Home / Tvrtke i tržišta / Tema tjedna

Tema tjedna

Lider ekskluzivno donosi pregled istraživanja vodećega turističkoga konzultanta Horwath HTL-a o glavnim trendovima koji će obilježiti sljedeće razdoblje. O tome kako će se Hrvatska prilagoditi novim navikama u industriji putovanja ne ovisi samo turizam. Za svoje mjesto na turističkom tržištu u novim uvjetima trebaju se izboriti i ostale direktno i indirektno vezane industrije: proizvodnja hrane, namještaja, prijevozništvo, trgovina…

Mašta postaje stvarnost. Zvuči zastrašujuće (nekima možda idealno), ali to nije plod mašte autora ovog teksta već djelomična realnost u globalnoj industriji putovanja i njezina sigurna budućnost. Globalno vodeća konzultantska kuća u hotelijerstvu, turizmu i industriji slobodnog vremena Horwath HTL objavila je svoje najnovije istraživanje o 10 megatrendova koji će obilježiti razvoj turističke industrije, a koje je ekskluzivno Lider dobio na uvid. Ti trendovi nisu važni samo za turističku branšu, već i za sve ostale industrije koje su uz nju direktno i indirektno vezane, bilo da je riječ o proizvodnji hrane, namještaja, prijevozništvu ili pak trgovini.

Kao prvi trend u segmentu potražnje spominju se tzv. turisti 60+ (silver hair tourists), a riječ je o jednom od najbrže rastućih segmenata u turizmu, kao direktnoj posljedici globalnih demografskih trendova. Ključno je da dionici turističke industrije shvate da su senior gosti dobrostojeći gosti s pristojnom ušteđevinom, kojima danas nije dovoljno ponuditi ‘lungo mare’ u Opatiji. Generacija 60+ zahtijeva jednak (ako ne i veći) angažman u kreiranju sadržaja. Najvažnijim tržištima s velikim udjelom starijeg stanovništva smatraju se Njemačka, Kina i SAD, a ujedno su to tržišta s kojih će po svijetu putovati najviše turista. Generaciju 60+ čine aktivni, a ne pasivni putnici, što znači da ima više želje i motivacije za istraživanje svijeta od prethodnih generacija, čemu su pridonijele i nove tehnologije i društvene mreže. Svjesna tih obilježja, globalna putnička industrija za generaciju 60+ osmislišla je razne nove programe i personalizirane usluge. S obzirom na to da starija generacija i dalje preferira komunikaciju uživo, seniori su sjajna prilika za klasične turoperatore i putničke agencije spremne na ‘tailor made’ kreiranje usluga, pod uvjetom da u potpunosti poznaju potrebe takvih turista i da su fleksibilni jer seniori zahtijevaju 24-satnu korisničku podršku prije, tijekom i poslije putovanja. Seniori nisu loša ciljana skupina ni za osiguravatelje, s obzirom na to da stariji turisti kupuju najskuplja putna osiguranja.

Još jedna generacijska promjena obilježit će kretanja u turizmu, a riječ je o generacijama Y i Z, koje su lideri industrije već prepoznali kao relevantne tržišne segmente. Očekuje se da će do 2025. godine milenijci (generacija Y) činiti oko 50 posto svih turista na svijetu, a njihov fokus bit će na istraživanjima, interakciji, emotivnim doživljajima, kao i mnogo većoj povezanosti usluga na tržištu s njihovim svakodnevnim životom. Stoga je mnogo hotelskih brendova došlo do zaključka da je vrijeme za preispitivanje vlastitih usluga i koncepata hotelskih usluga. Za generaciju Z (ona do 20. godine života) smatra se da je potpuno drukčija od generacije Y. Ona je već potpuno integrirana u digitalni svijet i kompanije će se morati svojski potruditi da udoljele njezinim potrebama. Generacija Z očekuje informaciju u realnom vremenu, kratke, ali moćne poruke najčešće u videoformatu i kanale komunikacije koji joj omogućuju interakciju. Njezin jezik je jezik emotikona i naljepnica i mnogo pružatelja usluga u turizmu morat će ga naučiti. Morat će naučiti i kreirati brendove koji imaju neko značenje i koji su društveno prihvatljivi jer stvaraju dodane vrijednosti, a priču o tom brendu morat će pričati putem multimedijskih platformi.

