godina s nama

Te 2005. u Hrvatskoj su, osim Lidera, osnovane još 28.954 tvrtke. Prethodno desetljeće bilo je najturbulentnije za telekomunikacijsko tržište. Liberalizaciju je osjetilo i tržište električne energije. No uspjele su i tvrtke koje su se od trgovaca i distributera pretvorile u proizvođače i izvoznike.

Promatrajući radni vijek neke tvrtke, deset godina ne zvuči mnogo za uspješan razvoj nekog biznisa. Međutim, ako tvrtku stavimo u prostorni kontekst, konkretno Hrvatsku, deset godina itekako je dosta vremena za biznis koji bi trebao rasti i stasati u svježem kapitalizmu, koji pritom prate razni zaostaci balkanskih i socijalističkih boljki. U društvu u kojem se poduzetništvo tek počelo razvijati tvrtke su se proteklih deset godina suočavale s brojnim izazovima, usponima i padovima i kod onih koje su opstale pokazala se točnom izreka: ‘Što te ne ubije, to te ojača’.

Prije točno deset godina, kada je Lider izašao na tržište, u Hrvatskoj je registrirano 28.955 tvrtki iz apsolutno svih dijelatnosti, od prehrambene industrije, trgovine, turizma, energetike, farmaceutike do telekomunikacija, prerađivačke industrije i sl. Izdvojili smo one koje su lani imale više od 20 milijuna kuna prihoda, a takvih je, koje također ove godine slave 10. rođendan, 128.

Možda najturbulentnije vrijeme prije deset godina pogodilo je telekomunikacijsko tržište, kada su duopolisti HT i Vipnet dobili čak tri alternativna konkurenta. Godina 2005. bila je godina preokreta za telekom industriju i zbog liberalizacije tržišta fiksne telefonije koju su iskoristili Optima Telekom i Metronet i zbog dolaska mobilnog operatera Tele2 koji je izvršno iskorištio gospodarsku krizu i napao tržište nižim cijenama. Iako i Vipnet i HT imaju relativno čvrste pozicije, Tele2, unatoč znatno manjim ulaganjima, bilježi lagani rast i lani mu se tržišni udio popeo na 18 posto. U međuvremenu alternativno tržište fiksne telefonije potpuno je propalo, upravljanje nad Optima Telekomom preuzeo je HT, a Metronet je nedavno angažirao savjetnika za prodaju dionica tvrtke, za koje je svojedobno bio zainteresiran Vipnet.

Za razliku od većine tvrtki s kojima smo kontaktirali, koje će 10. obljetnicu proslaviti u internom okružju, bez velike pompe, teleoperateri žele svima dati do znanja da im je rođendan. Tako, primjerice, Optima Telekom radi kampanju rebrendiranja kako bi ojačao tržišnu poziciju i prepoznatljivost brenda te će korisnicima omogućiti da se koriste svim svojim paketima bez ugovorne obveze. Tele2 pak svim privatnim i poslovnim korisnicima daruje minute razgovora, SMS i internetski promet.

Liberalizaciju su tijekom deset godina osjetila i druga tržišta, primjerice tržište električne energije. GEN-I Zagreb prije deset godina bavio se isključivo veleprodajom električne energije te se glavina poslova obavljala iz Slovenije. – U tih deset godina mnogo se toga promijenilo. Od 2010., otkada smo ujedno dobili licenciju za opskrbu električnom energijom krajnjih potrošača, osnažili smo i svoju prisutnost na hrvatskom tržištu. Znatičniji iskorak u našem poslovanju dogodio se 2011. pobjedom na javnom natječaju za opskrbu električnom energijom grada Zagreba za potrebe javne rasvjete, dok smo u lipnju 2013. izašli na tržište opskrbe električnom energijom kupaca iz kategorije kućanstva. Tijekom 2014. i 2015. uredno opskrbljujemo sva tijela državne uprave na čelu s Uredom predsjednice, Vladom RH, svim ministarstvima i sudovima u RH – kažu u GEN-I Zagrebu, koji trenutačno ima 20 zaposlenih, a ukupni tržišni udio 2014. bio je 6,4 posto. U GEN-I Zagrebu tek 2017. očekuju rješavanje svih dosadašnjih izazova nereguliranog tržišta i pravu tržišnu utakmicu u opskrbi električnom energijom u Hrvatskoj.

Tvrtka Grapak iz Turčina koja se bavi veleprodajom poljoprivredne mehanizacije, traktora, modernih pakirnih sustava i ambalaže prije deset godina počela je poslovati s jednim zaposlenikom koji je prodavao poljoprivredne strojeve njemačkog proizvođača Grimme i liniju za vaganje i pakiranje poljoprivrednih proizvoda tvrtke Affeldt. Danas tvrtka zastupa više od 30, uglavnom inozemnih proizvođača te pruža kompletnu uslugu od savjetovanja do realizacije. U međuvremenu broj zaposlenika narastao je na devet, na čelu s vlasnikom i direktorom Boštjanom Grašičem, mladim poduzetnikom iz Slovenije. Tek prošle godine Grapak se uselio u vlastiti prostor s velikim skladištem i servisnom radionicom.

