Biotehnologija bi mogla biti novi pokretač hrvatskoga gospodarstva

BIOCentar je ovdje kako bi svima u biotehnološkom sektoru omogućio resurse koje su dosad teško mogli nabaviti. Ponajviše će dobro doći malim i srednjim poduzetnicima jer neće više trebati kupovati skupu instrumentaciju kako bi ostvarili projekte. Naše laboratorije i opremu sada mogu unajmiti, koristiti se BIOCentrom kao sjedištem svoje operacije te surađivati sa središnjim laboratorijem na razvoju projekta. Jednako tako sjedište mogu imati negdje drugdje, a ovdje se koristiti samo određenim uslugama.

Odaziv je neočekivano dobar, za sada imamo 20-ak projekata koji BIOCentar vide kao resurs na putu svoje realizacije. Ponajviše ih je iz Hrvatske te nekoliko iz Austrije i Italije, ali i oni imaju hrvatske poveznice. Imamo i neke spin offove sa sveučilišta i domaćih instituta, a ohrabruje i to što postoje mali i srednji poduzetnici koji već imaju razvijen proizvod, ali im treba pomoć u završnim fazama razvoja. Postoji zanimanje i velikih industrijskih igrača, no zasad vam ne mogu otkriti imena tvrtki.

Stanje bizoznanosti u Hrvatskoj u ovom je trenutku vrlo dobro. Dosta se toga razvija, događa se zamah. Upozorio bih na nekoliko krila biotehnologije u Hrvatskoj. Prije svega istraživanje i razvoj – u privatnim tvrtkama koje one same financiraju te na akademskim institucijama. Postoje i male inovativne tvrtke koje izlaze iz akademskih institucija te imaju svoja istraživanja i proizvode, ali one nailaze na dosta problema. Kritična je financijska potpora tim manjim inovativnim projektima koji se žele odvojiti od sveučilišta i akademija i prijeći u komercijalu. Tu treba još dosta raditi. Tim ljudima trebalo bi biti dostupno više novca. Primjerice, HAMAG-BICRO već sad ima dobre programe, ali trebalo bi ih intenzivirati. Trenutačno se pripremaju programi financijske potpore u sklopu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta koji će biti tako koncipirani da će se omogućavati stvaranje konzorcija između akademskih institucija, privatnih tvrtki, malih tvrtki, inovativnih projekata, domaćih i stranih.

BIOCentar je koncept kakvog nema nigdje u regiji, ali ima laboratorija sličnih našem središnjem laboratoriju na akademskoj i industrijskoj razini. No ne treba druge biotehnološke institute nužno gledati kao konkurente BIOCentra. Počinjemo stvarati i regionalnu sinergiju. Birati trebamo svi zajedno te na kraju podijeliti dio kolača. Prioritet je steći imidž dobrog partnera u svijetu koji će privlačiti poslove i nove partnere. Takav imidž počinje prvim dobro obavljenim poslom, što se najbolje širi usmenom predajom i preporukom. Ona je najbolje jamstvo za poslovni uspjeh u svakoj industriji, pa tako i u biotehnologiji.

U Finskoj vjeruju u bioekonomiju. Smatraju da donedavne hit-industrije poput IT-a i telekomunikacija sada prerastaju u osnovne industrije koje neće više ostvarivati rekordni rast, ono što dolazi jest biotehnologija i ona će biti temelj rastuće ekonomije u budućnosti, ne samo u farmakološkom obliku nego biotehnologija kao prehrambena i šumarska industrija, energetika… Finska ima vrlo dobro razvijen inovacijski ekosustav, tj. uigran sustav između države, marketinga, tvrtki i tržišta. Ovdje ljudima treba pokazati dobre primjere, makar oni bili u Finskoj. Svi trebaju vjerovati da je stvaranjem malih inovativnih tvrtki moguće narasti do velikih internacionalnih kompanija.

Drago mi je što ste postavili to pitanje. Smatram da je okosnica uspjeha stvoriti dobar kolektiv i mi to upravo činimo. Naša direktorica za istraživanje i transfer tehnologije dr. sc. Sanja Šale vratila se iz SAD-a gdje je radila na vrhunskim sveučilištima kao što su Harvard i Stanford, a ja sam se vratio iz Finske gdje sam imao priliku pretočiti znanstveno iskustvo u industrijsku primjenu. Ne kažem da je povratak Hrvata u domovinu imperativ za rast gospodarstva, ali ljudi s iskustvom iz inozemstva mogu unijeti novu svježinu i katkad odabrati nove pravce razvoja. U kemijskoj analitičkoj imamo dr. sc. Anitu Šporec s golemim iskustvom iz industrije, u proteomici imamo dr. sc. Anu Butorac, jednu od nekoliko vrlo iskusnih osoba u Hrvatskoj. Kao kolektiv odlično funkcioniramo i marljivo radimo jer smo svjesni da u biznisu nema čarobne formule za uspjeh – on dolazi radom.

