Državni šlamperaj TVRTKE OSTALE BEZ 620 MILIJUNA KUNA OLAKŠICA ZA V ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ

Druge se države trse izmišljajući nove olakšice ne bi li postale što atraktivnije i privukle inovativne tvrtke koje ulažu u istraživanje i razvoj (I&R), a našu malu državu kao da nije pretjerano briga za to. Čini se da upravo takvu poruku šalje tvrtkama koje ulažu u I&R ili su tek planirale. Jer, ove će godinu izostati državne potpore u obliku poreznih olakšica – vrlo popularnog i učinkovitog mehanizma usmjerenog poticanju ulaganja u istraživanje i razvoj kojim se koriste mnoge zemlje. Zašto? Vjerojatno zbog administracije i birokracije, bio bi odgovor najbiži istini.

U skladu s Ugovorom o pristupanju Hrvatske EU mjera državne potpore za istraživanje i razvoj temeljena na Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koja se provodila završila je istekom 2014. Državna potpora dodjeljivala se za temeljna, primijenjena i razvojna istraživanja, a ostvarivala putem dodatnog umanjenja porezne osnove (za 100, 125, 150 posto) za opravdane troškove projekata. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) pokrenulo je izradu novog programa državne potpore za istraživačko-razvojne projekte 2015. – 2020., koji treba uskladiti s direktivama EU.

– Program je pripremljen, ali još se usklađuju ostali detalji vezani uz pravnu osnovu te će biti donesen u najkraćem mogućem roku – kažu u Vladi. Kako god, to još nije učinjeno, iako je bilo vremena i znalo se do kada vrijedi Pravilnik, i ova je godina sada izgubljena u birokratskom trokutu MZOS-a, Ministarstva financija i Vlade. U MZOS-u i Vladi ističu da su korištenjem sredstvima dostupnim preko strukturnih fondova EU dostupni i drugi instrumenti državne potpore, koji uključuju dodjelu nepovratnih sredstava, fondove rizičnoga kapitala te druge mjere. No to ima prizvuk alibija jer upućivanje na strukturne fondove za tu svrhu besmisleno je zato što još nije donesena strategija pametne specijalizacije pa nema ni natječaja ni mogućnosti korištenja tim fondovima. A porezne su olakšice jako važne.

Zoran Aralica s Ekonomskog instituta Zagreb naglašava da porezne olakšice povećavaju ulaganja u I&R, posebno kod poduzeća male i srednje veličine. Podsjeća na rezultate istraživanja od prije par godina koji su otkrili da bi ulaganja u I&R bila manja za 24 posto da ti poticaji ne postoje. Hoće li zbog novonastalih okolnosti nastati šteta? – Sigurno, jer se na tu shemu ne mogu prijavljivati nova poduzeća u ovoj godini. Dodatno, to je instrument koji je uspješno zadržavao izravna strana ulaganja u Hrvatskoj i to u razdoblju financijske krize, a ono što smeta razvoju inovativnosti i inventivnosti na nacionalnoj razini konstantna je promjena institucionalnih pravila igre za poduzeća – odgovara Aralica.

Treba uzeti u obzir i preuzete obveze na razini EU. Lideri u inovacijama su Danska, Finska, Njemačka i Švedska, zemlje koje se ujedno odlikuju i najvišim izdvajanjima za I&R – u prosjeku tri posto BDP-a. U kontekstu strategije Europa 2020, Hrvatska bi trebala ostvariti ulaganje od 1,4 posto BDP-a u I&R i time pridonijeti strateškom cilju EU od tri posto. Prema posljednjim podacima za 2013., Hrvatska ulaže 0,81 posto BDP-a. To je, prema mišljenju višega konzultanta u Sense Consultingu Marka Andabaka, nedovoljno kako bi se ostvario utjecaj na gospodarstvo ili ispunili navedeni ciljevi.

– Trenutačni status quo nije pogodan ni za poduzeća ni za poslovnu klimu u Hrvatskoj. Primjeri Xellia Pharmaceuticals i Oradiana pokazuju da postoje međunarodne korporacije i startup-poduzeća koji su spremni preseliti svoje poslovanje u Hrvatsku i baviti se istraživačko-razvojnim djelatnostima. No izostanak mjera poput poreznih olakšica obeshrabrit će mnoga poduzeća koja razmišljaju poslovati u Hrvatskoj. U ovom razvojnom trenutku Hrvatska ne smije odustati od svojih uspješnih javnih politika. U Hrvatskoj se javne politike rijetko ukidaju, ali jednom kada se ukinu, u iznimkama se vraćaju – konstatira Andabak.

