Dizajnerske i krojačke ruke i škare natječu se s tehnologijom kako bi se istaknuo sraz mode iza koje s jedne strane stoji čovjek, a s druge stroj. Želja je ovaj put otkriti je li riječ o sukobu ili dopunjavanju čovjeka i stroja, je li moguće pomiriti ljudski rad s onim stroja te koliki je utjecaj tehnologije na ‘haute couture’ modu i odmah nosivi ‘pret-a-porter’.
Naime, visoka moda prije se izrađivala ručno, a ona za obične gradane s pomoću strojeva; danas se to isprepleće. S obzirom na to da granica podvojenosti nije više istaknuta, uzima se najbolje iz obaju svijetova. Na izložbi će biti predstavljeno više od stotinu komada odjeće nosive odmah i one visoke mode.
Prikazat će se vezenje, rad s kožom, izrada čipke i plisiranje u suprotnosti s mogućnostima suvremenih strojeva poput laserskog reza, 3D ispisa, računalnog modeliranja, kružnog pletenja i oblikovanje toplinom. Vidjet će se povijesni put mode od 1880. i haljina Engleza Charlesa Fredericka Wortha, prvog dizajnera visoke mode, kojeg su najprije prigrili europski dvorovi, zatim svi ostali, do Chanelova slavnoga ženskog odijela, suknje i sakoa u 2015. Utjecaj tehnologije i proizvodnje za široke narodne mase vidjet će se u slijedu vremena te će se odrediti je li potrošan ili je tu da traje. Svake godine bal koji se održava od 1946. slavi temu izložbe prema kojoj se određuje i odjeća koja će se nositi te večeri. Gosti tako dolaze u zamjetljivoj odjeći u skladu s izložbom, pa mnogi uglednici takav blještav događaj ne propuštaju. Do sada su teme bile npr. punk, Kina, Indija, Rusija, Napoleon, Jacqueline Kennedy, kubizam, superjunaci, viktorijansko doba, Austro-Ugarska ili različiti dizajneri. Prilozi se prikupljaju za Metropolitanov Institut za odijevanje, a izložba je otvorena nekoliko mjeseci.
