Home / Financije / Hpb je predvodnik kunskoga kreditiranja

Hpb je predvodnik kunskoga kreditiranja

Da štedište uporno žele hrvatsku banku kao svojevrsno utočište od stranoga kapitala, dokazuju i HPB-ovi rezultati poslovanja. Unatoč manjku kapitala, zahtjevima regulatora da izdvoje dodatnih pola milijarde kuna rezervacija i dokapitalizaciji broj klijenata, štednja i dobit – rastu! U prvih devet ovo-godišnjih mjeseci dobit je rekordna: operativna iznosi 258 milijuna kuna, neto dobit 107 milijuna. Nova uprava ima prilično ambiciozne planove koji uključuju i nikada do kraja realizirani projekt suradnje s Hrvatskom poštom. Iako o planiranim brojkama prvi i drugi čovjek banke – predsjednik Uprave Tomislav Vuić i član Uprave Domagoj Karadjole, zadužen za rizike – nisu željeli detaljno, njihov je plan amenovala čak i Europska komisija.

  • Koliko rezultati u prvih devet ovo-godišnjih mjeseci imaju veze s dokapitalizacijom i koliko je ona pomogla (ili nije) u ‘bildanju’ rezultata? Vuić: – Naši dobri rezultati nisu povezani s dokapitalizacijom. Posljedica su našega rada na podizanju kvalitete i učinkovitosti unutar banke, optimiranju troškova i rada s klijentima na tržištu. Uspješno provedena dokapitalizacija spriječila je sanaciju banke. To su, mogli bismo reći, minimalni tehnički uvjeti, a ne sredstvo za ‘bildanje’ rezultata. Karadjole: – S dokapitalizacijom smo stalno unapređivali učinkovitost poslovanja. U kratko smo vrijeme smanjili dio troškova, 1. listopada ove godine počeli smo reorganizaciju te podizali prihode, posebno u dijelu poslovanja s građanima. Omjer troškova i prihoda smanjen je sa šezdeset posto na 54,8 posto u samo devet mjeseci.

  • Koliko ste vremena kupili dokapitalizacijom? Ona je bila potrebna zbog regulatora, no je li to dovoljno za nov razvojni ciklus? Prema rezultatima poslovanja zaključujem da se u novi ciklus zapravo već krenulo i da se ne mirite s trenutačnom pozicijom. Vuić: – Dokapitalizacija nije kupovanje vremena. Likvidnosno smo i prije dobro stajali, a viša razina kapitala bila je potrebna zbog regulatora, ali i stvarne stabilnosti. Današnja razina, uz pripis dijela dobiti koju planiramo ostvarivati, dovoljna je za idućih nekoliko godina. Trebali bismo znatno prebacivati planove da nam zatreba dodatnoga kapitala. ‘Status quo’ sigurno nam nije cilj, a ni svi mi u Upravi nismo zato došli u banku. Karadjole: – Imamo dovoljno kapitala za rast u idućih nekoliko godina, a razvojni se planovi velikim dijelom odnose i na modernizaciju banke, digitalizaciju, nove tehnologije i prodajne kanale, bolje upravljanje rizicima i odnose s klijentima. Započeli smo nekoliko velikih projekata kojima planiramo znatno unaprijediti bankino poslovanje i omogućiti nam veću akviziciju klijenata.

  • Koji su daljnji koraci/planovi u privatizaciji? Vuić: – O daljnjoj privatizaciji odlučuje vlasnik. U planu predstavljenom Europskoj komisiji drugi je korak naveden za 2018. Sad imamo malo više od 25 posto privatnih dioničara, a ostatak je dionica izravno ili neizravno u vlasništvu države. Karadjole: – Privatni dioničari dobar su pokazatelj bankina potencijala i vrijednosti. Dvadeset pet posto znatan je udjel koji može potaknuti bolju primjenu načela tržišnoga pristupa i ostvarivanje rezultata. Europska komisija željela bi da za nekoliko godina omjer bude obrnut.

  • S obzirom na veliku zainteresiranost domaćega privatnog kapitala za vlasnički udjel u državnoj banci, banke će se, koliko im god to budu dopuštali izvori sredstava, okretati kreditiranju u kunama. S druge strane, treba stalno privlačiti kunske depozite i kod građana poticati svijest o štednji u kunama.

