Povećanje administrativnih poslova, odgovornost članova upravnih i nadzornih odbora za financijske izvještaje te novi rokovi za predaju tih izvještaja neke su od promjena koje je donio Zakon o računovodstvu, u primjeni od početka ove godine. Te novosti za tvrtke znače još i promjenu informatičkih programa te poskupljenje usluga računovodstvenih servisa koriste li se vanjskim uslugama jer se povećava obujam posla, ali i uvodi licenciranje računovađa. Prema posebnom zakonu koji još nije donesen, od početka 2018. uvodi se kategorija licenciranih računovađa, a ulaganje u dobivanje licencije također će, samo posredno, zbog više cijene usluga platiti korisnik.
Ostale su novosti klasifikacija obveznika, produljen rok čuvanja poslovnih knjiga na 11 godina, način stavljanja i kontrole knjigovodstvene isprave, postupak ispravaka računovodstvene dokumentacije te kontni plan, za koji Božidar Andrija Lukša, vlasnik i direktor Texela, tvrdi da je nepotrebno i da će dodatno odvratiti strane investitore od Hrvatske. Prema novom zakonu, sva knjiženja u dnevnik moraju imati redni broj i biti poveziva s knjigovodstvenom ispravom i osobom koja je provjerila i ovjerila njezinu vjerodostojnost, što, među ostalim, iziskuje prilagodbu informatičkog sustava. Propisani su i nadzor nad računovodstvenim postupcima i poslovima te kaznene odredbe za nepoštovanje zakonskih odredbi. Pomaknuti su i rokovi za predaju izvještaja: za statističke potrebe na 30. travnja tekuće godine za prethodnu poslovnu godinu; izvještaj za javnu objavu, koji se dosad trebao predati do 30. lipnja tekuće godine, prema novom se zakonu mora predati do 30. travnja; konsolidirani izvještaji predaju se do 30. rujna tekuće godine za prethodnu poslovnu godinu. Uveden je i izvještaj o plaćanjima javnom sektoru za subjekte od javnog interesa koji se bave rudarstvom i sjećom šuma. Godišnji financijski izvještaji obuhvaćat će više podataka i iz njih će biti vidljivo koliko se ostvarenoga prihoda odnosi na promet s povezanim društvima. U bilješkama će se objavljivati informacija o izdanim zadužnicama, mjenicama i drugim instrumentima osiguranja koje je društvo izdalo vjerovnicima. Tako će se moći bolje procjenjivati bonitet društva i izloženosti rizicima.
To su prilično važne informacije za poduzetnike koji se koriste podacima iz objavljenih izvještaja. Za dobivanje podataka potrebnih za nove financijske izvještaje također će trebati prilagoditi kontni plan i knjiženja. No licenciranje računovađa velik je problem za računovodstvene servise jer ne mogu prilagoditi kadrovsku strukturu i ne znaju uvjete pod kojima će poslovati od 1. siječnja 2018. Još se ne znaju uvjeti za licenciranje, stručna sprema i smjer, kao ni hoće li se prihvatiti postojeći certifikati za ovlaštenog računovađu koji je izdava Hrvatska zajednica računovađa i financijskih djelatnika. Pitanje je li itko razmišlja o računovodstvenim servisima koje je osnovao kadar koji je najčešće imao srednju stručnu spremu, ali veliko iskustvo. Treba omogućiti prijelazno razdoblje za ljudje koji imaju srednju stručnu spremu, ali 15 i više godina iskustva, da nastave raditi i voditi svoje računovodstvene servise do odlaska u mirovinu. To bi trebalo biti uređeno posebnim zakonom. Također je upitno hoće li ti iskusni računovode bez visoke stručne spreme moći ostati vlasnici svojih servisa ili će samo ovlašteni računovode moći biti vlasnici – objašnjava Lukša, ističući da struka uopće ne sudjeluje u pripremanju tog zakona.