mahao. Obećanje o održavanju referendumu bilo je jedno od središnjih elemenata Cameronove predizborne kampanje i neizbježan je. Ako do kraja veljače Ujedinjeno Kraljevstvo bude u rukama imalo potpisan sporazum, referendum bi se mogao održati već u lipnju ove godine i rezultat će s obzirom na veliku podijeljenost javnog mnenja biti neizvjestan. Scenarij u kojem unatoč dogovoru Ujedinjeno Kraljevstvo izlazi iz EU bio bi ironija bez presedana u povijesti.

Europska komisija predstavila je prošli tjedan revidirani Međunarodni instrument za javne nabave (IPI), alat koji bi zainteresiranim europskim poduzetnicima trebao olakšati pristup javnim natječajima u trećim zemljama. Kao što su mnogi od njih dosad shvatili, javna nabava na mnogim je svjetskim tržištima zatvorena nego što se na prvi pogled čini, što poskupljuje usluge i proizvode, smanjuje transparentnost, vodi u korupciju i potkopava konkurenciju. S tim na umu unaprijeđeni će instrument omogućiti pokretanje istraža u slučajevima navodne diskriminacije tvrtki iz Europske unije na javnim natječajima, ali i konkretne odgovore na nju.

Naime, u slučaju utvrđivanja diskriminacije Komisija će najprije pokušati u konzultacijama i pregovorima otkloniti uočene nepoštene zapreke, a ako ne urode plodom, uvest će protumjere za problematično tržište. Jednostavnije, ako neka država uporno diskriminira usluge, proizvode ili kompanije iz EU, njezine će se kompanije automatizmom smatrati skupljima na europskim natječajima čak i kad to realno nije slučaj. Na tu krajnju mjeru Komisija će se oslanjati nakon konzultacija s državama članicama EU, a od nje će odustati nakon što država u pitanju prestane diskriminirati.

Radi sprečavanja zloporabe novog instrumenta, odnosno neopravdana zatvaranja europskih tržišta, prijedlog sadržava nekoliko osigurača. Kako bi se izbjegao negativan učinak na razvoj, instrument se neće primjenjivati na dobavljače iz najmanje razvijenih zemalja ili ranjivijih zemalja u razvoju. Neće se primjenjivati ni na ponude malih i srednjih poduzeća kako bi se omogućilo njihovo sudjelovanje na europskom tržištu javnih natječaja. Uz to, primjena alata bit će ograničena na natječaje iznad određenog praga, a opseg mogućih mjera bit će utvrđen prema njihovoj nužnosti.

S druge strane, Komisija podsjeća na to da europske obveze u sklopu Svjetske trgovinske organizacije i bilateralnih sporazuma neće biti ugrožene tim alatom. Štoviše, ‘europska tržišta javne nabave otvorena su stranim dobavljačima i sve transparentnija: Komisijin Elektronički glasnik javne nabave (TED), koji pokriva javne natječaje u EU, sada je opremljen i besplatnim alatom za prevođenje, čime su otklonjene jezične zapreke’, naglasili su u Komisiji. Da bi dodatno potaknula izlazak europskih poduzetnika na vanjska tržišta, pregovora s nekoliko velikih trgovinskih partnera EU unutar STO-a o otvaranju tih tržišta, zbog čega bi, nadaju se u Komisiji, spomenuti alat postao suvišan.