Home / Ostalo / Trendovi u telekomunikacijama

Trendovi u telekomunikacijama

Budući da se digitalna tehnologija i dalje sve sofisticiranije uvlači u svaki aspekt našeg analognog života, čini se da je samo pitanje vremena kad bi mogla zamijeniti i naša uobičajena, zastarjela vizualna iskustva nečim još uzbudljivijim. Naočale sa zaslonima ili virtualni uređaj poznat kao HMD (engl. head mounted display), kaciga s ugrađenim pružateljem orijentacije i LCD zaslonima, gotovo su drevni komadi tehnologije koji su se vratili u život otkako su računala postala jača i pametnija, a računalne igrice vizualno potpuno spektakularne. I, naravno, otkako se strelovito razvijaju proširena ili povećana stvarnost (engl. augmented reality, AR) i virtualna stvarnost (engl. virtual reality, VR). Stoga nije loše malo zaviriti u povijest HMD revolucije i njezine glavne pojmove kako bismo mogli naslutiti gdje bismo sve mogli završiti.

Dosadna stara redovita stvarnost jednostavno više nije dovoljno zanimljiva pa je vrijeme da se uskoči u svijet virtualnog i pokuša doskočiti na nekoj drugoj strani. Daleke 1960. snimatelj Morton Heilig imao je luđu ideju: što ako bi umjesto gledanja filmova s kauća kao i svi drugi mogao to iskustvo nositi na glavi te sadržaj smjestio izravno pred zjenice oka?! Od tada do danas.

Ako ste čuli za neki dio VR opreme, to je vjerojatno Oculus Rift. Za sada je uređaj još u fazi razvoja iako njegova PR služba obećava da će potrošačka verzija biti ovdje ‘uskoro’. No tu još treba spomenuti Razerov OSVR, što jednostavno znači ‘otvoren izvor virtualne stvarnosti’. Znalci tvrde da će OSVR biti u rangu s DK2 Oculusom koji, nažalost, nije baš impresivan. Tu je i HTC i Valve s Viveom. Opremljen ekranima s višim rezolucijama i desecima markera za praćenje, dakle više nego kod drugih, Vive je vjerojatno najblizi onome kako će potrošački VR proizvod izgledati za pet godina. Nekoliko ljudi koji su imali priliku iskušati ga nado se i uvjerenje je da će uspjeti probiti se u ‘mainstream’, makar i po višoj cijeni.

Sjedite li zavaljeni na kauču i pasivno gledate film na zaslonu, rabite standardni HMD. Skačete li u okolo i sagibate se kada digitalni metak zafijukne pokraj vaše glave, to je pravi VR.

Jeste li se ikada zatekli na terasi kafića gledajući ljude kako hodaju i u sebi fantazirali: ‘Bilo bi baš fora da izvanzemaljci napadnu grad i pa da ih moram spriječiti svojim virtualnim pištoljem’? Ako jeste, proširena stvarnost čeka samo na vas. Proširena ili povećana stvarnost ili AR metoda je digitalne projekcije koja se događa unutar HMD-a, uglavnom u obliku naočala ili specijalizirane kacige. Mnogi od izvornih AR alata nekoć su bili usmjereni na vojne primjene, dizajnirani, primjerice, da pilotu helikoptera ili kapetanu broda omogućuje točnije metode gađanja ciljeva i praćenje neprijateljskih pokreta. Tehnološke tvrtke danas imaju posve novu viziju mogućnosti koje proširena stvarnost nudi, uvjerenje da će napredak računalne snage i minijaturizacija ubrzo omogućiti velikom broju ljudi da nose uređaj sa sposobnostima AR-a te da će se to dogoditi brzinom i statističkom progresijom kakvu smo lani mogli vidjeti kad je riječ o broju vlasnika pametnih uređaja.

Tri su najzobljnija kandidata u tom području Microsoft, Google te još nedovoljno poznati Magic Leap, koji donose svoje naočale HoloLens i najavljuju supertajni projekt koji će zauvijek promijeniti svijet. Mnogi su mislili da će Google Glass dati najširoj publici prvi pravi okus AR-a, ali ti su snovi zaboravljeni kad je internetski div kolapsom zatvorio taj program potkrat prošle godine. Palica je stoga sada u Microsoftovim rukama, a možda i više u onima Magic Leapa. Obje su tvrtke, doduše, dale pretjerana obećanja o svojim proizvodima. Primjerice, govorilo se da će HoloLens revolucionirati način na koji radimo, a poslije su se u Magic Leapu okrenuli samo najboljim načinima na koje se igramo.

Za potrošače su prednosti AR-a prilično očite: upute za pronalazak restorana prikazuju se, primjerice, dok se krećete kroz svijet, a podaci o vašoj prehrani na zaslonu su nakon svakoga prijeđenog kilometra. Bez obzira na to što AR na kraju čini za običnog korisnika, više je nego očito da će posebice važan biti napredak koji nudi profesionalnim dizajnerima ili proizvođačima. Ivan Sutherland, američki informatičar kojega većina smatra ocem VR-a, vjeruje da će doći trenutak kad će se zamagliti linija povučena između čovjeka i stroja te predvida računala i sustave prikaza koji stvaraju gotovo potpuno realne svjetove koje će laik vrlo teško moći razlikovati. Bilo da želite začiniti svoj život ili pobjeći u drugu realnost, spajanje našeg osnovnoga osjetilnog iskustva s grafičkim sučeljima sva kako će snažno promijeniti način na koji gledamo na svijet u sljedećem desetljeću. Krajolici VR i AR u nastajanju uzbudljiva su priča i bez obzira na brojne ishitrene najave, era pravoga digitalnog proboja na korak je od nas.