Ulaganja nemojte privlačiti poticajima, već dobrom poslovnom klimom

Hrvatska je Australcima zanimljiva kao ulazno tržište za EU i zato je veoma važno da uvjeti poslovanja budu uređeni i transparentni, samo tako možete privući ulagače. Kada dođu, premda ciljali i na šira tržišta, sigurno će obogatiti lokalnu ekonomiju.

Kako kotira Hrvatska? – Priča s Hrvatskom malo je teža, imali ste veoma teških šest godina krize, ali čini se da je i ovdje napokon promijenjen trend i da se stvari čine mnogo pozitivnijima. Ne treba podcijeniti važnost pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Prošle su tek oko dvije godine od vašeg ulaska i čini se da se situacija polako popravlja, ali put je još dug i ne treba se zavaravati da će biti lako. Uvjerem sam da ćete s vremenom znati iskoristiti komparativne prednosti, koje nedvojbeno imate.

Kako Australci doživljavaju Srednju Europu i Hrvatsku? – To je teško pitanje jer većina Australaca ne gleda pojedine europske zemlje, već kontinent kao cjelinu, i imaju dojam da se cijela Europa muči s krizom već nekoliko godina, a to baš nije tako. Neke države kriza je teže pogodila, nažalost, jedna je od takvih i Hrvatska, ali mnogo regionalnih zemalja prilično se uspješno nosilo s problemima. Čak i u onima koje su pogođene krizom mogu se pronaći jaki sektori privlačni za ulaganja, poput turizma u Hrvatskoj. Dakle, treba se usredotočiti na prednosti koje svake gospodarstvo ima. Problem je što je australski biznis mnogo više usredotočen na azijsko tržište, ali itekako bi trebalo svrstati pozornost na prilike koje mu se otvaraju i u Europi. Jednostavno treba jačati veze i stvoriti tradiciju trgovanja.

Spomenuli ste turizam. Koji su još sektori zanimljivi australskim ulagačima? – Turizam je svakako jedan od takvih sektora. Kod nas je također jako razvijen i u tome ima prostora za suradnju u pratećim područjima poput edukacije kadrova. Još je jedan vrlo zanimljiv sektor energetika, ne samo za Hrvatsku nego i u širim okvirima. Vidimo da i EU nastoji diverzificirati opskrbu energijom, a Australija ima odlične stručnjake na tom području, zapravo smo svjetska velišila u rezervama urana, ugljena, plina i nafte. Prema predviđanjima, do 2017. bit ćemo najveći svjetski izvoznik LNG-a, prestići ćemo Katar, a to je industrija koja je kod nas pokrenuta 1989. Zamislite kakav je to rast!

Onda bi vam itekako zanimljiv mogao biti projekt LNG terminala na Krku? – Tako je, taj projekt sigurno je odlična prilika za australske ulagače, ali ne treba zaboraviti ni projekte gradnje mreže plinovoda u različitim pravcima diljem Europe. Morate imati na umu da ni jedna zemlja nije otok kad je riječ o energiji. Australija je nedvojbeno rudarska i energetska sila zbog bogatstva izvora, no treba istaknuti i da su neke od naših rezervi na vrlo teškim i udaljenim lokacijama za vađenje, zato smo razvili izvanrednu ekspertizu na tom području. Spomenut ću samo 500-kilometarski podmorski plinovod koji spaja jedno od nalazišta s terminalom. Još jedan sektor koji nam je zanimljiv i zbog kojeg sam trenutačno u Hrvatskoj jest pomorstvo. U tome naše dvije zemlje već surađuju, nastojimo to ojačati. Kao i vama, more je Australcima važno i tu smo razvili vrlo jaku industriju brodogradnje, od rekreacijske do specijalizirane. Perspektivu za dublju suradnju vidimo i u obrazovanju. Hrvatskim studentima to bi moglo biti još zanimljivije zbog dijaspora, a bolja razmjena studenata sigurno bi s vremenom poboljšala i institucionalnu suradnju. Tu je i industrija hrane i pića, u kojoj opet obje zemlje imaju što ponuditi, poljoprivreda također. Uglavnom, prilika je mnogo.

