Home / Tvrtke i tržišta / Ne žurite se s procedurama ako vaša tvrtka za njih nije zrela

Ne žurite se s procedurama ako vaša tvrtka za njih nije zrela

U većini hrvatskih tvrtki i dalje je komplicirano razmjenjivati dokumente. Tako će u skladište doći papirnata otpremnica za pristiglu robu, a skladištar će ručno kreirati njezinu digitalnu verziju. A može biti mnogo efikasnije. Zahvaljujući elektroničkoj razmjeni dokumenata tvrtke mogu gotovo eliminirati potrebu za ispisom, kuvertiranjem i slanjem dokumenata te njihovim zaprimanjem i unošenjem u poslovni sustav.

Laptop na stolu, pametni telefon ili tablet u rukama, a na stolu hrpa dokumenta čeka obradu i unos u poslovni sustav… Ivan radi u računovodstvu. Na radnom stolu ima modern laptop kojim se koristi u poslu, a u rukama jedan od novijih smartphonea kako bi uvijek bio dostupan, premda na njemu trenutačno igra Trivial Pursuit. U taj tren prilazi mu kolegica iz odjela i stavila na stol bunt ulaznih faktura tzv. ufa, koje bi trebalo proknjižiti kroz poslovni sustav tvrtke. Njegov kolega Matija, koji radi u skladištu, trenutačno sjedi na svome radnome mjestu i ‘surf’ na tabletu koji je posudio od kolege informatičara koji uvijek prati najnovije tehnološke novotarje. Za nekoliko minuta Matiji će stići nekoliko kombija punih robe koju treba složiti u skladište i nekoliko otpremnica za pristiglju robu. To znači da će za svaki od računa iz bunta sa svog stola Ivan morati ručno kreirati njegov digitalnu verziju u poslovnom sustavu, jednako kao što će to Matija morati napraviti za sve otpremnice za primljenu robu.

Nažalost, to je i dalje čest scenarij u većini tvrtki u Hrvatskoj. Velik broj njih i dalje prolazi kompliciran, nazovimo ga neelektronički, proces kreiranja i razmjene poslovnih dokumenata s poslovnim suradnicima. Uza sve spomenute uređaje koje Ivan i Matija imaju na raspolaganju i koji imaju mogućnost povezivanja na internet, nije li to veoma neefikasan način rada s poslovnim dokumentima?

Sustavom za razmjenu elektroničkih dokumenata prenose se poslovni dokumenti između partnera prema unaprijed dogovorenim standardima, tj. prema formatu dokumenata i protokolu kojim će se oni razmjenjivati. Najvažnije je kod ovog načina razmjene dokumenata da ona teče direktno između poslovnih sustava, tzv. komunikacijom machine-to-machine. Takav oblik razmjene umanjuje potrebu za intervencijom u cjelokupnom procesu, a samim time mogućnost pogreške znatno se smanjuje. Zahvaljujući elektroničkom načinu razmjene dokumenata, tvrtke mogu praktički eliminirati potrebu za printanjem, kuvertiranjem i slanjem dokumenata te njihovim zaprmanjem, sortiranjem i unošenjem u poslovni sustav. Dodatna se ušteda očituje i u eliminaciji potrebe za skladišnim prostorom svih dokumenata koji se u papirnatom obliku obično moraju pohranjivati. Dovoljno je uključiti ‘direktorij’ u kojem su elektronički dokumenti u sustav ‘backupa’ i tako osigurati sigurnu pohranu razmijenjenih dokumenata.

S obzirom na to da svaka tvrtka ima specifično poslovanje, uvodi i specifični poslovni sustav koji određuje u kojem će se formatu kreirati poslovni dokumenti. Najrašireniji su formati EDIFACT, XML i CSV. U posljednje vrijeme raste popularnost formatu dokumenata UBL (Universal Business Language) jer ga je prihvatila i odobrila Europska komisija za uporabu u pozivima na natječaje za javne nabave. Kao i kod tipova dokumenata njihov format može biti posebno prilagođen tipu poslovanja ili poslovnom sustavu kojim se koriste.

