Ista državna struktura kao protivnica proizvodi islamsku radikalizaciju, kao saveznica nudi zaštitu protiv radikalizacije, a kao politički subjekt naplaćuje i proizvodnju i kontrolu radikala korak dublje u zapadnoj interesnoj sferi. S bošnjačke strane BiH uoči Bidenova posjeta poslane su poruke terorističke prijetnje. Na prvi pogled riječ je o tri odvojena napada s terorističkim ili potencijalno terorističkim predznakom. Islamski radikal Enes Omerović prije tjedan dana ciljano je ubio dvojicu vojnika Armije BiH, u Zavidovićima je bačena bomba na policijsku postaju, a u tunelu Salakovac sjeverno od Mostara eksploziv je bačen pred autozapovjednika Oružanih snaga Armije BiH, generala Ante Jeleča, koji se vraćao s pogreba ubijenih vojnika. Ovaj posljednji napad Tužiteljstvo zasad nije okarakteriziralo kao teroristički. Možda zato što je eksploziv kroz prozor svog automobila u tunelu, kao slučajno, bacio zapovjednik OSA-e (sigurnosne službe BiH) Zlatko Humo. Taj je eksploziv, kao slučajno, pao pred automobil zapovjednika Zajedničkog štaba Armije BiH.
No karakteristično je da su meta svih triju napada bile oružane snage države: vojska i policija. Poruka koja je s ta tri napada odaslana uoči regionalnog posjeta američkog potpredsjednika Bidena slična je porukama koje SAD-u redovito šalju Turska, bliskoistočne savezničke države ili Pakistan. Poruka je da ista državna struktura kao protivnica proizvodi islamsku radikalizaciju, kao saveznica nudi zaštitu protiv te radikalizacije, a kao politički subjekt naplaćuje i proizvodnju i kontrolu radikal. Hrvati su se kao politički subjekt u međuvremenu potpuno izgubili u BiH i pitanje je ima li za njih uopće neke uloge u budućem raspletu kojem bi mogao prethoditi oružani sukob. Ili su predestinirani biti samo povremena meta. U svakom slučaju, nisu u stanju sami politički artikulirati svoju ulogu. Dodatni je destabilizacijski čimbenik migrantska kriza na koju cijela Europa nema odgovor. U takvim okolnostima na rubu konflikta došao je američki potpredsjednik Biden na regionalni sigurnosni sastanak na vrhu u Zagreb, glavni grad prve savezničke države uz kriznu granicu.