Titovanje stranih filmova i serija postalo najizdašniji prevoditeljski posao

Prevoditeljski biznis vezan je uz aktivnosti gospodarstva. Nakon dugih godina recesije i prevoditelji naziru oporavak. Jedino su oni koji rade s medijima recesiju preživjeli bez pada prihoda.

Prevoditeljske usluge u Hrvatskoj heterogeni su i nekonsolidirana branša koju ozbiljno nagriza vrlo aktivno sivo tržište. Na sceni postoji nekoliko ozbiljnih igrača među brojnim malim poduzećima, obrtnicima i individualcima, ali nema službenih financijskih projekcija veličine i vrijednosti tržišta. Tek projekcije glavnih sudionika na tržištu procjenjuju da je samo u Hrvatskoj riječ o tržištu veličine između 10 i 13 milijuna eura, ali, uzimajući u obzir i sivo tržište, taj iznos vjerojatno je znatno veći.

Kao i svi segmenti hrvatskoga gospodarstva i tržište prevodjenja podleglo je recesiji. Sa sjetom gotovo svi sugovornici iz tog biznisa prisjećaju se početka 2000-tih kada su u Hrvatsku dolazile strane tvrtke, gradili se veliki infrastrukturni projekti i kada su se prevodile stranice i stranice dokumenata potrebnih za pristup EU… I onda je sve utihnilo. Posla je bilo, ali osjetno manje. – Prevoditeljski je biznis usko vezan uz aktivnosti gospodarstva. Što je aktivnost u gospodarstvu veća, veći je i obujam našeg posla – ističe Slobodan Matić, direktor Spes centra za poduke i prevodilaštvo. No postoji jedna spona na cijelom tržištu koja je krizom bila gotovo neokrhnuta. Riječ je o prevodjenju medijskih, mahom televizijskih sadržaja. Najveća tvrtka u branši prevodjenja je Mediji prijevod (Mediatranslations), najjača regionalna tvrtka za prijevođe i titl, koja je prema podacima Poslovne Hrvatske u prošloj godini ostvarila 20,4 milijuna kuna prihoda. Kako kaže direktorica Sanja Božić-Ljubičić, usredotočena je na manji segment tržišta, ali možda i najeksponiraniji, na lokalizaciju medijskih sadržaja, gdje postoji trajna potreba za prevoditeljima i koja raste usporedo s novim mogućnostima pristupa tim sadržajima.

– Na tržištu opstajemo svakodnevnim potvrđivanjem reputacije koju smo dugo gradili sa svojim klijentima, gotovo svim televizijama na tržištu, tako da u svakom trenutku znaju da se mogu pouzdati u nas. U budućnosti očekujemo, uostalom kao i sve tvrtke u bilo kojem sektoru, jačanje tržišnog nadmetanja u segmentu lokalizacije medijskih sadržaja, ali usporedo s time i učvršćivanje svojeg položaja na tom tržištu. A za desetak godina i dalje će postojati potreba za našim uslugama i bit ćemo prisutni, vjerujem u još većoj mjeri jer smo se dokazali u prilagodbi novim medijima i prevladavanju svih izazova iz kojih smo uvijek izlazili jači – istaknula je Božić-Ljubičić.

Na drugom mjestu nalazi se Sermon, obiteljska tvrtka u vlasništvu Željke Markić, koja je u prošloj godini imala 11,1 milijun kuna prihoda. Njezina tvrtka radi sve vrste prijevođa, simultano, konsekutivno i pismeno prevodjenje. Prevode knjige, znanstvene radove, članke, dokumente, medicinske radove te razne skupova. – Krenuli smo od nule prije 11 godina i susreli smo se sa svim mogućim izazovima, a najgori je nekvalitetno, ali jeftino prevodjenje za upola jeftiniju cijenu – ističe Markić. A dječjim koracima situacija se i na kompletnom tržištu prevodjenja mijenja nabolje.

Svoje mišljenje neće propustiti iznijeti Slobodan Matić iz Spesa, tvrtke koja iako registrirana i za poduku stranih jezika, čak 90 posto prihoda ostvaruje uslugama prevodenja. Spes je do prije desetak godina radio kao tvornica prevodenja, broj vanjskih suradnika ponekad je prelazio i tisuću ljudi. Danas ih je ostalo tek 300-tinjak. Do 2007. prihodi Spesa kontinuirano su rasli stopom od 20 posto na godinu, kaže Matić. Usljedio je snažan pad sve do 2013. godine kad su prihodi iznosili četiri milijuna kuna. Od tada Spes bilježi rast, slabašan, ali ipak rast. Njihova je najveća prednost činjenica da u svojoj ponudi nude usluge pisanoga prevodenja na čak 40 jezika i uz to njihovi su prevoditelji, tvrdi, usko specijalizirani pa treba li klijent prijevod medicinske dokumentacije na ruski, to će prevesti osoba koja odlično barata tim jezikom i doista se razumije u tematiku.

