Konferencije

Sudionici konferencije ‘Zagrebačka županija pametna županija (Smart County)’ u organizaciji Županije i Lidera saznali su da je pametna županija prostor u kojemu visoke tehnologije pokušavaju pomoći raznim segmentima društva.

Potencijali ICT tehnologije i načini na koje ih tijela javne uprave mogu iskoristiti, zapravo, nemaju granice. Koliko su te tehnologije danas nositelji rasta, pokazuje podatak da su u svijetu ulaganja u ICT zaslužna za 50 posto gospodarskog rasta. Pa kako taj razvoj prebaciti na javnu upravu? Posljednjih nekoliko godina u medijima se često piše o pametnim gradovima, županijama i državama. Riječ poput ‘smart’ ili ‘e’ postale su dio svakodnevnice, što i ne začuđuje s obzirom na stupanj informatičkog i informacijskog razvoja društva. Na konferenciji ‘Zagrebačka županija pametna županija (Smart county)’, koja je održana u ponedjeljak u hotelu International u organizaciji Zagrebačke županije, Upravnog odjela za fondove Europske unije, regionalnu i međunarodnu suradnju te poslovnog tjednika Lider, pokušalo se odgovoriti na pitanje što je to pametna županija, zašto to uopće postati te kako to postići.

• Cilj nam je probuditi zanimanje za napredak, rekao je pročelnik Upravnog odjela za fondove EU Josip Kraljičković na početku konferencije.

Brojni sudionici konferencije imali su priliku čuti kako je Zagrebačka županija uspjela postati pametna, koji su to načini primjene moderne tehnologije za bolji život građana te jednostavniji način rada županijske uprave. Župan Stjepan Kožić u uvodnim se riječima pohvalio uspjesima rada županije, istaknuvši da su 2014. bili na trećem mjestu od svih županija po neto dobiti, a bila je riječ od 546 milijuna kuna, da su na trećem mjestu po indeksu razvijenosti treće skupine županija, da im nedostaje jedan bod da uđu u elitni klub najboljih i kako su jedna od tri županije uz Grad Zagreb koja više uplati u državni proračun od onoga što dobiju.

• U našoj su županiji potrebna 24 sata za izdavanje građevinske dozvole, naravno pod uvjetom da su svi papiri uredni. Ove se godine otvorilo nekoliko logističkih centara i radi se na nekoliko projekata, a svi oni vrijede nekoliko stotina milijuna kuna. Primjena i razvoj digitalnih tehnologija u svijetu obvezuju nas da ih i Zagrebačka županija uvede – naglasio je Kožić.

Profesor Mario Kovač s Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu ukratko je objasnio što je to pametna županija. – Ako se koristimo definicijom, ona bi zvučala ovako – to je prostor u kojemu visoke tehnologije pokušavaju pomoći raznim segmentima društva radi postizanja viših ciljeva. A te visoke tehnologije strelovito rastu. Digitalna ekonomija danas raste sedam puta brže nego ostale ekonomije. Čak 90 posto poslova danas zahtijeva određene IT vještine, a internet zapravo kreira pet novih poslova za svaka dva ‘offline’ koja se izgube – rekao je Kovač. Tržište digitalnih tehnologija toliko strelovito raste da posljednje prognoze pokazuju kako će u Europi do 2020. nedostajati više od 800.000 ljudi koji će raditi u informacijsko-komunikacijskim tehnologijama.

– Ako mlade na to ne upozorimo, ako im u Hrvatskoj ne omogućimo razvoj i ostanak, oni će otići. To povlači velike posljedice jer nedostatak takvih stručnjaka usporava razvoj društva – upozorio je profesor Kovač koji je istaknuo tri ključne razine kako jedna županija može postati pametna. Samo usput rečeno, Udruga pametnih gradova i županija u Europi zaključila je da su upravo županije vodeće institucije koje potiču investicije u segmentu pametnih usluga. Dakle, županije moraju u prvome redu početi prikupljati podatke, ali ne, naravno, u klasičnom smislu riječi (onom papirnatom), nego prikupljati informacije na svim razinama, od prometa, telekom usluga, turizma i sličnog. Te informacije zatim treba obraditi te iznijeti javnosti. Primjerice, kaže profesor Kovač, ako imate određenu informaciju o prometu, potrošnji energije i slično, pametnije se kreira određeni servis/usluga. A upravo se usluga temelji na tim informacijama, nakon čega slijedi primjena.