Hrvatski znanstvenici nedvojbeno imaju mnogo potencijala. Kad sam se vratio iz Finske, bio sam ugodno iznenađen situacijom ovdje. Npr. ako nastavi dosadašnjim tempom, Institut ‘Ruder Bošković’ uskoro bi mogao biti među vodećima u svijetu u svojim djelatnostima; dosta je sastavnica zagrebačkog sveučilišta sjajno, Rijeka radi izvrsno, kao i Prehrambeno-biotehnološki fakultet u Osijeku. Kad smo tražili djelatnike, trebali smo njih petero te smo ih bez ikakvih problema našli. Dobili smo ponude hrvatskih i stranih državljanima iz cijelog svijeta. Ponosni smo što BIOCentar privlači vrlo iskusne ljude koji ga vide kao platformu za svoj daljnji razvoj. Trenutačno nas ima sedmero, a već početkom godine objavit ćemo najčešće za još tri nova mjesta. Naši standardi iznimno su visoki, no u Hrvatskoj ima doista izvrsnih ljudi.

Treba biti vrlo oprezan u tim usporedbama premda ima mnogo sličnosti. IT sektor ne treba za uspjeh imati toliko jaku instrumentacijsku infrastrukturu. Potrebni su kompjutor i poznavanje programiranja, a za uspjeh u biotehnologiji potrebna je pak jako skupa oprema, infrastruktura i laboratoriji. Oba sektora, naravno, trebaju jako znanje i izvrsne ljude. Tijekom godina oko IT sektora stvorio se dobar razvojni ekosustav kakav ćemo pokušati izgraditi oko BIOcentra. IT sektor dobro je umrežen i organiziran (ZIP je dobar primjer), a mi smo takvo umrežavanje već počeli – bitno je združiti rezultate akademskih istraživačkih projekata, državne aparate financijske potpore, etablirane industrijske predstavnike, fondove EU i privatnoga kapitala i razvoj zasigurno neće izostati. U IT-u se stvorila odlična priča, vidjelo se da se može, a ljudi su počeli tražiti mogućnost prodora na strana tržišta. Sva se ta analogija može povući i na biotehnologiju.

Na brz i učinkovit razvoj biotehnologije u Hrvatskoj svakako će utjecati donošenje i provođenje nacionalne strategije razvoja biotehnologije. Velika opasnost za sektor bio bi i izostanak organiziranja učinkovite financijske potpore za inovativne projekte. Postoji realna opasnost da kvalitetni i inovativni projekti ne dobiju dovoljno sredstava potrebnih za početak rada. S jedne strane, prioritet je uspostavljanje izvrsne evaluacije za financiranje projekata. Kvaliteta i tržišni potencijal moraju se moći vrlo rano prepoznati – tu treba više raditi s industrijom, koja ima bolji uvid u tržište nego akademska zajednica. S druge strane, mora se osigurati i dovoljno novca raznim šemama nepovratnih sredstava i investicijskim ciklusima za startup-projekte. Trenutačni su zakonski okviri i regulacije zadovoljavajući, svi koji dolaze u sektor manje-više znaju svoj zakonski okvir, ali prostora za poboljšanje uvijek ima. Moramo stalno poboljšavati i odnos prema poduzetnicima, pogotovo onima koji dolaze s akademskih institucija. Oni nisu skloni riziku, iako imaju poslovnu ideju ili su je prepoznali kao dobru, ti se ljudi boje izazova iz svoje sigurnosne zone. To je dio poduzetničke kulture koji moramo razvijati i tu vidim priliku za mlade i talentirane ljude. No opet je tu već spomenuti problem optimalne financijske potpore kao ‘ohrabrenja’ za ulazak u poduzetništvo.

Najveći će izazov BIOCentru biti kako pozicionirati naš program transfera tehnologije, tj. središnji laboratorij na tržište uslužnih djelatnosti u biotehnologiji. Kako bismo omogućili biotehnološki razvoj, morat ćemo biti prisutni u industriji i sami generirati dio prihoda unutar uslužnih i ugovornih djelatnosti te istodobno biti ključan resurs za transfer sveučilišnih projekata na tržišnu razinu. To nije jednostavan zadatak jer ovisi o svim faktorima koje sam već spomenuo. Financijska samostojnost instituta BIOCentra svakako je jedan od izazova i trebala bi se dogoditi za otprilike pet godina kada bismo sami trebali generirati dovoljno prihoda za rad te bismo tako postali neovisni o državnom sufinanciranju.

Svakako je dobro da je na čelu države čovjek koji dobro poznaje ne samo biotehnološki sektor nego općenito i financijski i poslovni svijet. Iskoristit ćemo prvu priliku da ga pozovemo u BIOCentar i da mu se predstavimo. Hrvatska ima golem biotehnološki potencijal, koji kao i kod Finske doseže u sve sektore biotehnologije. Imamo snažnu industriju za proizvodnju hrane, farmaceutsku industriju te fantastično potencijalnu šumarsku industriju. One sve pružaju dosta mogućnosti za razvoj biotehnoloških tvrtki i proizvoda. Imamo općenito dobru osnovu biotehnologije i industrije u biotehnologiji koja može poslužiti za dobar i brz gospodarski razvoj Hrvatske i vjerujem da će Orešković to znati uključiti u razvojne planove Republike Hrvatske.