Za razliku od tipova dokumenta i njihovih formata, kad je riječ o protokolu kojim će se dokumenti razmjenjivati, korisnici imaju malo manji izbor jer komunikacijske protokole mora biti definirati i odobriti određeno nadzorno tijelo. To je ponajprije bitno s aspekta sigurnosti sustava razmjene e-dokumenata, s obzirom na to da su predmet razmjene veoma bitni poslovni dokumenti za koje je važno da nitko nema uvid u njih osim poslovnih partnera koji ih razmjenjuju. Među najraširenijim su protokolima razmjene SFTP, AS2 i različita primjena web-servisa, a npr. u spomenutoj autoindustriji na području Europe najzastupljeniji je protokol OFTP2.

Naravno da postoje i tvrtke koje nemaju dovoljno razvijen poslovni sustav bez mogućnosti kreiranja elektroničkih dokumenata ili im je preskupa preinaka poslovnog sustava. To ne znači da te tvrtke ne mogu sudjelovati u sustavu razmjene elektroničkih dokumenata. Za takve tvrtke razvijena su rješenja u obliku web-portal/a/aplikacija putem kojih tvrtke mogu zaprimati i slati prethodno navedene tipove dokumenata. U tom slučaju format i protokol kojim se dokumenti razmjenjuju prethodno je definirao ‘vlasnik’ tog portala/aplikacije, tj. posrednik u razmjeni elektroničkih dokumenata.

Malo koja tvrtka ima samo jednoga poslovnog suradnika s kojim razmjenjuje dokumente, pa se povećavanjem broja suradnika potencijalno povećava i broj različitih formata dokumenata i protokola kojima se oni razmjenjuju. Kako se svaka tvrtka ne bi morala brinuti o svim tim pojedinostima, u priču ulaze posrednici u razmjeni elektroničkih dokumenata. Oni svojim korisnicima trebaju omogućiti da se što jednostavnije povežu sa svojim suradnicima i preuzmu zadatak prilagodbe formata, protokola i ostalih pojedinosti koje su bitne za Posrednici time omogućavaju lakšu integraciju tvrtke u sustav razmjene te brže i lakše povezivanje s većim brojem suradnika u odnosu na to da prilagodbe tvrtka odradjuje za svakog od svojih suradnika samostalno. Posrednik također treba osigurati da se sadržaj dokumenata koji prolaze kroz njegov sustav ni na koji način ne mijenja te da druge neovlaštene osobe nemaju uvid u te dokumente. To je moguće na temelju povjerenja i potpisanog ugovora između posrednika i njegovih korisnika, ali je moguće i dodatno osigurati uporabom digitalnih certifikata/potpisa i/ili vremenskog žiga.

Prednosti elektroničke razmjene dokumenata prepoznala je i Europska komisija, koja je članicama EU definirala rokove u kojima državne institucije moraju prijeći na razmjenu elektroničkih dokumenata u procesima javne nabave. Tako će se u Hrvatskoj od 1. prosinca 2016. morati rabiti elektronički dokumenti u procesima javne nabave kada će biti riječi o nabavama velike vrijednosti. Uza sve prethodno navedene prednosti koje ovakav sustav razmjene dokumenata donosi, to se predstavlja kao logičan izbor – kao što je i navedeno, uštete nisu vidljive samo na potrošnje materijalu nego i u vremenu potrebnom za rad s dokumentima i kontrolu ‘ručno’ unosenih podataka, a to se vrijeme može kvalitetnije i efikasnije utrošiti. Dodatni su benefiti uvođenja sustava razmjene elektroničkih dokumenata raznovrsni: automatizacija kreiranja izvještaja na temelju razmijenjenih prodatih dokumenata, kontrola stanja skladišta na temelju koje se mogu automatski kreirati novi nalazi za narudžbe, različite provjere financijskog karaktera itd.