  • U planu je od 300 do 400 poštanskih ureda specijalizirati za prodaju bankarskih proizvoda i usluga, a u stotinjak urediti financijski kutak. Uvođenje ovog plana je ključno za razvoj poslovanja i usluga. S time se mora složiti i HNB paka, što smatram pozitivnim za unapređenje poslovanja i jačanje HPB-ova tržišnog položaja.

  • Prije godinu dana bilo je riječ o strateškom povezivanju s Hrvatskom poštom (doduše, i s Croatia osiguranjem), što je ostalo od plana? Vuić: – Mi smo strateški već povezani, Pošta kao naš najveći distributivni kanal, a mi kao njezin isporučitelj financijskih proizvoda. Velik je potencijal te suradnje. Prema mojemu mišljenju, on može biti zaista velik. Croatia osiguranje naš je partner i u tom partnerstvu banka je distribucijski kanal koji prodaje osiguravateljske proizvode. Kad bi barem polovica poštanskih ureda postala malim poslovnicama banke sa svim osnovnim bankarskim proizvodima, imali bismo gotovo 30 posto tržišta i bili banka broj jedan u zemlji prema veličini mreže. Pravi doseg još nije postignut i na tome radimo s kolegama iz Pošte.

  • Dio je projekta već u realizaciji. Koliko će vas to pomaknuti na tržištu? Vuić: – U planu je od 300 do 400 poštanskih ureda specijalizirati za prodaju bankarskih proizvoda i usluga, a u stotinjak urediti financijski kutak. Uvođenje ovog plana je ključno za razvoj poslovanja i usluga. S time se mora složiti i HNB.

  • Cilj vam je preskočiti pet posto tržišnoga udjela. Koliko vam ide na ruku to što najveće banke ne mogu računati na dotok kapitala iz svojih središnjica, da se i one okreću domaćoj štednji, koja najviše raste upravo u HPB-u? Vuić: – Stanje na tržištu nije sjajno, no u odnosu na druge banke smatramo da smo u najboljim položaju i tu priliku moramo iskoristiti. Teško da možemo govoriti da netko voli banku, ali kad bi postojala banka koju klijenti vole, onda bismo to bili mi. To što smo u hrvatskom vlasništvu i nemamo kredite u švicarskim bankama velika je prednost. Povećanjem interne učinkovitosti i znanja možemo napraviti znatan pomak na postojećoj infrastrukturi čak i bez poštanskih ureda, koji su svakako velik potencijal. Od 1. listopada imamo novu organizaciju u kojoj smo broj organizacijskih jedinica smanjili s 94 na 71, što će pojednostaviti i ubrzati poslovanje te ga učiniti učinkovitijim.

  • Kada biste mogli ostvariti taj cilj? Vuić: – Cilj ćemo ostvariti u etapama. Prva etapa, dokapitalizacija uz EK-ovu suglasnost i reorganizacija uz odličan poslovni rezultat, uspješno je završena.

  • Karadjole: – Iduća je etapa rast kvalitete poslovanja u svim segmentima unapređenjem procesa. Naši klijenti moraju dobiti bržu i jednostavniju uslugu. Okrećemo se mladim generacijama, što se vidi i u najnaprednijim proizvodima poput mBankinga. S druge strane, i dalje ćemo se truditi da postojeći klijenti budu još zadovoljniji.

  • HPB od ostalih banaka razlikuje upravo fokusiranje na kunsku štednju i kredite. Nakon svih događaja sa švicarcima pokazuje li se to već sada kao prednost? S kojim brojkama? Karadjole: – Štednja, broj klijenata te njihovo povjerenje stalno rastu, čak i u izazovnim i nezahvalnim situacijama kao što je bio manjak kapitala. Također, neovisno o situaciji sa švicarcima, krediti građanima rastu prema znatno višim stopama od tržišta. Konkretno, stambeni krediti porasli su za 9,3 posto u 2015., a gotovinski za 4,5 posto. Sigurno je jedan od razloga tako dobrog rezultata to što je riječ o pretežno kunskim kreditima.

  • Bivši guverner pokušao je prije krize na sve moguće načine poticati kunsku štednju, djelomice je u tome uspjeho, no kriza je stvari vratila na početak. U kojem se smjeru sada kreće odnos kunske/devizne štednje i kreditiranja? Kakvi će biti trendovi? Karadjole: – Banke će se, koliko im to budu dopuštali izvori sredstava, okretati kreditiranju u kunama. S druge strane, treba stalno privlačiti kunske depozite i kod građana poticati svijest o štednji u kunama. Euriziranost gospodarstva složena je, zato je potreban niz koordiniranih mjera u duljem roku da se ona smanji. Čini mi se da ćemo prije uvesti euro negoli smanjiti euriziranost.

