Poetika u godišnjim izvješćima

Prema novom Zakonu o računovodstvu (ZOR) i od početka 2016. prema Direktivi 2014/95/EU (koja će do 6. prosinca 2016. biti usklađena sa ZOR-om), veliki hrvatski poduzetnici i grupe od javnog interesa moraju financijskom izvješću poslovodstva pridodati i nefinancijsko. Riječ je o objavi detaljnih informacija o razvoju i uspješnosti tvrtke te utjecaju njezina poslovanja na okoliš, društvena i kadrovska pitanja, poštovanje ljudskih prava te borbu protiv korupcije i mita. Prema spomenutom zakonu i direktivi, od velikih tvrtki zahtijeva se objavljivanje izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja i izvješća o plaćanjima javnom sektoru. Male i srednje tvrtke pošteđene su podnošenja nefinancijskog izvješća, no stručnjaci misle da bi im to višestruko koristilo.

– Iako nije zakonska obveza, nefinancijsko izvješće malim i srednjim poduzetnicima može donijeti dodatnu konkurentska prednost, bolji pristup kapitalu i povećanu razinu reputacije kod zapošlenika i drugih korisnika – objašnjava Jasenka Begić, voditeljica projekta iz Instituta za društveno odgovorno poslovanje (IDOP) koji educira i savjetuje o sastavljanju nefinancijskih izvješća prema smjernicama GRI G4.

Europska komisija, koja će do 6. prosinca 2016. objaviti i neobvezujuće smjernice za nefinancijska izvješća, poduzetnicima preporučuje primjenu nacionalnih i međunarodnih priznatih okvira i standarda koje treba navesti u izvješću. Poduzetnici se pri sastavljanju nefinancijskih izvješća mogu osloniti na Globalnu inicijativu za izvješće (GRI), Sustav za upravljanje okolišem i neovisno ocjenjivanje (EMAS), Globalni sporazum Ujedinjenih naroda (UN), glavna načela o poduzetništvu i ljudskim pravima za provedbu okvirnog programa UN-a ‘Zaštita, poštovanje i pomoć’, smjernice za multinacionalna društva Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), normu (ISO) 26000 Međunarodne organizacije za normizaciju i ILO-ovu Tripartitnu deklaraciju o načelima koja se odnose na multinacionalna društva i socijalnu politiku Međunarodne organizacije rada.

– Model izvješća koji ujedinjuje ekonomski, okolišni i društveni utjecaj poslovanja neke tvrtke dobio je ekonomski naziv ‘nefinancijsko izvješće’, odnosno ‘poetsko ili marketinško’ – izvješće o društvenoj odgovornosti ili izvješće o održivosti tvrtke. To izvješće namijenjeno je zainteresiranim za informacije o nekoj tvrtki, a atraktivan i pristupačan format ne umanjuje njegov sadržaj koji je, ako je sastavljen prema međunarodno priznatim okvirima, nefinancijsko izvješće tvrtke koje zahtijeva Ministarstvo financija – kaže Begić.

Voditeljica projekta iz Instituta za društveno odgovorno poslovanje ističe da je međunarodno priznati okvir za nefinancijsko izvješće Globalna inicijativa za izvješćivanje, GRI, odnosno smjernice GRI G4. Te su smjernice usklađene s ostalim preporučenim okvirima nefinancijskog izvješćivanja Europske unije i smatraju se zlatnim standardom.

– Glavni je cilj nefinancijskog izvješćivanja omogućiti usporedivost tvrtki prema ekonomskim, okolišnim i društvenim kriterijima. Međutim, prema Zakonu o računovodstvu, tvrtka zadržava pravo objave samo onih informacija koje ne nanose štetu poslovanju. Stoga zakonsku obvezu nefinancijskog izvješća velikih tvrtki ekonomski stručnjaci opisuju kao priliku da se s pomoću smjernica GRI G4 potpunije kvantificiraju i analiziraju potencijalni ekonomski, okolišni i društveni rizici na poslovanje – kaže Begić, navodeći da zato ekonomski stručnjaci preporučuju i malim i srednjim tvrtkama da sastave izvješće o društvenoj odgovornosti.

I velike tvrtke trebaju informacije iz nefinancijskih izvješća svojih dobavljača, što malim i srednjim tvrtkama može donijeti znatnu prednost na lokalnom i globalnom tržištu.