‘Zeleno’ restrukturiranje

Nadzorni odbor RWE-a, njemačke energetske tvrtke koju vodi izvršni direktor Peter Terium, prošli je tijedan odobrio najavljeni ‘zeleni’ plan restrukturiranja grupacije s jačim fokusom na obnovljivim izvorima energije. Zbog krize u poslovanju s konvencionalnim izvorima tvrtku će podijeliti na dva dijela: obnovljive izvore, mrežu i maloprodaju u Njemačkoj i inozemstvu izdvojiti će u novu tvrtku, a krovna tvrtka usredotočit će se na proizvodnju energije iz konvencionalnih izvora i trgovanje energijom. Stvaranjem nove podružnice, kako su objasnili u priopćenju, povećat će se izgledi za rast i osigurati održivost RWE-a kao cjeline. S obzirom na promjene europskog ‘energetskog krajolika’ i njemačke odluke o napuštanju nuklearne energije smatraju da je to nužan korak zbog kojega će tvrtka ostati zdrava i s dugoročnom perspektivnom te da će restrukturiranje u budućnosti otvoriti i nova radna mjesta.

Dionice nove tvrtke planiraju uvrstiti na burzu potkraj 2016., a tržištu će ponuditi 10 posto temeljnoga kapitala. U kasnijoj fazi možda i više. Dodatni kapital trebao bi omogućiti veća ulaganja u obnovljive izvore energije koja bi se mogla popeti, kako je Terium nedavno otkrio Reutersu, i na milijardu eura na godinu. Kako će takva strategija utjecati na druge RWE-ove podružnice, uključujući onu u Hrvatskoj koju vodi Karl Kraus, zasad nije poznato. U Hrvatskoj se RWE svakako planira jače angažirati u sektoru obnovljivih izvora jer je sredinom godine s HEP-om osnovao zajedničku tvrtku u sklopu koje će istraživati mogućnosti ulaganja u taj sektor u JI Europi.

Dionice su pokupovane uglavnom od Vajdinih malih dioničara po različitim cijenama, zato nije poznat iznos koji su Pivci za njih dali. Mesna industrija Braća Pivac (MIBP) preuzela je 80-ak posto vlasničkog udjela čakovečke Mesne industrije Vajda koja je tako sa 400-tinjak preuzetih radnika postala dio grupacije MIBP koja pak, prema riječima direktora Ivica Pivca, sada zapošljava oko 2200 ljudi.

Postupak se, kaže Pivac, provodio ljetos i jesenom kupovanjem Vajdinih dionica koje su bile u vlasništvu uglavnom malih dioničara – radnika i umirovljenika – putem Zagrebačke burze. Slično kao u procesu preuzimanja PPK – karlovačke mesne industrije prije 15-ak godina, mali dioničari nisu mogli odoljeti sve boljim MIBP-ovim ponudama, što je tijekom preuzimanja povećalo cijene dionica s početnih 245 kuna kratkotrajno čak do 899,95 kuna na vrhuncu ponude sredinom rujna.

S obzirom na to da Ivica Pivac nije bio određen u vezi s iznosom Vajdina preuzimanja, zbog takva tempa rasta cijena dionica, i bez obzira na to što je nominala bila samo 410 kuna, teško je točno reći koliko je dosadašnji tijek akvizicije stajao MIBP. Čakovečka Vajda završila je 2014. s ukupnim prihodom od 223 milijuna kuna i 426 tisuća kuna dobiti nakon oporezivanja. S obzirom na uspješno reprogramiranje loših kreditnih aranžmana začetnih pri preuzimanju karlovačkog PPK i njegov silovit poslovni i financijski uzlet nakon ulaska u grupaciju MIBP bit će zanimljivo vidjeti kako će se Pivci postaviti prema naplati oko 13 milijuna Vajdinih nenaplaćenih potraživanja, to više što su neki od Vajdinih dužnika u međuvremenu pobijegli u predstečajne nagodbe.

Vajdinim preuzimanjem MIBP će ojačati svoj tržišni udio i u sjeverozapadnom dijelu hrvatskog tržišta, a široka lepeza Vajdinih proizvoda, od tradicionalnih međimurskih mesnih specijaliteta do Pivcima zasigurno vrlo interesantne Vajdine pružane u bogomdanome drniškom kraju, vlastita maloprodajna mreža te suvremena Vajdina klonica u Čakovcu trebale bi pridonijeti sinergijom razvojnom učinku unutar MIBP-a.

Ivica Pivac najavio je i namjeru kupnje dionica od preostalih dioničara radi potpunog preuzimanja Vajde. Uz hotelske tvrtke MIBP-ova su proizvodna jezgra osim matičnog pogona u Vrgorcu PPK – karlovačka mesna industrija i Dal-messo iz Klisa.

Unatoč ovogodišnjem rastu BDP-a većem od njihovih lanjskih očekivanja glavni ekonomski analitičari dosljedno ostaju u zoni pesimizma. Navode niz dubioza koje bi se mogle ispriječiti jačem rastu.