Oprez i inovacija međusobno se ne isključuju

Najveću pozornost i dalje će dobivati usluga širokopojasnog interneta. Prošle godine predstavili brzine do 50 Mbps u cijeloj Hrvatskoj. Ove godine nastavljamo širiti dostupnost, obogatiti ćemo i ponudu u SMB segmentu. Fokusirat ćemo se na FTTB pristup internetu, koji kao hibrid optike i bakra trenutačno omogućuje brzine do 80/40 Mbps. Ostajemo, znači, primarno fokusirani na širokopojasni pristup internetu i njegov daljnji razvoj. Samo s odgovarajućom ponudom usluga ‘broadbanda’ postajemo nezamjenjivi participanti na tržištu, kompatibilni s izazivačima i rješenjima s kojima se ne možemo natjecati.

Netflix nije u toj kategoriji. Servisi poput poput njega povećavaju potrebu za širokopojasnim internetom. To je dobro za operatore, uz obvezno postavljanje potpitanja kako uspostaviti ravnotežu u regulaciji telekoma i OTT-a. Netflixov dolazak dugoročno je pozitivna stvar. Pozitivan je pomak u jačanju ponude vrhunskog sadržaja na domaćem tržištu, od koje će ponajprije profitirati korisnici.

Svaki put kad mogu, podsjećam na to da je Iskon prvi ISP koji je uveo korisničku podršku od 0 do 24, i to 2000. godine. Uz to, posvećenost ‘big data’ analizama danas je u Iskonu ‘modus operandi’. Stečene uvide o ponašanju korisnika koristimo za unapređenje portfelja. U fazi smo u kojoj možemo predvidjeti budući kvar na opremi i sanirati ga prije nego korisnik primijeti. Zato pomalo kritički promatram ovaj ‘trend’ korisničkog iskustva – ono svima i od početka treba biti glavni način za dolazak do zadovoljna korisnika i zadobivanje njegove vjernosti. S druge strane, ovolika pozornost ne može našteti svemu što korisničko iskustvo naglašava. Tu se slažem sa zaključkom s CEBIT-a da će se već na financijskim rezultatima za 2016. vidjeti tko je korisničko iskustvo utkao u svoju strategiju, a tko tek šturo primjenjuje pojedine taktike.

Iskon je u fazi akvizicije, prihodima i brojem korisnika još rastemo u osnovnom biznisu, zato nismo iskoračili u ‘non core’. Međutim, pratimo tržište i ispitujemo mogućnosti, trenutačno u ‘near core’ segmentu koji upotpunjuje uslugu širokopojasnog interneta.

U Iskonu sam od 2000., kad nam je kao startup-tvrtki tek stigla prva veća investicija. Nakon toga smo dobili strukturu, ušli u rezidencijalni segment i postali relevantni na telekomunikacijskom tržištu. Zbog tog iskustva i energije novi me modeli poslovanja jako privlače. Sa zanimanjem pratim događaje na svjetskoj i domaćoj start up-sceni. U Iskonu oduvijek potičemo otvoreni dijalog i napredni način razmišljanja. Budimo biznis-pankere u svim zaposlenicima. Uspoređno ih podsjećamo da budućim potezima snosimo odgovornost prema svim tvrtkim dioničima. Oprez i inovacija nisu pojmovi koji se međusobno isključuju. Svojim statusom pružatelja usluge za najnaprednije korisnike to smo u Iskonu, vjerujem, i dokazali.

Ove ćemo godine nastaviti s inovacijama i u TV segmentu. U prvoj polovini godine predstavit ćemo svoju viziju TV-a po mjeri korisnika, a do kraja 2016. osvježiti aplikaciju Iskon.TV.

Svi smo se složili da su prioriteti telekomunikacijske industrije smanjenje iznosa parafiskalnih nameta, uklanjanje administrativnih prepreka i zajedničko korištenje fondovima EU za nastavak digitalizacije Hrvatske. Dodao bih još jednu stvar koja se ne odnosi samo na telekomunikacije nego i na druge industrije. Do 2020. u Europskoj uniji nedostajat će više od 700.000 stručnjaka u ICT sektoru. Borba za kadrove već je počela. I to ne međusobna, konkurencija nam je cijeli svijet.

Usporedno, informatika je još nepoznanica u nastavnom programu osnovnih škola. Nužan nam je ozbiljniji pristup informatičkom obrazovanju već u osnovnim školama. Inicijativa ‘eSkills for Jobs’, koju i osobno podupirem, na dobar način artikulirala tu potrebu. To je dodatna osobna želja i očekivanje od nove vlade.