( 1947. – 2016.) DAVID BOWIE Osim umjetničkog talenta i onaj za brendiranje jamči mu besmrtnost

Mnogi svjetski mediji koji su popratili tužnu vijest o Bowiejevu odlasku naglašavaju da je nepošteno nazivati ga glazbenikom jer je mnogo više od toga. Naravno, on je brend, ali i nedvojbeno kulturna ikona koja nije isporučivala samo hitove nego cijelo iskustvo, uvijek nov vizualni, medijski, marketinški i umjetnički trend.

Premda ga je osmislio sâm Svemogući, scenarij je zvučao neuvjerljivo. Nažalost, pokazalo se da je planet zaista napustio jedan od najtalentiranijih umjetnika ovog vremena koji je u svom djelovanju s toliko lakoćom umio sublimirati glazbenu, filmsku, modnu industriju, medijske trendove, ali i marketing. Osim nedvojbenog umjetničkog talenta Davidu Bowieju i onaj za brendiranje jamči besmrtnost.

Upravo zbog potonjega marketingašima, a ne samo kolegama glazbenicima, on već pola stoljeća služi kao inspiracija. Za početak, taj je britanski glazbenik rođen u Brixtonu doveo u pitanje definiciju autentičnosti u marketingu, odnosno pokazao je kako je moguće biti autentičan u ne-autentičnosti. Naime, prošao je vrlo zanimljiv put od ‘običnoga’ glazbenika do ikone, i to tako što je najprije izgradio brend (početkom sedamdesetih rođen je njegov alter ego Ziggy Stardust) s kojim se penjao po glazbenoj ljestvici. Vatreni crvenokosi Ziggy samo je prva od njegovih transformacija u karijeri zbog kojih je zaslužio titulu suverena glazbenog kameleona koji usporedno s glazbenim stilovima, od glam- i art-rocka do popa ili elektronike, eksperimentira sa svojom pojavom. Ziggy Stardust u Britaniji je isprva bio poznatiji od glazbenih numera zato što je njime David Bowie izazivao rigidne vrijednosne sustave Britanaca, rušio seksualne tabue te preispitivao vlastitu seksualnost premda je u to vrijeme bio oženjen i imao sina (Duncan je rođen 1971. u braku s Angie Jones). Drugim riječima, Ziggy je najprije postao kulturna ikona, a zatim David Bowie slavna osoba.

Nakon eklektičnog Ziggyja, s čijim se bićem Bowie poistovjetio, kako je sâm rekao, do granice koja je bila gotovo opasna, na scenu stupa Thin White Duke ili Visoki Bijeli Vojvoda, beskrajno mračni egzistencijalist koji pozornost nije plijenio ‘makeupom’ ili glamuroznim ‘outfitom’ koliko performansima koji evociraju kabaretsku eru i stilom života utemeljenom na ‘ljutim papričicama, mlijeku i – kokainu’.

S ovisnošću o kokainu odlučio je boriti se tijekom svoje takozvane berlinske ere, glazbeno vrlo produktivne, a specifičnu melankolijsku ponovno oživljava u pretposljednjem albumu ‘The Next Day’ za koji je singl ‘Where Are We Now’ objavio na 66. rođendan, prije tri godine. I tada je ponovno potvrdio status marketinškoga maga koji ovoga puta ima sjajan osjećaj za reklamu u digitalnim medijima. Pjesma je internetskim korisnicima sletjela u krilo, bez ikakve najave ili riječi objašnjenja. Ono što se dogodilo poslije naziva se ‘efektom Davida Bowieja’ i na tomu mu vjerojatno zavide svi oglašivači svijeta. Vijest o novom uratku nakon desetljeća šutnje internetom se proširila poput virusa, korisnici i fanovi njegova lika i djela potpuno su preuzeli promidžbu i pritom hvalili taj potez omiljenoga glazbenika koji se, usput budi rečeno, nakon godina koje je proveo u privatnosti pojavio kao protagonist spota. Bowie je (vrlo dobro) procijenio da nije novi roker u gradu i da bi klasična promidžba, odnosno stvaranje klasične buke na društvenim mrežama u povodu lansiranja novih numera, samo naštetila njegovu brendu. Uvijek je bio i bit će drugačiji od drugih, subverzivan i ‘antimainstream’. On je, zapravo, iznad svih trendova, nikad ih nije slijedio, već stvarao.