Tvrkte koje ulažu znatna sredstva u I&R i koristile su se poreznim olakšicama prilično su neugodno iznenađene. Jer ušle su u projekte s jednom računicom, zaposlile nove ljude, preuzele obveze i projekte, a sada ispada druga. Ericsson Nikola Tesla ima najveći istraživačko-razvojni centar u zemlji. Sve razvijene zemlje, kažu, žele stvoriti poticajno okruženje za razvoj, istraživanje i inovacije – u tome je budućnost. Male zemlje u tom kontekstu moraju još brže i snažnije prepoznavati prilike i potencijale. Umjesto uklanjanja postojećih poticaja, smatraju da treba uvoditi i nove te da kreatori strateškog razvoja Hrvatske trebaju razmišljati kako dodatno potaknuti industriju, društvo i pojedince. Pliva je posljednjih nekoliko godina u taj segment uložila više od 800 milijuna kuna. Kako su istraživačko-razvojni projekti prema svojoj prirodi višegodišnji, vjeruju da država neće radi te neusklađenosti zaustaviti poticaje i za projekte koji su započeti 2013. i 2014. jer bi time višestruko ugrozila dugoročne napore i postignute rezultate.

– Što prije trebalo bi uskladiti sve potrebne zakonske i podzakonske akte kako se ovakva situacija ne bi ponovila i kako bi poslovni subjekti koji moraju raditi dugogodišnje planove ulaganja i razvoja mogli nesmetano realizirati planirana ulaganja. Svako odgađanje donošenja programa državne potpore za istraživačko-razvojne projekte može dovesti Hrvatsku u nepovoljniju poziciju i potaknuti prijenos ulaganja u zemlje sa stabilnim sustavom poticaja – upozoravaju u Plivi.

– Šteta – komentira i Plamenko Barišić, predsjednik Uprave KING ICT-a, tvrtke u kojoj su porezne olakšice za investiranje u R&D od jedan do 1,5 posto ukupnih prihoda. – Nedostaju kvalitetni poticajni programi i izvori financiranja za investiranje u I&R. I nedopustivo je niska razina ulaganja u Hrvatskoj. Prema našim analizama, tehnološke tvrtke trebale bi osigurati tri do šest posto ulaganja u I&R od ukupnih godišnjih prihoda da bi ostale konkurentne – konstatira Barišić.

Kompanijska ulaganja u istraživačke i razvojne projekte obično se rastegnu na nekoliko godina, stoga će tvrtke za ovu godinu od države dobiti sredstva na koja su računale. A dogodine će potražiti nove izvore financiranja ili nova odredišta za jednostavnije i poticajnije poslovanje.

Ako se ne vrate olakšice, kaže da će ovu godinu pokriti iz vlastitih sredstava, a za iduće tražiti nove potencijalne izvore financiranja. U istraživanje i razvoj Končar – Institut za elektrotehniku već niz godina ulaže između 40-55 milijuna kuna. Miroslav Poljak, član Uprave Končara, kaže da ostala društva grupe ulažu oko dva posto ukupnog prihoda, što je dodatnih 50 milijuna kuna, a u razvoj proizvodnje i tehnologije i većinski dio amortizacije, što je daljnjih 50 milijuna kuna. Dakle, ulaganje društava u razvoj novih proizvoda i tehnologija može se procijeniti na prosječno pet posto ukupnog prihoda. – Ako do danas nije donesen novi program državne potpore za istraživačko-razvojne projekte, poštovat ćemo postojeće pravilnike. To će sigurno otežati provedbu ovih aktivnosti, ali prilagodit ćemo se situaciji u kojoj se nalazimo – kaže Poljak.

No moguće su posljedice već na djelu, a to je stalni odljev visokokvalificirane radne snage u zemlje EU te SAD i Kanadu, koje osim viših osobnih primanja imaju i vrlo atraktivne režime poticanja, a neke nude i povlastice za zaposlene u tom sektoru. Sonja Ifković, direktorica u Deloitteovom odjelu za porezno savjetovanje i EU i državne potpore, izdvaja neke inozemne primjere poput Austrije ili Belgije: – Zaposleni koji se isključivo bave istraživanjem i razvojem plaćaju porez na osobni dohodak po sniženoj stopi. To djeluje stimulativno na zadržavanje vlastite i privlačenje inozemne radne snage. Mnoge zemlje dodjeljuju i nepovratna sredstva za istraživanje, razvoj i inovacije. Jedna od zemalja koje, sukladno smjernicama EU, od siječnja 2016. uvodi režim poticanja istraživanja i razvoja putem državne potpore na temelju koje će se umanjivati osnovica poreza na dobit i dodjeljivati nepovratna sredstva je Poljska – nabraja Ifković. No u Hrvatskoj se samo možemo nadati da neće izostati porezni poticaji i ubuduće. U tom bi slučaju većina kompanija vjerojatno smanjila ulaganja u I&R (i) li preselila te aktivnosti u druge zemlje. To bi za Hrvatsku bilo pogubno.