Društveno odgovorno poslovanje

BUĐENJE AKTIVIZMA POJEDINACA, UDRUGA I TVRTKI, BEZ OBZIRA NA NJIHOVE DOBRE NAMJERE, MOGAO BI BITI NOVI GOSPODARSKI PROBLEM NE BUDE LI DIJALOGA, POŠTOVANJA RAZLIČITOSTI, RAVNOPRAVNOSTI I SLOBODA.

I ako je profit na prvome mjestu jer nema smisla raditi, a ne zaraditi, sve je više tvrtki koje dio zarade ulažu i u zajednicu u kojoj posluju. Riječ je o tvrtkama koje društveno odgovorno posluju. Više je načina kanaliziranja ‘viška’ vrijednosti: donacijama, sponzorstvima, edukacijom, čuvanjem okoliša, volontiranjem te u posljednje vrijeme podupiranje aktivizma zaposlenika i civilnih udrug. Kao što zajednica u kojoj posluju doživljava izazove i prilagođava im se, to se očekuje i od tvrtki. Kako neke od njih gledaju na izazove poslovnog razvoja u jeku velikih migracija, različitosti zaposlenika i buđenja aktivizma pojedinaca i udrug? U Cemexu Hrvatskoj d.d., koji je već peti put zaredom dobio nagradu Indeks DOP-a, kažu da društveno odgovorno poslovanje nema alternative.

– Pohvalno je da se građani organiziraju i počinju aktivno sudjelovati u odlučivanju o aktivnostima organizacija koje bilo kako mogu utjecati na kvalitetu njihova života. Upravo zbog toga transparentno iznosimo poslovne planove i spremni smo razgovarati sa svima koji pokažu interes. Nastojimo ne samo otvoreno komunicirati nego i informirati i educirati zainteresiranu javnost o svojim poslovnim aktivnostima – kaže Trpimir Renić, predsjednik Uprave Cemexa Hrvatske, koji upozorava na slijepi aktivizam u kojem zbog čvrstih stajališta nije moguć dijalog.

– Upravo je to najveći problem aktivizma kakav se danas javlja u Hrvatskoj. Nespremnost za razgovor bit će sigurno najveća teškoća s kojom će se tvrtke suočavati u poslovnim aktivnostima u budućnosti – ističe Renić, poručujući da Cemexovi poslovni procesi počivaju na modelu održivosti u ekonomskoj, društvenoj, okolišnoj i upravljačkoj dimenziji.

Da se svaka stabilna poslovna organizacija mora prilagoditi društvenim promjenama i poslovati u skladu s potrebama zajednice, tvrdi Ana Fostač Krilčić, prokuristica i voditeljica odjela ljudskih resursa i prodaje u dm-u, tvrtki koja je također dobila nagradu Indeks DOP-a.

– U dm-u pozdravljamo svaku aktivnost koja je usmjerena prema boljim životima i čiji je cilj pridonijeti boljoj budućnosti svih – bilo da je riječ o zaštiti okoliša ili razvoju tolerancije i inkluziji. U prednosti su tvrtke koje imaju praksu društveno odgovornog poslovanja i prepoznaju potrebe i promjene u društvu te tomu prilagođavaju poslovanje – kaže Fostač Krilčić, ističući da će dm u 2016. obilježiti dvadesetu obljetnicu poslovanja i u povodu toga organizirati niz društveno odgovornih aktivnosti.

– Prije trinaest godina počela je suradnja dm-a i Centra za inkluzivne radne aktivnosti. Trenutačno 47 korisnika Centra obavlja radne zadatke u dm-u u 14 hrvatskih gradova – kaže Fostač Krilčić, napominjući da različitost povećava produktivnost jer svaka osoba, bez obzira na spol, dob, rasu ili vjeru, u tim donosi drukčije, nove kvalitete i ideje te kreativna rješenja koja su u skladu s njezinim životnim iskustvom.

Motom ‘Pliva, to su ljudi’ sugerira da su najveća snaga te tvrtke upravo različitost, stručnost i predanost zaposlenika. U Plivi je više od dvije tisuće zaposlenika, od kojih 56 posto žena. Na upravljačkim je pozicijama 60 posto žena, što nadilazi i standard skandinavskih zemalja. To je samo jedna od niza različitosti u toj tvrtki u kojoj smatraju da različiti pogledi i pristupi osiguravaju veću kreativnost, brže dovode do inovacija i završavaju kvalitetnijim odlukama.

Privredna banka Zagreb posebno vodi računa o načinu na koji posluje, zaposlenicima, sigurnosti, odnosu prema klijentima, dobavljačima, partnerima te društvu u cjelini. PBZ se kao članica Grupe Intesa Sanpaolo obvezala poštovati različitosti prema spolu, dobi, etničkoj pripadnosti, vjeroispovijesti, političkoj orijentaciji i članstvu u sindikatima, spolnoj orijentaciji i rodom identitetu, jeziku ili invalidnosti. Prije godinu dana PBZ je bio među prve dvije tvrtke u Hrvatskoj koje su stekle status Mamforce. Ta banka potiče usklađivanje radnih obveza i privatnih potreba zaposlenika, među kojima je 73 posto žena, većinom majki, i fleksibilnim radnim vremenom pogoduje usklađivanju posla i roditeljstva. PBZ je također dobitnik nagrade ‘Ključna razlika’ u kategoriji za poticanje ravnopravnosti spolova.

U tvrtki Medical Intertrade poštuju osobnost, opredijeljenost ili pripadnost različitim vjerskim, nacionalnim i bilo kojim drugim skupinama. Njeguje se individualni pristup prema svakom zaposleniku s obzirom na međusobne različitosti. Poštujuci različitosti, vodi se računa o tome da tvrtka jedinstveno i prepoznatljivo pristupa tržištu i poslovnim partnerima. Pravi je izazov uskladiti poslovanje utemeljeno na različitosti. Pri zapošljavanju radnika ne gledaju se različitosti, nego kompetencije. Vegetarijancima se, primjerice, priprema obrok u skladu s njihovim svjetonazorom, a pripadnicima muslimanske vjeroispovijesti omogućava odlazak na molitvu u džamiju petkom tijekom radnog vremena.

Tvrtka Sedam IT smatra da različitost pojedinaca osnažuje korporativnu kulturu i njeguje tvrtkinu organizacijsku kulturu kojom, među ostalim, razvija, širi i podupire različitost koja je jasno navedena i u jednoj od tvrtkinih organizacijskih vrijednosti, a to je – sloboda. Sloboda omogućuje poštovanje i poticanje osobne slobode, različitosti i pravo izbora svakog čovjeka. U Sedam IT-u ističu da su, neovisno o vlastitom opredjeljenju pojedinca, u poslovnom aspektu jedino mjerođavni potencijali tvrtkina razvoja. Iako je riječ o industriji u kojoj je uobičajen mali postotak žena, u Sedam IT-u radi više od 30 posto njih i ravnopravan je odnos između žena i muškaraca u visokome menadžmentu te tvrtke.

Iz Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske poručuju da se Ustavom RH prava i slobode jamče svima, neovisno o rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenu, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. U Hrvatskoj je od 2008. na snazi Zakon o suzbijanju diskriminacije kojim se stvaraju pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti i uređuje zaštita od diskriminacije, a koji je otvorio dodatne mogućnosti zaštite svakog pojedinca od bilo kojeg oblika diskriminacije. Ured poslodavcima pruža potporu u razvoju prilagođenih antidiskriminacijskih mjera u upravljanju ljudskim potencijalima te izobrazbu u pitanjima antidiskriminacije i raznolikosti.