Osim što je tijekom desetljeća uspjeha ostati svjež, inovativan te pritom vjeran temeljnim vrijednostima svoga brenda, neprestano je osluškivao puls popularne kulture: u nekim je slučajevima pokretao kulturne trendove, a u drugima se svojim djelovanjem sjajno uklapao u njih. Primjerice, njegov ‘Space Oddity’, kako bi Englezi rekli, ‘pun’ je na Kubrickov kulturni film ‘2001: Space Odyssey’ iz 1968., a priča o Majoru Tomu iz numere ‘Life on Mars’ sjajno se uklopila sa slijetanjem na Mjesec (BBC je tu stvar vrtio uz reportažu o poznatome svemirskom pothvatu). Malo poslije Bowie je inspiraciju crpio iz djela Anthonyja Burgessa (poput ‘Paklene naranče’), a Thin White Duke bio je svojevrsna ekstenzija lika kojeg je igrao u britanskom ZF filmu ‘Čovjek koji je pao na Zemlju’. Mnogi svjetski mediji koji su popratili tužnu vijest o njegovu odlasku naglašavaju kako je nepoštano nazivati ga glazbenikom jer je mnogo više od toga. Naravno, on je brend, ali i nedvojbeno kulturna ikona koja nije isporučivala samo hitove nego cijelo iskustvo, uvijek nov vizualni, medijski, marketinški i umjetnički trend.

I, na kraju, valja napomenuti da je Bowie imao nevjerojatno dobar osjećaj za tajming. Ziggyja je pokopao na vrhuncu njegove popularnosti, svaki novi alter ego bio je jedinstven, nepredvidljiv i u ritmu s pulsom popularne kulture. Pretposljednjim albumom, nakon tolikog izbijanja iz javnosti i u vrijeme kad je svijet postao toliko bučan, ubran, a narod pogubljen između virtualnog i stvarnog života, preispituje bitak, prolaznost vremena i, unatoč melankoličnom tonu, nudi nadu. Posljednji album ‘Blackstar’ može se pak tumačiti kao dokaz i da je Stvoritelj (ako u Njega vjerujete) slušao Bowieja jer ga je ostavio na životu upravo toliko da se s publikom pozdravi na najbolji način na koji zna. Bowie je očito znao da je njegovo vrijeme na izmaku, pa je i svoju smrt uspio pretvoriti u umjetnost, sastaviti vlastitu eulogiju.

U sklopu projekta ‘ZaposliOSI’ i na internetskoj stranici www.zaposliosi.hr poslodavcima je dostupan besplatni alat za samoprocjenu kojom tvrtka može utvrditi koliko je prilagođena za rad osoba s invalidnošću. On omogućuje uvid u sve aspekte prilagodbe radne okoline i procesa kako bi se stvorili kvalitetni preduvjeti za ravnopravno uključivanje osoba s invalidnošću i omogućila im visoka produktivnost na radnome mjestu.

Samoprocjena se provodi s pomoću jednostavne online formule u pet kategorija; može se biti samo jedna, nekoliko ili sve. Nakon ispunjavanja online upitnika poslodavac dobiva izvješće s procjenom stanja tvrtkine prilagođenosti i prijedlozima za daljnje unapređivanje. Kategorije za samoprocjenu jesu strateška opredijeljenost i razina informiranosti, analiza radnog mjesta, postupak zapošljavanja i uvođenja u radno mjesto, prilagodba radne okoline i radnog mjesta te poticaji i potpora.

Svaka od kategorija ključna je faza u upravljanju ljudskim potencijalima, a u ovom su slučaju te faze promatrane iz perspektive zapošljavanja osoba s invalidnošću. Izvješća o rezultatima samoprocjene dat će poslodavcu individualni pregled razine prilagođenosti, ali, još važnije, konkretno savjete što može učiniti kako bi je poboljšao. Te preporuke iznimno su vrijedne informacije i u zapošljavanju osoba s invalidnošću i u širem kontekstu pristupa toj populaciji kao kupcima te u poboljšavanju uvjeta zaštite na radu i kvalitete radne okoline za sve zaposlenike.

Besplatan alat za tvrtkinu samoprocjenu spremnosti za zapošljavanje osoba s invalidnošću dostupan je na www.zaposliosi.hr

Pratite i dalje informacije o projektu ‘ZaposliOSI’ i alatima u Lideru te na internetskoj stranici www.zaposliosi.hr koji će poslodavcima pomoći pri zapošljavanju osoba s invalidnošću.