Home / Biznis i politika / MILANKA OPAČIĆ, MINISTRICA SOCIJALNE POLITIKE I MLADIH

MILANKA OPAČIĆ, MINISTRICA SOCIJALNE POLITIKE I MLADIH

Nedavno je Vlada s punim pravom odbila pregovarati s prosvjetarskim sindikatima jer je štrajk počeo na dan raspuštanja Sabora, dakle u vremenu tehničke vlade. No u tom ‘tehničkom razdoblju’ ove srijede na dnevni red te tehničke vlade došla je nimalo tehnička Uredba o imenovanjima menadžmenta i nadzornih odbora u državnim tvrtkama od strateškog i posebnog interesa. Novost je u tome što se predviđa da u izboru menadžera i nadzornika sudjeluju specijalizirane agencije za zapošljavanje, dakle headhunteri. Napokon! Pogotovo kad se sjetimo kakve je sve kadrovske bedastoće dosad na tom osjetljivom uhljebskom području radila ova vlada, ali i sve prethodne… Stranačka podobnost bila je važnija od sposobnosti, a poznavanje pravog igrača u Banskim dvorima ispred stručnosti. Sad bi sve trebalo biti transparentnije. Iako si država zadržava pravo konačnog izbora, kandidati će najprije morati proći prvi, headhunterski filter. Agencije će zaprimati prijave, putem vlastitih referentnih lista kontaktirati potencijalne kandidate, procjenjivati ih te Državnom uredu za upravljanje državnim imovinom predlagati najbolje. Dakle, tako bi se u budućnosti trebalo birati vodstvo 52 tvrtke i institucije u većinskom državnom vlasništvu, a isto bi pravilo trebalo važiti i za četiri strateške tvrtke s manjinskim državnim udjelom, samo ne znam kako će to prihvatiti većinski vlasnici Ine, Končara, Podravke i Croatia osiguranja. No, kako god, ta bi novost trebala biti dočekana uglavnom s velikim pljeskom… da je donesena na početku mandata. Ovako bi uredba s kraja mandata mogla završiti baš kao i izbor rukovodstva Zagrebačkog holdinga, koje je u vrijeme Sandre Švaljek izabrano javnim natječajem, da bi Bandić cijeloj novoj upravi nakon povratka u gradonačelnicišku fotelju spričio otkaz.

‘Naša diplomacija zadnjih mjeseci promiče osobne interese… U New Yorku se ne bavi arbitražom sa Slovenijom, nego izborom tajnika ili tajnice UN-a.’ Tako predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović kritizira resor Vesne Pusić. Opravdano i na temelju vlastitog iskustva iz Washingtona, kad je kao hrvatska veleposlanica u tajnosti izobiljala svoj transfer na lukrativniju dužnost u NATO-u. Predsjednica je u istom intervjuu Jutarnjem najdužnije odbacila insinuacije da sudjeluje u predizbornoj kampanji. No nije propustila u više navrata oderati pojedine ministre i premijera. Aludirala je na njegove istupe ‘jer je usmjeren na to da ispadne frajer’. Zanimljivo je što je istog dana Milanović u frajerskom kontekstu spomenut na televiziji N1: ‘Milanović uopće nije frajer, a misli da je hit,’ izjavila je Sunčana Glavak, prije poznata kao prijateljica Jadranke Kosor, danas članica stožera za odnose s javnošću. Ali to nije stožer Predsjednice, već HDZ-a. Dakle, nije sudjelovanje u kampanji, nego samo koincidencija dviju bliskih frajerica.

Predizborno nadmetanje predstavlja poseban izazov i za medije. Situacija se kod nekih ne mijenja samo iz dana u dan, nego iz sata u sat. Tako u svom prvom izdanju novine izađu s naslovom ‘Glavaševi birači radije bi za premijera izabrali Milanovića’ nego Karamarka’. U sljedećem izdanju to se mijenja: ‘U Slavoniji HDZ dobiva pet mandata više nego na izborima 2011. godine’. E, a u posljednjem, zagrebačkom izdanju, ispala je sljedeća zmesnica: ‘U Slavoniji HDZ dobi e bi za premijera više nego na izborim ego Karamarka’. Nespretnim

Bit će nužna transformacija cjelokupnog sustava javne uprave. Digitalna ekonomija pojam je koji se odnosi na uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije u cijelome poslovnom procesu, od sustava poslovanja do prodaje i proizvodnje. U taj sustav uključuju se i društveni mediji. Za društvo utemeljeno na tim osnovama izrazito je važno komunicirati s upravom koja je isto tako usmjeren na poslovni subjekti osigurava automatsku komunikaciju gdje god je to moguće, odnosno komunikaciju i rješavanje zahtjeva tako da se može pristupiti internetom i obaviti poslove s upravom kada, gdje i kojim kanalom to poslovni subjekti žele. U tom smjeru ide informatizacija uprave. Kad je riječ o budućnosti upravljanja, javna uprava za pet godina mora osigurati svim dionicima kvalitetne usluge dok se istodobno proračuni uprave smanjuju. Velik je izazov kako učiniti više za manje novca i usredotočiti se na ishod koji društvo želi i treba. Svakako će biti nužna transformacija cjelokupnog sustava javne uprave tako da djeluje kao jedinstvena cjelina od koje i građani i poslovni subjekti mogu dobiti traženu usluge onako kako im to odgovara i u vrijeme kad im to odgovara, uz rješavanje zahtjeva u vremenu koje im je prihvatljivo.

Starenje stanovništva jedan je od najvećih izazova s kojim se suočavamo. Država treba definirati novu javnu politiku i nove usluge koje će zahtijevati sve starije stanovništvo. Uz to se mijenja slika zaposlenih, koji također postaju sve stariji. Ključ uspjeha bit će programi aktivnog starenja kojima će se nastojati zadržati zdravlje i vitalnost sve starije populacije. Zaposlene će se nastojati dulje zadržati u svijetu rada prilagodbom poslova i ulaganjem u cjeloživotno učenje uz istodobno uvođenje pametnih rješenja u poslovne procese. Neka od rješenja koja smo uveli, e-prijava i e-radna knjižica unaprijedili su poslovne procese i poboljšali javnu uslugu građanima i poslovnim subjektima.

Sve se više osoba koristi mirovinom, dakle prihodima koje stvaraju neki drugi ljudi. Zaposlene osobe više ne rade za sebe i svoju obitelj, nego moraju ostvarivati veće prihode tako da svojim radom mogu osigurati.