Putovanja su se oduvijek smatrala luksuzom dobrostojećih slojeva društva, najčešće sa Zapada. Iako se s njima ne bi svi složili, konzultanti Horwatha navode kako će udvostručenje nove srednje klase u idućih 15 godina znatno utjecati na porast potražnje s novih tržišta u nastajanju. Siniša Topalović, direktor Horwath HTL-a Hrvatska, u komentaru o implikacijama tog megatrenda na Hrvatsku naglašava da će Azija s vrlo snažnim rastom srednje klase u idućih 15 godina predstavljati vrlo zanimljivo tržište, a hrvatski turizam iz nekoga nepoznatog razloga sustavno ne obrađuje.

Hrvatska stoga na navedenim tržištima mora sustavno razvijati svoju prisutnost i vidljivost. Druge države već više od deset godina profiliraju ponudu za turiste iz Azije te razvijaju ciljane promotivne i viralne kampanje, a Hrvatska u tom segmentu nije otišla daleko. Kako u vrijeme globalnih promjena raste turizam novih destinacija, tako paralelno etničke, kulturološke i religijske različitosti, kao i različiti politički ciljevi, uzrokuju i svakojake društvene napetosti. Rezultat su sve češća politička uhićenja, teroristički napadi i ustanci. A sve to predstavlja prijetnju turističkom razvoju. Među kriznim žarištima s kojima se suočavaju neke zemlje na Sredozemlju, Hrvatska se nalazi u nešto povoljnijem položaju, što zbog činjenice da nismo poput Grčke prva destinacija imigranata i izbjeglica s Bliskog istoka i sjeverne Afrike, što zbog činjenice da nismo ni izravno u otvorenom ratnom konfliktu na Bliskom istoku. Topalović smatra da nije za očekivati da će Hrvatska u većoj mjeri biti zanimljiva za napade slične onima u Parizu, ali da je zbog nedavnih događaja u Bosni i Hercegovini ipak potrebno biti na oprezu.

Zbog povećanog rizika putovanja u Egipat, Grčku, Tursku, Tunisu i Maroku, europske zemlje Mediterana, uključujući i Hrvatsku, mogle bi i u 2016. zabilježiti veći porast u vidu preljevanja potražnje. Taj smo pozitivan učinak već osjetili ove godine te ako se nešto važnije ne promijeni u iduća tri do četiri mjeseca, možemo očekivati zamjetan pozitivan učinak već u fazi bukinga za 2016. godinu. U Hrvatskoj postoji pet destinacija s relevantnim brojem noćenja koje su ove godine ostvarile dvoznamenkasti rast i za pretpostaviti je da će rasti i u budućnosti. No ključno je da u njima rastu i investicije. Prema podacima Horwath HTL-a, već u susjednoj Crnoj Gori rađaju se potpuno nove destinacije.

Ako hrvatske destinacije žele ostati u svjetskoj konkurenciji, moraju postati konkurentnije i za daljnji je razvoj potrebno znati kada će i kako Hrvatska sagraditi tri do četiri kongresna centra, 10 do 20 golfskih terena, novih 20 do 30 ‘mixed use’ resorta, sustavno podizati atraktivnost povijesnih jezgr i mjesto itd. Dakle, investicije su imperativ daljnjeg rasta hrvatskog turizma, a za njih je potrebno osigurati stabilno i isplativo fiskalno okruženje, ubrzati proceduru izdavanja građevinskih dozvola, riješiti pitanje turističkog zemljišta i pomorskog dobra.