– Najčešće prevodimo internu komunikaciju tvrtki, ovlašteni smo prevoditelj Hrvatske turističke zajednice za eksternu upotrebu i nastupe na stranim tržištima, a osim ponude prijevoda na 40 stranih jezika, nudim i usluge prijevoda uz potvrdu sudskog tumača na sve te jezike. Uza sve to, radimo simultane prijevode, konferencijsko te konsekutivno prevodenje – napominje Matić dodavši da je upravo uska specijalizacija njihovih prevoditelja ujedno i njihova najveća prednost.

Trenutačno je, kaže, najveći problem tržišta činjenica da nedostaje dovoljno kvalitetnoga kadra. Od desetak ljudi koji se prijave za poslove prevodenja, tek troje prođe selekciju. Ako od tih troje nakon probnog rada zadrže jednoga, selekcijski je proces uspješno prošao. – Tražimo visokoobrazovanu osobu jezičnog smjera s minimalno tri godine iskustva u prevodenju. Naš selekcijski proces vrlo je rigorozan, testira se i znanje jezika, kao i poznavanje određenih područja za koja se osoba samostalno prijavi. Ocjenujemo točnost, gramatiku, stil, pravopis i tek nakon što neovisna skupina procijeni kvalitetu našega potencijalnog prevoditelja, počinje raditi za nas. Zavisno od njegovih ili njezinih mogućnosti i afiniteta, angažiramo osobu za pisano prevodenje, simultano, konferencijsko ili konzervativno, pojašnjava Matić dodavši da im trenutačno najviše nedostaje simultanih prevoditelja jer im je najbolji kadar tijekom posljednjih nekoliko godina otišao iz Hrvatske na bolje pozicije u Europi.

Zana Boljkovac voditeljica razvoja poslovanja Ciklopea prevoditeljskog centra, potvrđuje da je za njih najveći izazov nedostatak kvalitetnoga kadra na tržištu rada i jaz koji postoji između razine znanja diplomanata koji izlaze sa sveučilišta u odnosu na razinu znanja koju zahtijeva industrija odnosno klijenti.

– Zbog toga smo i pokrenuli niz inicijativa kao što su Ciklopeina ljetna škola prevodenja, razvijen program prakse za studente sa Zagrebačkog sveučilišta i kompletan kurikulum za uvođenje mladih u poslovanje i na tržište rada – ističe Boljkovac. Ciklopea je prošle godine premašila milijun eura prihoda od prevodenja i ostalih pratećih jezičnih i nejezičnih usluga. I njihov je tim usko specijaliziran, pa tako najčešće prevode tekstove i tematiku o tehnički, tehnologiji, medicini, farmaceutskoj industriji, pravu, financijama, osiguranju, turizmu i marketingu. Za tu tvrtku, dodaje Boljkovac, Hrvatska nije granica, pa su tako tijekom prošle godine otvorili ured u Beogradu, a ambicije za širenje poslovanja ne slabe te tvrtka aktivno prati sve prilike na tržištu u vezi s time. Njihova su predviđanja da će plodove svoga dobrog rada i projekata koje su proveli ili još uvijek provode osjetiti tek u iduće dvije do tri godine. Ciklopea se i u budućnosti vidi kao industrijski lider koji će prema izvrsnosti biti prepoznat na širem području od ove regije.

Ana Dumančić, direktorica Studija Nixa, ističe da i njezin prevoditeljski ured više od 50 posto prihoda već sad ostvaruje u inozemstvu. No Nixa se ne širi akvizicijom komplementarnih poduzeća u inozemstvu, već sa svojom sestrinskom tvrtkom Loud, koja osim prevodilačkih nudi i usluge međunarodnih evenata s kompletnom marketinškom, prevoditeljskom i višejezičnom IT podrškom. – Naša je industrija razvijena, ali u usporedbi s Češkom, Španjolskom, Italijom, Irskom u Europi i Amerikom i Kanadom ima jako mnogo prostora za napredak posebno što se tiče organizacije rada i efikasnosti kod upotrebe prevoditeljskih softverskih alata – ističe Dumančić.

Vanja Keindl, direktorica prevoditeljske tvrtke Verba Centar, napominje da je posao prevoditelja prije desetak godina izgledao potpuno drugačije. Nitko se nije toliko služio internetom za pretraživanje informacija, nije bilo softverskih alata za osiguranje kvalitete prijevoda i upravljanje terminološkim bazama, a i jezik se znatno promijenio. – Tada nitko od nas nije mogao predvidjeti kako će izgledati naš posao za desetak godina, pa tako to ne možemo ni danas. No zbog velikih promjena koje nas očekuju sa sigurnošću mogu tvrditi da nam u budućnosti na poslu neće biti dosadno ni monotono – zaključila je Keindl.