Home / Biznis i politika / DAN VELIKIH PLANOVA

DAN VELIKIH PLANOVA

Na Liderovoj konferenciji o uvjetima poslovanja u sljedećoj godini nitko se nije suprotstavio pokazateljima rasta. No slijedila su tri hladna tuša: Hrvatska zaostaje za regijom u rastu BDP-a, još više u rastu izvoza, a treći je ključni problem nedostatak odgovarajuće radne snage.

Znam da ništa ne znam. Ufanje u sokratovsku mudrost sve je što nam preostaje kad ogulimo ovogodišnje antirecesijske pokazatelje i stavimo ih uz bok drugim članicama EU. U nadmetanju postignutoga/obećanoga i hladno analitičkog (vlasti i analitičara) – taj je sukob najglasnije odjekivao prošlog petka Liderovom konferencijom Dan velikih planova – uopće nema sumnje da nas je pogodio hladan tuš. Da, statistički smo izašli iz recesije, no sve je to premalo i prekasno u usporedbi sa svim važnijim točkama koje mjere puls ekonomskoga života zemlje. Uobičajeno izborno podmetanje suparniku neveselih tema i podbadanje ispod, iznad i oko stola nisu pokazali ništa više doli jad i čemer hrvatske politike.

Za potpun ‘užitak’ krenimo voznim redom. Budući da je premijer Zoran Milanović imao važnija posla u Londonu s britanskim kolegom Davidom Cameronom (propustivši tako sjajnu priliku da poentira dan nakon objave HDZ-ova izbornog ‘programa’), mikrofon je preuzeo dežurni optimist Branko Grčić. Neke su se vesele brojke jedva pohvatale, recimo ova: deficit državnog proračuna na kraju rujna iznosi samo 7,1 milijardu kuna, a s obzirom na to da je Hrvatska samo za kamate na javni dug u tom razdoblju utrošila 8,9 milijardi kuna, proračun je, zapravo, u primarnom suficitu ‘teškom’ 1,8 milijardi kuna. Čim netko zucne ‘suficit’, oči za-

Iako je Hrvatska statistički izašla iz recesije, usporedba pokazatelja s drugim zemljama EU p(r)okazuje katastrofalno zaostajanje, čak i izvoza.

Poduzetnike u novom ciklusu unatoč visokoj stopi nezaposlenosti koči nedostatak (ne samo) obrazovane radne snage koja emigira.

Rast izvoza i prihoda poslovanja popravili su tekuću likvidnost poduzetnika pa se nastavlja trend započet u 2013. – skraćivanje rokova naplate potraživanja i plaćanja vlastitih obveza.

Zbog konverzije kredita iz švicarskih franaka u one eurske strani će investitori biti oprezniji, a moguće je i bankarsko kažnjavanje države neodobravanjem kredita za refinanciranje.

Globalni rast kamata (to je samo pitanje vremena) dodatno će ugroziti održivost javnih financija, ali i poslovne projekte koji računaju na kredite.