Prvih 12,2 kilometra nove pruge u zadnjih 50 godina ne gradi se zato što je to najpotrebni, nego je projekt iz 2003. imao pripremljenu dokumentaciju kako bi se moglo aplicirati za 85 posto investicije iz fondova EU. A uoči početka gradnje ukinuto je 12 od 16 izravnih vlakova na toj relaciji – zbog nerentabilnosti.
HŽ Infrastrukturi jako su zadovoljni što je napokon počela gradnja nove pruge, koja će povezati Sv. Ivan Žabno u Koprivničko-križevačkoj županiji i Gradec u Zagrebačkoj županiji. Činjenica da je to prva nova pruga koja se gradi nakon 50 godina svakako bi nas trebala ohrabriti, ali postavlja se pitanje hoćemo li za desetak godina konstatirati da je ta pruga nerentabilna i da bi jednog dana pored nje ponovo mogla niknuti šikara, upravo onakva kakvu ovih dana krče vrijedni radnici tvrtke Jet-Set. A samo četiri dana prije početka radova iz HŽ-a je došla svojevrsna ‘čestitka’ – ukinuto je 12 od 16 izravnih vlakova koji su vozili između Bjelovara i Zagreba. Razlog: nerentabilnost. A utjeha bi trebala biti da će ti vlakovi biti vraćeni kad se sagradi tih 12,2 kilometra pruge. Nije isključeno, kako misli donedavni saborski zastupnik ORaH-a Mladen Novak, da je riječ o političkoj odluci Kukuriku koalicije. Doduše, iz HŽ Infrastrukture napominju da se o tom projektu razmišlja još od 2003. Kažu da je tada krenulo rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i prikupljanja ostale papirlogije, ali da nije bilo sredstava da se krene u taj projekt. Zato se realizacija projekta odužila, a kada je Hrvatska ušla u EU, mogla je iskoristiti sredstva iz spomenutih fondova i, kako kaže jedan sugovornik koji je htio ostati anoniman, upravo je zbog tolikog proteka vremena (12 godina) to bio najbolje pripremljen projekt i ‘bilo bi šteta da se to nije iskoristilo’.
Time je praktično sve rečeno. Taj projekt nije odabran zato što je bio najbolji ili najpotrebniji za društvo i gospodarstvo, nego je naprosto igrom slučaja, ili sudbinom, imao pripremljenu dokumentaciju. I zaista, ako to tako gledamo, bila bi šteta da se ta prilika nije iskoristila. Zato i Novak ne bez razloga ističe da je riječ o političkoj odluci. Iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture nismo dobili odgovore na naša pitanja zašto je za sredstva iz EU odabran baš taj projekt i je li to bio predizborni trik kako bi ministar Siniša Hajdaš Dončić prikupio još koji poen kod birača za skorašnje izbore.
Bez obzira na njihovu štujnu, ministru Hajdašu Dončiću vjerojatno je ostao žal da prije izbora nije presjekao vrpce jer je početak radova bio najavljen za sredinu listopada. No to je prolongirano za studeni da bi na kraju sredinom prosinca počelo čišćenje, što je za ministra bilo prekasno. Razlog odgode, kako su naveli u HŽ Infrastrukturni, bile su ‘propisane pripremne aktivnosti’ – otvaranje terenskih ureda, ekipiranje izvođača radova, zatim izrada potrebnih planova, od čega je najvažnija izrada Vremenskog plana, te izrada ostale potrebne dokumentacije – poručuju iz HŽ Infrastrukture.
Ipak, iz odgovora nije jasno zašto im je trebalo toliko dugo, ako je prva najava bila da će radovi početi za mjesec dana. Nas pak kopka postoje li još neki jaki argumenti osim što bi bilo šteta da se najbolje pripremljeni projekt nije iskoristio. Jer ne treba zaboraviti da je unatoč povlačenju sredstava iz fondova EU, a riječ je o velikih 173 milijuna kuna (85 posto vrijednosti projekta), i Hrvatska morala izdvojiti ne baš malih 30,5 milijuna kuna. Predsjednica Uprave HŽ Infrastrukture Renata Suša ne dvoji da je projekt dobar: – Morali smo dokazati ekonomsku isplativost te investicije da bi prošla stroge uvjete koje zahtijeva financiranje iz fondova EU – kaže.
U toj državnoj tvrtki kažu kako će ta pruga dužine 12,2 kilometra bolje povezati Bjelovar i Zagreb i da očekuju povećanje prometa putnika. U HŽ Putničkom prijevozu kažu da je prosječno na dan u svim vlakovima na relaciji Zagreb – Bjelovar – Zagreb 114 izravnih putnika. Napominju da se pod izravnim putnicima podrazumijevaju oni koji ulaze ili izlaze u kolodvorima Bjelovar, Križevci ili Zagreb koji se koriste postojećim dionicom preko Križevaca, što znači da će dionica od Sv. Ivana Žabnog do Križevaca biti praktično slijepo crijevo.
Nije jasno zbog čega u HŽ Infrastrukturi vjeruju da će promet putnika iz Bjelovara biti povećan ako se u vlak ne budu mogli ukrcati putnici iz Križevaca, koji čine otprilike polovinu od spomenutih 114 putnika. Njihov je argument da će gradnjom te pruge putovanje biti skraćeno za 45 minuta, što znači da će se od Bjelovara do Zagreba putovati manje od jednog sata, što je svakako dobro. No teško je povjerovati da će se zbog toga Bjelovarčani i Zagrečani češće koristiti vlakom, u najboljem slučaju bit će dobro ako se dostigne sadašnja razina putnika. Doduše, gradnjom pruge gradit će se i tri željeznička stajališta (Lubena, Remetinec Križevački i Haganj) te kolodvor Gradec, pa će se u vlak moći ukrcavati i mještani tih mjesta. Usprkos optimizmu, razumno je ipak pretpostaviti da to neće pridonijeti rentabilnosti pruge, pogotovo zato što ona neće donijeti nikakvu gospodarsku korist tom području. Naime, iz HŽ Carga poručuju da se gradnja pruge ponajprije odnosi na putnički prijevoz, odnosno namijenjena je prigradskom prometu, što znači da se preko nje neće prevoziti teret. Unatoč našim sumnjama, u HŽ Infrastrukturi kažu da je izrađena i studija za tu prugu.