  • Jesmo li stigli do kraja rasta nenaplativih plasmana (NPL)? Kakvo je stanje u HPB-u? Koliko u tome čini udjel loših kredita iz afere ‘Bankomat’? Karadjole: – Rast NPL-a na cijelom je tržištu zaustavljeno, što je u korelaciji s oporavkom gospodarstva. Međutim, pad NPL-a i rezervacija po lošim plasmanima ne može se očekivati u kratkom roku, osim djelomičnom prodajom portfelja, što su banke i započele. Većina dodatnih rezervacija u ovoj i prošloj godini odnosi se na portfelj kredita starijih od 2010. HPB-ov portfelj dobro je rezerviran; rezervacije iznose 63,1 posto, znatno više od tržišnog prosjeka od 53 posto.

  • Koliko ste naplatili od dosadašnjih rezerviranja? Koliko još računate da ćete izvući od starih dugova? Karadjole: – Teško je to procijeniti. Neki sudski procesi, ovrhe, vode se godinama i katkad je teško predvidjeti kad će završiti. Tijekom reorganizacije znatno smo povećali resurse za naplatu, unaprijedili procese, promijenili strategiju i rezultati se vide. Vuić: – Kombinacijom stanja u pravosuđu i loše slike koje banke imaju u javnosti postalo je moderno ne plaćati bankama, a onda ih, po mogućnosti, i tužiti za štetu. Dugove treba vraćati i banka u hrvatskom i pretežno državnom vlasništvu tu ne smije biti u lošijem položaju. Istina je također da banke nisu imale dovoljno razumijevanja za svoje klijente kad su se našli u teškoćama.

  • Iako priča o NPL-ovima još traje, vječno je i pitanje kada će se pokrenuti nov ciklus. Kakav je kreditni potencijal realnoga sektora? Karadjole: – Oporavak gospodarstva obično prati kreditna aktivnost i obrnuto, to je uvijek povezano. HPB će se sigurno uključiti i biti podrška realnome sektoru. Vuić: – To je velik izazov, posebno za odjel rizika. Dovoljno smo mali da nije nužno da ‘jašemo’ na trendu kakav god on bio, no moramo pažljivo vagati rizike. Moramo prepoznati ono što velike banke nisu, biti brži i pametniji od većih, i to je jedan od izazova koji nas čekaju.

  • A jedna je od njih i financiranje države i državnih poduzeća. Karadjole: – To je izraženo u svakoj banci, sve velike banke kreditiraju državu i državne poduzeća. To ne začuđuje, pogotovo u krizi, kad se korporativni klijenti razdužuju, zbog čega se smanjuje kreditna akciva banaka. Nismo izolirani slučaj u situaciji u kojoj potražnja države za kreditima raste, a privatnog sektora pada.

  • Kad bi se (ako bi se) mogao pokrenuti nov kreditni ciklus? Što je uvjet za to? Što bi HNB trebao promijeniti u svojoj politici da se to dogodi? Vuić: – HNB bi u pokretanju ciklusa mogao sudjelovati, ali, prema mojem mišljenju, on nije ni prvi ni najvažniji. Kreditni ciklus pokreću objektivne okolnosti koje omogućavaju isplativost podizanja kredita i subjektivno uvjerenje da se kredit može i dognuti i otplatiti. Ključni su uvjerenje da će i poslovanje i život na ovom tržištu biti bolji i realnost na kojem to uvjerenje treba počivati. Karadjole: – Za pokretanje većega kreditnog ciklusa potrebne su dobra i stabilna investicijska klima te usmjerenost ulagača i poduzetnika na dugoročni rast gospodarstva. Hrvatska ima mnogo potencijala, ali trenutačno malo dobro pripremljenih projekata. Dostupnost fondova EU u idućem bi razdoblju trebala potaknuti veći interes za investicije. Banke su visokokapitalizirane i likvidne, ali i dalje veoma oprezne zbog gubitaka iz proteklih godina. HPB će biti na čelu kreditnog ciklusa kad god on počeo jer smo spremni i voljni poduprijeti gospodarski rast.