ROTA–VIROZA

I ako se najčešće javljaju ljeti, crijevne viroze mogu prouzročiti teškoće u bilo koje doba godine. Uzrokuje ih oko 40 vrsta virusa, a najčešće su vrlo zarazni virusi rota, noro i kalici. Simptomi su mučnina, povraćanje, bolovi u trbuhi, proljeve te povisena tjelesna temperatura. Trajanje viroze ovisno je o virusu koji je uzrokuje; ako je riječ o roti tegobe će trajati do pet dana, ako je virus Norwalk onda bolest traje dan–dva, a onaj tko se zarazi adenom bolovat će tjedan–dva. Crijevna viroza je, nakon infekcije gornjega dišnog sustava, najčešća zarazna bolest, koja ima nekoliko imena: virusni gastroenteritis, rota–viroza, enterična adeno–viroza, crijevna gripa…

Rota–viroza najčešće se javlja zimi i pogada malu djecu, dojenčad, zbog čega mnoga završe u bolnici. No rotom se često zaraze i odrasli, ali su simptomi u odraslih blaži, a i djeca do treće godine života već razviju otpornost na taj virus. Riječ je o vrlo neugodnoj bolesti koja počinje naglo i prerasta u epidemiju jer se virus prenosi prljavim rukama, otporan je i dugo opstaje u okolini, a dovoljno je samo deset molekula da uzrokuje virozu. Djecu i odrasle napada i virus Norwalk, koji uzrokuje epidemijski gastroenteritis tijekom cijele godine. Skupina virusa noro brojna je, a šire se preko termički neobrađene hrane i pitke vode. Vrlo su otporni na niske temperature, čak i zamrzavanje, a simptomi se jave već dan nakon uzimanja zaražene vode i hrane. Koliko je taj virus tvrdokoran pokazuje i to da ga oboljela osoba izlučuje stolicom još dva tjedna nakon ozdravljenja. Iako su crijevne viroze u pravilu neopasne bolesti i pogađaju sve dobro skupine, najugroženija su djeca, a mnogim virusima ‘radna sezona’ traje tijekom cijele godine. Među njima su i virusi adeno, koji su drugi na ljestvici uzročnika viroza poslije rota.

Najneopasniji su kalici, čije su žrtve mala djeca, simptomi zaraze su blagi i traju najduže četiri dana. I virusi astro u pet posto slučajeva napadaju malu djecu, ali njima se zaraze i odrasle osobe slabog imuniteta. Ti virusi izazivaju epidemiju kao i ostali koji napadaju probavni sustav. Sve te viroze traju nekoliko dana, a najteža posljedica je što sve navedene vrste virusa uzrokuju gubitak tjelesne tekućine i minerala, odnosno dehidrataciju, koja je posebno opasna za malu djecu. Antibiotici ne liječe crijevne viroze pa ih ne treba uzimati, nego nadoknaditi tekućinu izgubljenu povraćanjem i proljevom. Nužno je nadomjestiti tekućinu uzimanjem otopine elektrolita ili čajem, ali u nekim slučajevima bit će potrebna i infuzija, pogoto–vo oboljeloj i dehidriranoj djeci. Kako bi se izbjegla zaraza najvažnije je prati ruke i izbjegavati boravak uz oboljele osobe. Također je vrlo važno održavati higijenu ruku tijekom putovanja.

Važnije je uzimati tekućinu nego jesti. Treba piti vodu, lagane čajeve, svježi vočni sok, a u nekim slučajevima pomogne i kola. Tijekom oporavka treba uzimati male obroke ku–hanih jela: pileću juhu, kuhanu rižu, mrkvu i krumpir, a kruh zamijeniti dvopekom. Masna, slatka i jako začinjena hrana može se naći na jelovniku tek nakon što se pro–bavni sustav potpuno oporavi.