• Na temelju tih servisa kreiraju se pametne odluke. ICT omogućuje digitalnu ekonomiju, zahvaljujući čemu postoji mogućnost rješavanja mnogih problema i unapređenja usluga. Ne zaboravite jedno – studije su pokazale da jedan uloženi dolar u ICT znači povrat od 500 dolara – istaknuo je Kovač.

Temelje i načine primjene novih tehnologija dodatno je objasnio Ivica Perica, direktor u odjelu poslovnog savjetovanja Deloitte Adriaticas, koji kaže kako županije imaju određene obveze i odgovornosti prema društvu, kao što su zdravstvo, obrazovanje, gospodarstvo i uprava.

• Zašto pametne županije? One stvaraju i povećavaju kvalitetu života, stanovnici su zadovoljniji, lakši je pristup informacijama javne uprave, manji su troškovi resursa, a usluge se ujedinjuju. Postoje četiri bloka ‘pametno’ – promet, energija i okoliš, zgrade i infrastruktura te županija i usluge.

– Zašto pametne županije? One stvaraju i povećavaju kvalitetu života, stanovnici su zadovoljniji, lakši je pristup informacijama javne uprave, manji su troškovi resursa, a usluge se ujedinjuju. Postoje četiri bloka ‘pametno’ – promet, energija i okoliš, zgrade i infrastruktura te županija i usluge.

Bez jasne strategije i smjernica nema razvoja. Treba postaviti dobre temelje jer bez njih nema budućnosti – istaknuo je Perica. Posebno je naglasio primjer Barcelone koja je iznimno profitirala uvođenjem novih tehnologija. Naime, s pomoću posebne aplikacije omogućili su da okolni gradovi imaju veću turističku posjećenost. Da, riječ je o 3,5 posto, koji je naizgled mali, no kada ga se stavi u kontekst osam milijuna turista koliko ih dođe u taj španjolski grad, onda je jasan benefit. S druge strane, grad Zagreb je 2014. imao gotovo milijun turista, a županija samo 54.000.

• Zašto se posjećenost Zagreba ne iskoristi i za županiju? A broj posjetitelja lako se dozna s pomoću brojnih baza podataka, poslužitelja telekom usluga. Pa gotovo svi danas imaju pametne telefone, a preko telekom poslužitelja i WiFi mreže može ih se uz njihovu dozvolu ‘bombardirati’ turističkom ponudom Županije – istaknuo je Perica.

No vrijeme curi i prolazi. Slavko Vidović, izvanredni profesor na Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu te direktor InfoDom Grupe, postavio je jednostavno pitanje – da su načelnici, gradonačelnici ili župani privatni vlasnici nečega i kada bi im se pružila prilika da ulaganjem mogu višestruko zaraditi, bi li svi trčali u to. Odgovor je – naravno – pozitivan.

• Ne možemo više čekati da vrijeme prolazi. Ne-mamo pravo ne početi s ovakvim ulaganjima. Postoji nešto važnije od menadžmenta (vlasti), a to je ‘government’ – upravljanje. Države su odavno prošle vrijeme centralizacije, sada regije moraju krenuti naprijed i biti inovativne. Moramo se naučiti raditi s nepoznatim i ne možeš biti ‘smart’ ako nisi agilan – naglasio je Vidović. Istaknuo je kako male države, kao što je Hrvatska, imaju četiri pitanja na koja moraju dati odgovor – je li javna uprava uredna, teži li poslovni sektor izvrsnosti, gdje je regionalni razvoj odnosno tko mora biti u fokusu malih država te kako mogu državna i komunalna poduzeća koja su u pravilu monopolisti loše raditi.

