Posljedica smanjenja poslovnih aktivnosti na minimum u Italiji tijekom kolovoza jest da je u tome mjesecu hrvatski izvoz na naše najveće tržište bio 40 posto manji od mjesečnog prosjeka.
U kolovozu je, naime, izvoz iznosio svega 772 milijuna eura, što znači da je bio na gotovo identičnoj razini kao i lani u kolovozu, a u rujnu je ponovno prekočio milijardu eura i vratio se u ‘kolotečinu’ pristojne stope rasta. Od početka ove godine vrijednost robnog izvoza na mjesečnoj razini je razini kontinuirano rasla, od 740 milijuna eura u siječnju pa sve do rekordnih 1,09 milijardi eura ostvarenih u srpnju, koji je bio drugi mjesec zaredom u kojem je izvoz premašio milijardu eura. U kolovozu je taj trend rasta na kratko zaustavljen, što se prema svemu sudeći može pripisati prije svega talijanskom ‘ferragostu.
Sječni mjesečni izvoz u Italiju u prvih sedam mjeseci iznosio je oko 130 milijuna eura, a u kolovozu je u Italiju izvezeno robe u 40 posto manjoj vrijednosti (77 milijuna eura). Visok pad izvoza u Italiju u kolovozu nije obilježio samo ove godine, već je to pravilo svake godine. Drugim riječima, kada su poslovni partneri s našega najvećeg izvoznog tržišta na godišnjem odmoru, kada se u Italiji poslovne aktivnosti svedu na minimum, pati hrvatski izvoz. A posljedično i BDP, kojemu je izvoz jedan od najvažnijih pokretača rasta. Premda je stoga u kolovozu došlo do kratkoročnog usporavanja rasta izvoza, kumulativno je u osam mjeseci izvoz ipak porastao gotovo 11 posto, a uvoz je rastao prema znatno manjim stopama. To se, međutim, nije znatno odrazilo na robni deficit, jer je rast vrijednosti uvoza u apsolutnim iznosima vrlo blizu povećanju vrijednosti izvoza.
Najveći utjecaj na rast izvoza imao je rast izvoza brodova, gotovih metalnih proizvoda osim strojeva i opreme, motornih vozila, prehrambenih proizvoda te proizvoda farmaceutske industrije.
Kako je više puta navedeno, dio povećanja izvoza posljedica je povećane domaće proizvodnje, što se posebno odnosi na brodogradnju kod koje je rast proizvodnje u osam mjeseci iznosio 38,3 posto, a jedan dio povećane trgovine robom inozemnog podrijetla. Efekti trgovine posebno su vidljivi u trgovini motornim vozilima, a statistika robne razmjene upućuje i na visoku vrijednost izvoza i uvoza kože te srodnih proizvoda – komentira Zvonimir Savić, direktor Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.