Home / Financije / JOHN CRYAN Čovjek za spas frankfurtskog diva Deutsche Banka

JOHN CRYAN Čovjek za spas frankfurtskog diva Deutsche Banka

Problemi već mjesecima ne prestaju za Deutsche Bank. Samo u posljednjih nekoliko mjeseci banka je iskazala gubitak od šest milijardi, morala platiti 2,5 milijardi dolara kazne zbog upletenosti u skandal s namještanjem libora, upala u skandal pranja novca i kršenja zapadnih sankcija u svojoj ispostavi u Moskvi. Novi šef, koji će zamijeniti dosadašnja dva, počeo je sjeću visokog menadžmenta, a sada na red dolaze niže razine. Sprema se 15.000 otkaza i povlačenje poslovanja iz desetak zemalja.

Frankfurtski div koji zapošljava nešto manje od sto tisuća ljudi u više od 70 zemalja svijeta u zadnje vrijeme ne može pobjeći od afera i problema, što je počelo na-grizati ozbiljno i poslovne rezultate, pa veliko previranje nimalo ne čudi. Samo u zadnjih nekoliko mjeseci banka je iskazala gubitak od šest milijardi eura (za treći kvartal ove godine), morala platiti 2,5 milijardi dolara kazne zbog upletenosti u skandal s namještanjem libora (međubankarska kamatna stopa), ostala bez jednog od dvojice šefova (Anshu Jain) te upala u skandal pranja novca i kršenja zapadnih sankcija u svojoj ispostavi u Moskvi.

Sve u svemu, iznimno sadržajnih nekoliko mjeseci, sasvim suprotno uvriježenom dojmu o bankama kao dosadnim institucijama. U novoj petoljetki sastavljenoj u travnju ove godine koju je prošli tjedan predstavio svježe instalirani sušef John Cryan, previđa se smanjenje i fokusiranje opsega poslovanja praćeno rezanjima, zatvaranjima i prodajama, a moguća je i suspendiranje dividende za ovu i sljedeću godinu. DB će se riješiti Postbanka (još 19 tisuća grla manje u oboru zahvaljujući prodaji 20 posto udjela kineskom Hua Chia Banku i izdvajanje u zasebnu kompaniju), do 2018. srezati iznos ukupnih troškova na 22 milijarde eura (gotovo šest milijardi eura manje nego potkraj prošle godine), smanjiti obujam riskantnoga kapitala s 416 milijardi eura koliko je iznosio u lipnju na 310 milijardi eura do 2020., zatvoriti poslovanje u Argentini, Čileu, Peru, Meksiku, Urugvaju, Danskoj, Finskoj, Norveškoj, Malti i na Novom Zelandu, uza zatvaranje nekih podružnica i u Njemačkoj, te prepovijeti broj klijenata u području investicijskog bankarstva s naglaskom na one u visokorizičnim državama.

Dio restrukturiranja je i napuštanje modela s dva šefa, tako da će Cryan, odlaskom Jürgena Fitschena nakon sastanka dioničara sljedeće godine preuzeti u potpunosti upravljanje bankom. Prošli je mjesec donio i čistku vrhuške, Cryan se riješio nekoliko visokopozicioniranih zaposlenika, uglavnom povezanih sa smijenjenim Jainom. Na listi za odstrel našli su se Colin Fan (korporativno bankarstvo, vrijednosni papiri), Michele Faissola (upravljanje bogatstvom), Stefan Krause (član Odbora) i Stephan Leithner (direktor europskog poslovanja).

Cryanov prethodnik Jain bačen je bijesnim dioničarima koji su tražili odlazak upravljačkog dvojca, ne toliko zbog raznih skandal i postaja, koliko zbog slabog povrata na dionice, koji je iznosio mršavih 2,7 posto prošle godine, što je kulminiralo na ovogodišnjem sastanku dioničara početkom ljeta kada je 39 posto njih glasalo protiv Uprave banke. No javno dekapitiranje Jaina nije bilo sasvim slučajno, istjerivanje kompanijskog veterana koji je u DB-u proveo dva desetljeća bilo je i simbolično – upravo je on bio odgovoran za jačanje i širenje odjela investicijskog bankarstva, ali i u konačnici odgovoran za marifetluke s liborom. Cryan, koji je u srpnju došao nakon gaže u singapurskom državnom investicijskom fondu Temasek, svoju strategiju temelji na obratu prema nešto tradicionalnijem bankarenju i suzbijanju dosad dominantnoga investicijskog odjela.

Očekujemo vidjeti koristi od svoga napornog rada i potencijalno se naći usred velikog preokreta – komentirao je Cryan, ali tržište nije dijelilo njegov optimizam, dionica DB-a pala je sedam posto nakon objave planova.