Razni su projekti u Europi koji pružaju odličan primjer uporabe suvremenih tehnologija kako bi se povećala kvaliteta života, ali i ojačalo gospodarstvo. Neki od njih su Barcelona, Hamburg, Danska. Svi ti primjeri koriste se novim tehnologijama kako bi život njihovih građana bio jednostavniji i bolji. Tako je Barcelona, kazao je Igor Cerinski, voditelj projekta ‘Smart City’ u Hrvatskom telekomu, na godišnjoj razini uštedjela 58 milijuna eura nadzorom rasvjete, povećala prihode za 50 milijuna eura upotrebom usluge pametnog parkiranja, a istodobno je 47.000 ljudi novozaposleno.

• Nema smisla razmišljati o tome gdje su i koji benefite napredne tehnologije u odnosu na tradicionalna rješenja. Primjena tih tehnologija donosi golenu uštedu i korist – naglasio je Cerinski. Projektima u Gradu Zagrebu pohvalio se i Franča Šesnić, direktor Razvojne agencije Zagreb – TPZ d.o.o. Oni su u posljednjih nekoliko godina pokrenuli brojne projekte, kao što su poduzetnički centar, Start-up akademija, tehnološki park i tako dalje. U planu su i novi projekti, kao što je prenamjena 12. paviljona Zagrebačkog velesajma za potrebe poduzetnika.

Na konferenciji je održan i okrugli stol na temu ‘Pametna županija za konkurentnu Zagrebačku županiju’ na kojemu se govorilo o važnosti novih tehnologija, razvijanju strategija razvoja županija i gradova te o međusobnoj suradnji jedinica lokalne samouprave.

• Što bi bilo pametno ili pametnije u odnosu na sadašnje stanje i način rada u županiji – pitanje je s kojim se župan Kožić susreo prije nekoliko godina. Odlučili su donijeti strategiju razvoja Županije i zacrtali sve djelatnosti i procese koje treba razvijati. – Vizija nam je da Zagrebačka županija bude vodeća županija u državi, imamo ambicije svakako – kazao je Kožić.

No kako predvidjeti što će biti za pet ili deset godina? To je u današnje vrijeme gotovo nemoguće. Postoji jedna američka izreka – za pet godina možete biti sigurni da ćete se družiti s gotovo istim ljudima, jest gotovo istu hranu, ali razgovarat ćete o potpuno drugačijim stvarima. Tako je u pisanju strategija razvoja.

– Smart nije samo pametno, to znači i agilno, inovativno, kompletni angažman društva i pojedinca prema naprijed – kazao je Mladen Vedriš, koji je na kraju konferencije iznio nekoliko podataka i zaključaka o potencijalnom teritorijalnom preustroju države o kojemu se sve češće govori u posljednje vrijeme.

– Prema posljednjim podacima, imamo 159 općina koje imaju do 2000 stanovnika. Razne analize pokazale su kako je nužno imati regionalne centre koji će uspješno provoditi projekte, strategije i biti nositelji razvoja. Procjene govore da bi takvih centara u Hrvatskoj trebalo biti 17, što je vrlo blizu današnjeg broja županija. Dakle, treba li ukliditi županije – ne, ali treba im dati sadržaj da mogu biti još funkcionalnije prije nego što počnemo razgovarati o njihovu broju – zaključio je Vedriš.

Prema procjenama, Hrvatskoj bi trebalo 17 regionalnih centara koji će uspješno provoditi projekte, strategije i biti nositelji razvoja, što je vrlo blizu današnjeg broja županija. Dakle, treba li ukliditi županije? Ne, ali treba im dati sadržaj da mogu biti još funkcionalnije prije nego što počnemo razgovarati o njihovu broju.