Je li Hrvatska kao malo tržište Australcima zanimljivija kao ulazna točka na jedinstveno tržište EU? – To pitanje muči mnoge. Kad gledate zemlje Srednje Europe pojedinačno, sve vam se čine kao relativno mala tržišta, ali regija kao cjelina ima tržište od 120 milijuna ljudi, 1,9 bilijuna dolara BDP-a i zapravo je vrlo privlačno tržište koje solidno raste ako gledate zemlje poput Poljske, Češke ili Slovačke. Kad je riječ o Hrvatskoj, ona je Australcima zanimljivija kao ulazno tržište za EU i zato je važno da uvjeti poslovanja u zemlji budu uređeni i transparentni jer samo tako možete privući ulagače. Kada dođu, premda ciljali na šira tržišta, sigurno će obogatiti lokalnu ekonomiju; kad steknete imidž države sa sigurnim poslovnim okružjem, to će privući i druge. Hrvatska je nedvojbeno privlačna zbog svojega geografskog položaja, može odlično poslužiti kao logistička baza za širenje u Europu, a s daljnjim razvojem infrastrukture bit će još privlačnija. Imate luke, odlične autoceste, na željeznicama treba poraditi, spomenuli smo već LNG terminal na Krku, sve je to ulagačima zanimljivo zbog strateškog položaja.

Mi ‘dolje’ imamo jaku dijasporu, pomaže li ona u poslovnoj suradnji između dviju država? – Da, imate jaku dijasporu, i to jest velika prednost jer su to ljudi koji poznaju obje zemlje. U mome rodom Sydneyu hrvatska je dijaspora po prilična i vidljiv je dio društva. Naravno, takvi ljudi dodatno su skloni ulagati u Hrvatsku jer žele pomoći zemlji iz koje vuku korijene. Australci i Hrvati imaju sličan mentalitet i poslovnu kulturu, što je sigurno velika prednost za jačanje odnosa.

Što Austrade može učiniti za australske poduzetnike koji žele uložiti u Hrvatsku i obrnuto? – Naša je temeljna misija pomaganje australskim tvrtkama, ali surađujemo i s ustanovama u Hrvatskoj kako bismo olakšali posao i vašim tvrtkama zainteresiranima za Australiju. Najvažniji je dio našeg posla dijeljenje informacija, pomaganje u interakciji s ustanovama i povezivanje poslovnih subjekata. Pružamo detaljne uvide u određene industrije i prilike koje se za poduzetnike otvaraju u njima, također nudimo kontakte stručnjaka koji su potrebni pri ulasku na nova tržišta, poput pravnika i računovoda. Temeljni je cilj olakšati trgovinu jer ona poslije vodi do investicija i fizičke prisutnosti tvrtki na ciljanom tržištu. Naravno, trebate imati na umu da je uloga ustanova ograničena, mi možemo pomoći s početnim koracima, ali većinu posla trebaju odraditi poduzetnici.

S kojim se teškoćama suočavaju australski ulagači pri dolasku u Hrvatsku i regiju? – Najveća je teškoća natjerati ih da dođu. Problem je to još vide regiju kakva je bila nekad, a ne kakva je danas, jer često nisu svjesni razmjera promjena koje su se dogodile u posljednjih 25 godina. Osim toga muče ih standardni problemi povezani s novim tržištima: registracija tvrtke, borba s birokracijom, određivanje poslovne strategije itd. Mi im često preporučujemo suradnju s lokalnim tvrtkama jer to jako olakšava početne muke, a savjetujemo im i da tržišta promatraju kao sofisticirana te da traže svoju nišu.

U usporedbi s nekim od zemalja Srednje Europe Hrvatska je izgubila korak u utrci za stranim ulaganjima. Može li se to u bližoj budućnosti promijeniti? – Može, bez ikakve sumnje, ali trebate paziti da ulaganja ne privlačite poticajima, već općenito dobrom poslovnom klimom. Hrvatska to sigurno može, ali nećete imati lak posao jer je globalni kapital vrlo pokretan i izbirljiv i mnoge se države natječu za njegovu naklonost. Kvalitetna i relativno jeftina snaga u kombinaciji s lokacijom, koju sam već spomenuo, neke su od vaših prednosti, no treba paziti da se izbjegne tzv. utrka prema dnu, odnosno da se nađe ravnovesje. Kad ulaganja dođu, važno je oko njih izgraditi kooperantsku mrežu malih i srednjih poduzeća koja će onda posljedično stvarati stručne i inovativne kadrove. Trebat će vam pametno upravljanje, reforme, ali i malo sreće. Uglavnom, jako sam optimističan kad je riječ o budućnosti Hrvatske i regije.