Ključne poteze očekujem odmah

Povećanje izvoza za 30 posto u iduće četiri godine jedan je od pet najvažnijih ekonomskih ciljeva koje je Tihomir Orešković naveo u svojoj prezentaciji prošlog petka u Saboru. I još je naglasio da je toliko povećanje izvoza ključan faktor za rast BDP-a i konkurentnosti. Tako je postao prvi hrvatski premijer koji je na početku mandata pokazao da shvaća ulogu i važnost izvoza kao pokretača cjelokupnoga gospodarskog rasta, na što mi u Lideru, osobito u sklopu Kluba izvoznika, upozoravamo godinama zahtijevajući poticajnije uvjete poslovanja za izvoznike.

Možda je novi premijer bio i donekle preskroman jer bi povećanje izvoza za 30 posto u iduće četiri godine ‘de facto’ značilo usporavanje njegove godišnje stope rasta u odnosu na prošlu i pretprošlu godinu kad je izvoz rastao dvoznamenakastim stopama, no iz cijele njegove prezentacije vidljivo je da se Tihomir Orešković nije razbacivao neostvarljivim brojkama, što je očito ostavilo vrlo dobar dojam na članove Liderova Kluba izvoznika koji su komentirali njegovu prezentaciju.

Hrvatska ima realnu šansu uvesti pametnu državu i početi povijesne promjene. Prvi put Vladini ključni ljudi dolaze iz privatnog sektora, a mlada stručna ekipa usmjerena na rezultat i neopterećena prošlošću, iako ju je oporba dočekala starom retorikom, daje nadu u odgovorno upravljanje zemljom. Obećavaju prestanak nerazumnom zaduživanja i staroga dogovornog modela poslovanja s državom. Očekujem da će premijer odmah nametnuti promjene i ponovno uspostaviti dijalog socijalnih partnera koji je prekinula i zanemarila prošla vlada. Uvjerem sam da će spriječiti širenje antipoduzetništva, a mehanizam kojim je Vlada kreirana dobar je jamac otrežnjenja koje nas očekuje i hitno je potrebno Hrvatskoj. Očekujem ključne poteze odmah, bez čekanja, jer je Hrvatska previše vremena izgubila na laži o reformama, a time se očito nije uspjelo prevariti strane i domaće investitore.

Koalicija zna istinito stanje duga, financija, proizvodnje i rejtinga; samo na popravljanju rejtinga Tim može uštedjeti nekoliko milijardi. Rješenja nisu komplicirana, znanja imamo, a do sada je uvijek nedostajalo političke hrabrosti. Hrvatska je sada premostila taj strah i očekujem istinske reforme.

Tihomir Orešković prvi je premijer koji je izabran na pomalo neobičajen način. Već to daje neku nadu da bi ova vlada u svome mandatu mogla biti drugačija, nadamo se – bolja. Jer ako pogledamo izbor dosadašnjih političkih premijera i vlada i uspoređujemo to s onime gdje smo danas, osobito gospodarski, ovaj izbor nestranaca, nepolitičkog i ekonomski obrađovanog premijera pruža nadu. Tihomir Orešković uspješan je poslovni čovjek, lider koji je vodio uspješne timove ljudi. Ne pripada nijednom lobiju, nijednoj političkoj stranci. Domoljub je. Financijski neovisan. Pokazuje spremnost na izazove, stavlja se na raspolaganje, spreman je biti i žrtva ako treba. Nakon 14-satne diskusije i strahovitih napada sa svih strana u svom govoru na kraju dana ne uzvraća na napade i optužbe, zahtijeva svima, stavlja se na čelo, spreman je na tešku borbu. Djeluje mi vrlo čvrsto, samopouzdano, nepokolebljivo. Tihomir Orešković ima zaista lijepe pretpostavke da uspije. Želim mu svu sreću. Zbog njega, ali i svih nas koji svoje nade polažemo u bolju i ljepšu Hrvatsku.

Kao gospodarstvenici pomno smo pratili prezentaciju gospodina Oreškovića i vrlo smo zadovoljni izloženim. Smatramo da su dane jasne poruke i smjernice za izradu Vladina programa za sljedeće četiri godine, s naglaskom na rast gospodarstva, smanjivanje vanjskoga duga i rast zapošlenosti kao prioritete budećeg razvoja zemlje. Dodatno ističemo zadovoljstvo svrstavanjem izvoza u strateške odrednice razvoja jer i sami pola svoje proizvodnje plasiramo na svjetska tržišta. Ovim putem premijera Oreškoviću i novoizabranoj Vladi, u svoje osobno ime i u ime Kraša, čestitam i želim uspjeh u mandatu.

