Klub lider izvoznika

Prioritet poslovanja u gospodarstvu u 2016. u HPB-u će imati malo i srednje poduzetništvo, a u segmentu stanovništva masovno tržište te akvizicija mlađe populacije.

Za Hrvatsku poštansku banku 2015. obilježili su priprema i provedba dokapitalizacije, nova organizacija, odlični poslovni rezultati i rast broja klijenata, istaknuo je Tomislav Vuić, predsjednik Uprave HPB-a, na predblagdanjskom druženju s novinarima. Dokapitalizacijom je, naime, ukupni kapital banke dosegnuo 1,7 milijardi kuna. Istodobno, u prvih devet mjeseci ostvaren je najbolji poslovni rezultat u povijesti banke jer je neto dobit iznosila 107 milijuna kuna. Banka ima 640 tisuća klijenata s trendom rasta. Dok tržište stagnira, u HPB-u su krediti stanovništvu u rujnu 2015. u odnosu na godinu prije porasli 7,4 posto, a tržišni udio počeo je s 3,4 na 3,6 posto. Ove godine u HPB-u je otvoreno više od 30.000 novih tekućih računa građana i gotovo 1200 novih poslovnih računa. Sljedeće godine HPB-ov prioritet u segmentu poslovanja sa stanovništvom jest podizanje kvalitete usluga i broja klijenata te masovno tržište i akvizicija mlađe populacije, a u gospodarstvu je fokus na malom i srednjem poduzetništvu.

• Poboljšanje financijskog rezultata i rast tržišnih udjela, ponajprije u poslovanju sa stanovništvom i stambenim kreditima, jest naš strateški plan kao i povećanje kvalitete i daljnje specijalizacije u SME segmentu. Razvijat ćemo nekamatne prihode i više se posvetiti modernim tehnologijama, novim kanalima prodaje i nebankarskoj konkurenciji koja ulazi u tržište do sada rezervirano samo za banke. Projekt suradnje s Hrvatskom poštom uspješno nastavljam i ubuduće očekujemo rast prodaje i doprinos rezultatima i Pošte i Hrvatske poštanske banke – najavio je Vuić.

Iz intervjuja koji je guverner Boris Vujčić dao Ju-tarnjem listu doznali smo da ‘izračun prema podacima za 2014., uz pretpostavku deprecijacije kune od 10 posto, uz nepromijenjene ostale uvjete, pokazuje da bi izvoznici robe i usluga primili 15,2 milijarde kuna više, a za postojeći uvoz robe i usluga morali bi platiti 14,5 milijardi kuna više’. No iako bi to nedvojbeno stimuliralo izvoz i destimuliralo uvoz, guverner je protiv deprecijacije jer bi ‘dodatne pozitivne učinke na neto izvoz uz rast realnog izvoza i pad realnog uvoza vjerojatno nadmašili brojni negativni učinci, poput izrazitog rasta nenaplativih kredita, porasta inflacije zbog rasta uvoznih cijena, porasta kamatnih stopa zbog rasta premije rizika od inflacije, smanjenja raspoloživog dohotka stanovništva i znatnog narušavanja financijske stabilnosti, ali i stabilnosti cjelokupnoga gospodarstva’.

Vujčić još objašnjava da bi ‘veća kolebanja deviznog tečaja utjecala na učestalu promjenjivost uvoznih i izvoznih cijena, čime bi se otežala njihova predvidivost i povećala neizvjesnost u poslovanju s inozemstvom’.

Ini je prošlog tjedna svečano uručen certifikat Poslodavac partner koji se dodjeljuje za izvršnost u upravljanju ljudskim resursima. U ime kompanije primila ga je Vladimir Senčar Perkov, direktorica Inina Sektora upravljanja ljudskim resursima. Ponovno dobivanje certifikata Poslodavac partner, već petu godinu zaredom, iznova potvrđuje visoke standarde kvalitete Ininih procesa zahvaljujući kojima se kompanija na hrvatskom tržištu ističe po najboljoj praksi u upravljanju ljudskim resursima.

• Upravljanje ljudskim resursima u Ini unapređuje se iz godine u godinu, čime se iznimno ponosimo. Ovaj certifikat rezultat je predanog rada i visokog stupnja motivacije svih kolega u timu kojima ovom prilikom još jednom želim zahvaliti na tome – izjavila je Senčar Perkov.