Komentari novi pristup uglavnom smatraju znakom smanjivanja DB-ovih apetita i odustajanja od globalnih investicijskih ambicija zbog percepcije da se DB ne može adekvatno natjecati s pretežno američkom konkurencijom, bolje pozicioniranom u području investicijskog bankarstva. Umjesto toga, DB će se snažnije okrenuti maloprodajnom bankarstvu i upravljanju bogatstvom, potez na koji su se odlučile i neka druga velika bankarska imena u Europi. To ne znači potpuno napuštanje investicijskog bankarstva, već drugačiji fokus, u kojem će ono igrati manju ulogu nego dosad. Loša reakcija investitora uglavnom je odraz Cryanove neambicioznosti u rezanju troškova. Analitičari vjeruju da postoji daleko veći prostor za škare, pogotovo imajući u vidu izostanak relevantnog rezanja u proteklih desetak godina.

Što se posljednjega skandalčića tiče, američke su vlasti potkraj prošlog mjeseca pokrenule istragu poslovanja podružnice u Rusiji pod sumnjom da je sudjelovala u pranju novca, odnosno kršenju sankcija. Amerikanci su se pozvali zato što su neke dubiozne transakcije bile u dolarima, ali i zato što je jedan od ljudi pod istragom bivši bankar s američkim državljanstvom. Riječ je o Timu Wiswellu, zaposlenom u ruskoj podružnici, koji je u međuvremenu ‘odstranjen’, ali je podnio sudsku tužbu protiv banke zbog neopravdanog otkaza.

Banka je pod povećalom zbog takozvanih ‘zrcalnih trgovina’ teških oko šest milijardi dolara u kojima su ruski državljanini kupovali vrijednosne papire u rubljima uz pomoć DB-ova moskovskog ureda i onda ih prodavali za stranu valutu, među ostalim i dolare, preko podružnice u Londonu kako bi izbjegli sankcije Europske unije i Amerike nametnute Rusiji zbog krize u Ukrajini. Među klijentima koji su pobudili zanimanje američkih vlasti su braća Arkadij i Boris Rotenberg, naravno prijatelji predsjednika Vladimira Putina. Ta priča tek čeka svoj epilog, ali zato je jedna druga završena. DB je u travnju ove godine pristao platiti 2,5 milijardi dolara kazne regulatorima u Americi i Ujedinjenom Kraljevstvu, kao i otpustiti sedmero zaposlenika (navodno ih je u namještanju sudjelovalo najmanje 29), zbog optužbi za sudjelovanje u namještanju libora, ključnog mjerila međubankarskih kamatnih stopa o kojima ovisi oko 350 bilijuna dolara duga.

Iako su neki njegovi kolege, poput šefa Barclaysa Boba Diamona, morali otići zbog tog skandala, Jain je tada izbjegao giljotinu i uspio dostojanstveno otići tek u lipnju, premda je upravo on bio zadužen za investicijsko bankarstvo u DB-u. Malo je tko tada vjerovao u potpunu Jainovu nevinost, opseg namještanja bio je toliko da su najviše pozicionirani direktori morali nešto o tome znati i u najmanju ruku zažmirili. Uz isplatu, banka je morala priznati sudjelovanje svojih zaposlenika u ‘rihtanju’ libora, ali i njegovih europskih i azijskih ekvivalenata euribora i libora. Drugu najveću kaznu u povijesti britanskog regulatora Financial Conduct Authorityja (227 milijuna funti) DB je navukao na sebe zbog kontinuiranog zavlačenja i laganja tijekom istrage. ‘Disciplinirali smo ili otpustili pojedince upletene u ovo nedopustivo ponašanje, znatno pojačali kontrolu svojih timova, procedura i arhiviranja te provodimo temeljitu reviziju bančinog ponašanja u pogledu ovog problema. Ovaj je sporazum još jedan korak u rješavanju problema iz prošlosti i osiguravanja da banka ponovo zavrijedi povjerenje svojih klijenata, dioničara i društva u cjelini’, pravednički je u izjavi tvrdio vodeći dvojac nakon što zavlačenje nije upalilo. UBS je, recimo, izbjegao neke kazne u zamjenu za ‘drukanje’ ostalih u kartelu.

Iako je prema mnogima Cryanov plan znatno ambiciozniji u pogledu repozicioniranja banke uspoređeno s njegovim prethodnicima, činjenica je da će DB pod njegovim vodstvom požar ugasiš klasičnom mjerom rezanja i otpuštanja, dok čeka neizvjesnije plodove dugoročne strategije. Što je sigurno je sigurno, otpuštanja uvijek znače trenutačno punjenje kasice-prasice i, posljedično, nešto sretnije dioničare, posebice imajući u vidu Cryanovu najavu slabih dviju idućih godina kada su u pitanju zarada i dividenda.

Prošle je godine Deutsche Bank ostvario prihod od 31,95 milijardi i čistu dobit od 1,69 milijardi eura (operativna dobit iznosila je 3,1 milijardu eura), a ukupna vrijednost bančinih sredstava bila je 1,7 bilijuna eura, uza 68 milijardi eura kapitala. Stvari za ovu godinu izgledaju mnogo gore, niz skandala i promjena u poslovanju banke prema svemu sudeći rezultirat će gubitkom na kraju godine.