Prezentacija, iako kratka, pokazala je racionalan i sistemski pristup temama. Orešković dolazi iz poslovnog miljea i jasno mu je da je potreban strukturiran i fokusiran pristup temama i problemima uz jasnu naznaku problema, ciljeva rješenja i izvješća o stanju u pojedinim fazama. Bude li nastavio s korporativnim pristupom, možemo očekivati efikasnu i radišnu Vladu orijentiranu na rješavanje problema. Iako mnogi zamjeraju da nema cjelovitog pristupa vođenju Vlade, smatram da je dobro što je gospodarstvo postavljeno kao prioritet. U svakom slučaju, prvo prolazno vrijeme premijera ocjenjujemo pozitivnim.

Drago mi je što (napokon) imamo premijera koji se ponajprije razumije u gospodarstvo i koji bi trebao biti u stanju imati jasnu vlastitu viziju gospodarskog razvoja zemlje. To dosad nije bio slučaj. Tek nas očekuje otkriti kojoj školi makroekonomskih misli premijer pripada, a onda u skladu s tim vidjeti kojim će politikama pokušati uklanjati makroekonomsko neravnoteže koje ne uspjevamo otkloniti već više od puna dva desetljeća. Premijera prezentacija, što se moglo i očekivati, više je bila mješavina poželjnih ciljeva i motivacijskih elemenata negoli predstavljanje konzistentna ekonomskog programa.

U svakom slučaju, pozdravljam najave smanjivanja troškova poslovanja i smatram posebno važnim što je to sadržano u poglavlju ‘Poslavna konkurentnost’. Nadam se da je to jedan od bljeskova najavljenoga zdravorazumskog pristupa. Cjenovna konkurentnost, nažalost, danas je imperativ i tehnološki mnogo naprednijim gospodarstvima od hrvatskoga ako žele biti na globalnom tržištu. Hrvatska je industrija prema tehnološkom razvoju danas u prosjeku na razini nižih srednjih do srednjih kompleksnosti procesa i proizvoda i najčešće ne može tražiti nikakvu premiju za izvrsnost na globalnim tržištima.

Hrvatska generička poslovna industrijska strategija na tom stupnju razvoja, nažalost, mora se usmjeriti na upravljanje troškovima. Industrija je podinvestirana, tehnološki zaostala i financijski iscrpljena visokim nametima diktiranima apetitima javnih rashoda koje je zbog rigidne tečajne politike mogla ugraditi u cijenu i prefakturirati globalnom tržištu. Bude li se doista prijeglo zdravorazumskom pristupu, trebat će dati jednostavan odgovor na jednostavno pitanje: zbog čega u Republici Hrvatskoj većina stranih ulaganja odlazi u sektore orijentirane na domaću potrošnju, a ulagače u proizvodnju namijenjenu izvozu treba tražiti svijećom?

U jednakim uvjetima neefikasne javne uprave, korupcije, rigidnoga radnog zakonodavstva itd. Odgovor na to pitanje istodobno je odgovor na pitanje zbog čega se domaća poslovna scena u posljednja dva desetljeća ponajviše preustrojila na proizvodnju za domaći tržište i trgovac, pretežito uvozničke, aktivnosti, što je sve donijelo deindustrializaciju zemlje i opetovano neuspješno zazivanje ‘strukturnih reformi’ i ‘izvoznih pobjeda’. Zbog toga je najava sniženja troškova poslovanja ono od čega osobno, kao direktor tvrtke koja više od 70 posto svoje proizvodnje realizira na tržištu EU i ostalim izvoznim tržištima, u kratkom roku najviše očekujem.

U svakom slučaju, svaki postotni bod smanjenja troška poslovanja na koji Vlada može presudno utjecati, bilo da je riječ o davanjima na rad ili iz rada, porezima, raznim vrstama javnih usluga, parafiskalnim nametima bilo drugim vrstama proizvoda i usluga, troškovima financiranja i sličnima, iznimno je važan i jako će pomoći i Elki i svima drugima koji posluju na globalnom tržištu. Ako bi se u kratkom roku u tome uspjelo, onda bi u srednjem roku bilo realno očekivati porast investiranja iz domaćih akumulacije, istodobno praćen povećanjem interesa stranih ulagača za proizvodno orijentirana ulaganja u Hrvatsku.