Home / Mediji i publikacije / NIZ NAPADA

NIZ NAPADA

Teško bi bilo naći spominjanju riječ suvremenog doba od ‘komunikacije’, no koliko god bila izlizana, komunikacija je sigurno obilježila posljednjih nekoliko desetljeća na nekoliko razina. Osim telekom-industrije, koja se rapidno razvila zahvaljujući potrebi tehničkog pojednostavnjavanja i olakšavanja komunikacije, razvila se i niska sadržajnih razrada raznih oblika komunikacije koji su dobili na važnosti, među inima i ‘interna komunikacija’. U osnovi, interna komunikacija jest komunikacija između lidera, menadžera i zaposlenika, što je u prošlosti uglavnom značilo jednosmjerno prosljeđivanje informacija ‘odozgo prema dolje’, ali u posljednje vrijeme sve više riječ o dvosmjernoj komunikaciji (razlikuje se od slučaja do slučaja). I osnovna se svrha promijenila: bit nije samo prenijeti relevantne informacije zaposlenicima nego pokušati ih aktivno uključiti u poslovni život organizacije, angažirati ih u ostvarivanju njezinih ciljeva. Najjednostavnije rečeno, osnovni smisao razvijene interna komunikacije jest od zaposlenika stvoriti svojevrsne ambasadore tvrtke, njezine zagovornike ili čak hodajuće primjere njezine djelatnosti ili onoga za što se zauzima. Dobra komunikacija neizbježno stvara i općenito ugodnije radno ozračje, zaposleni se bolje razumiju, što povećava produktivnost i kreativnost te opseg dostupnih ideja i rješenja u organizaciji.

Dok se s jedne strane velik napor, novac i razmišljanje ulažu u razvoj i poboljšanje vanjske komunikacije organizacija, interna komuniciranje mnogo je manje u središtu pozornosti iako je često jednako važno, možda i važnije. Niz studija i istraživanja jasno je utvrdilo vezu između kvalitetne komunikacije u tvrtki i produktivnosti njezinih zaposlenika.

Mnogo znanstvenih istraživanja i konzultantskih studija upućuje na pozitivan utjecaj i doprinos interne komunikacije uspjehu i rezultatima organizacija. Dvije neovisne studije provedene u Australiji pokazale su da kvaliteta odnosa sa zaposlenicima više utječe na financijske rezultate kompanija nego odnosi s bilo kojim drugim dijelovima. Organizacije koje učinkovito komuniciraju sa svojim zaposlenicima imaju, među ostalim, bolji ugled, uživaju veće povjerenje ne samo svojih zaposlenika nego i javnosti, lakše provode promjene, imaju zadovoljnije i angažiranije zaposlenike – tvrdi Violeta Colić, direktorica komunikacijskog ureda Colić, Laco i partneri.

Suautorica istraživanja ‘Trendovi u internoj komunikaciji’ provedenog u ožujku s kolegicom Anitom Klapan smatra da je angažiranost zaposlenika danas jedna od najvažnijih zadaća menadžmenta, pri čemu upravo kvaliteta interne komunikacije ima jednu od ključnih uloga.

Istraživanja su pokazala da kompanije s primijenjenim kvalitetnim internim komuniciranjem stvaraju gotovo 50 posto više vrijednosti za dioničare, njihova produktivnost i profitabilnost veće su za 70 posto, a jednako toliko veća je vjerojatnost da će razumjeti kako zadovoljiti potrebe i očekivanja svojih klijenata. Drugo je istraživanje pak otkrilo da je manjak komunikacije između zaposlenika i uprave glavna pogreška u tome kako tvrtka tretira zaposlenike (41 posto ispitanih), a mnogo manje ispitanih (28 posto) označilo je kao glavni nedostatak manjak priznanja i pohvala.

Unatoč tome mnoge organizacije još ulažu znatno manje u razvoj interne komunikacije zato što ne razumiju njezin potencijal. Tako se niz novih kanala i tehnologija koje se redovito upotrebljava u komunikaciji s vanjskom okolinom često ne primjenjuje unutar organizacije, već se oslanja na nešto klasičnije varijante poput intraneta (interna mreža) ili internih novina, a pritom se često zapostavlja važnost redovite komunikacije svih razina upravljačkih struktura sa zaposlenicima, kaže Colić i dodaje: – I kod nas, ali i u drugim zemljama, novi mediji i nove tehnologije više se upotrebljavaju u vanjskoj komunikaciji nego u internoj.

U Hrvatskoj, nije teško pogoditi, u toj vrsti komunikacije predvode strane kompanije (prema načelnoj mudrosti da veća kompanija znači obično bolje strukturiranu i razvijenu internu komunikaciju), a one domaće sa solidnom internom komunikacijom kvalitetu uvelike duguju praćenju trendova izvana.

Kao najbolje primjere domaćeg internog komuniciranja Colić navodi Vipnet (poticanje zaposlenika na volonterski angažman) i Zagrebačku banku (strukovne nagrade za neke projekte interne komunikacije) te Coca-Cola, koja svoje zaposlenike potiče na promicanje zdravog životnog stila.

Iz Siemensa, koji Colić spominje u kontekstu dubinske analize i redizajna sustava interne komunikacije, poručuju kako je cilj njihovih aktivnosti u internoj komunikaciji potaknuti zaposlenike na uključivanje i istodobno im pričiti ciljeve tvrtke kako bi sudjelovali u njihovu ostvarivanju. Iako hrvatska podružnica ponajprije slijedi smjernice iz središnjice, razvoj autohtonih projekata i ideja u internim komunikacijama dobrodošao je i potiče se. Tako su ove godine proveli projekt ‘Siemens – to smo mi’ radi boljeg upoznavanja zaposlenika s ciljevima i aktivnostima tvrtke.