– Nailazili smo na mnoge izazove, a jedan od njih je i problem s naplatom potraživanja. Naime, od nas strojeve kupuju poljoprivredna gospodarstva različitih veličina koja ovise o naplati svojih potraživanja od javnih ili privatnih poduzeća, a tu se pokazuje najveća slabost hrvatskoga gospodarstva – loša kultura plaćanja i nelikvidnost. Na poslovanje znatno utječe i bankarski lobi jer su kamate po kreditima visoke, a i država sa svojim visokim i mnogobrojnim nametima ne pomaže, već ograničava slobodu tržišta i bolje poslovanje. Vjetar u leđa dali su nam pretpristupni i pristupni fondovi, odradili smo brojne projekte prema SAPARD-ovim i IPARD-ovim natječajima. Nadamo se i novim EAFRD-ovim programima sufinanciranja ulaganja u razvoj projekata naših klijenata – kaže Grašič.

Još jedan Liderov vršnjak, tvrtka Bomark Pak iz Varaždina, od malog obiteljskog distributera narasla je u jednog od najvećih hrvatskih distributera i proizvođača ambalažnih proizvoda te jednog od lidera u proizvodnji rastezljive folije u EU Europi, s planiranim prihodima većima od 350 milijuna kuna. Bomark Pak osnovan je potkraj 2005., kada se njegovo poslovanje temeljilo na prematanju rastezljivih folija sve do 2011., kada kreće u samostalnu proizvodnju i danas proizvodi više od 25 tisuća tona rastezljive folije na godinu, od čega gotovo 80 posto izvozi u EU te zemlje u okružju. Prije deset godina Bomark je imao 15 zaposlenih, a danas ih je više od 80. – S obzirom na to da smo imali izniman rast u poslovanju, imali smo i brojne izazove. Ulaskom Hrvatske u EU dosta nam je olakšan izvoz. Budući da stalno ulažemo u razvoj kako bismo bili konkurentni na zahtjevnom europskom tržištu i tražimo prilike kako unaprijediti poslovne i.

Iako je poznata farmaceutska tvrtka Roche u Hrvatskoj prisutna od 1991., samostalno sa svojim sjedištem u Zagrebu počela je poslovati prije deset godina, a osnovao ju je Milorad Gošev. Danas Roche u Hrvatskoj zapošljava više od 80 visokoobrazovanih djelatnika.

• Prije deset godina Roche je bio peta tvrtka u Hrvatskoj, a danas je na drugome mjestu po ukupnom prometu lijekova u Hrvatskoj, iza Plive, s udjelom od 7,8 posto. U veoma teškoj ekonomskoj situaciji u kojoj je Hrvatska, koja svakako utječe i na zdravstvo, onemogućen je pravodoban ulazak visokovrijednih, inovativnih lijekova koji bi mogli znatno poboljšati zdravstvene rezultate. Nepredvidljivo je vrijeme ulaska novih inovativnih terapija na osnovnu listu HZZO-a. Nama je to zadatak i izazov, a to možemo mijenjati stručnim dokazima i partnerskim odnosima sa svima u lancu odlučivanja – kaže Gošev, čija je tvrtka lani ostvarila 432 milijuna kuna prihoda i 12 milijuna kuna dobiti.

Jedan od najvećih sokova u prihodima ostvario je Crodux plin Ivana Čermaka, čiji su prihodi prije pet godina iznosili 67 milijuna kuna, a lanjski 853 milijuna, s 13 milijuna kuna dobiti. Čermak je prije deset godina svoj biznis temeljio samo na plinu, u međuvremenu je proširio djelatnost na benzinske postaje koje je kupio od OMV-a, a uskoro ulazi i u biznis sa strujom te gradi plinsku elektranu pokraj Slavonskog Broda.

No na prvome mjestu po prihodima i broju zaposlenih u posljednjih deset godina ipak se nalazi državna tvrtka, konkretno današnji Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) koji je naknadno izdvojen iz HEP-a. Najveću dobit ostvarila je tvrtka Scapus (više od 300 milijuna kuna, koliko iznose i njezini prihodi), dioničar tvrtke Valamar Riviera koji nema nijednog zaposlenog. Prema burzovnom izvješću Valamara, Scapus je tvrtka kći EPIC-a i Goldscheider&Wurmboecka, najvećega pojedinačnog dioničara Valamar Riviere koji drži 43 posto glasačkih dionica.

U posljednjih deset godina neke tvrtke prošle su lošiji, a neke bolji scenarij. One koje su si zadale vrlo ambiciozne dugoročne ciljeve morale su se u međuvremenu ozbiljno prizemljiti i preokrenuti kompletnu dotadašnju poslovnu logiku, kako zbog ulaska novih igrača, liberalizacije i ulaska u EU, tako i zbog gospodarske krize. Većina se suočila s brutalnom racionalizacijom i traženjem alternativnih izvora prihoda na novim tržištima ili u novim poslovnim modelima. Rekli bi psiholozi, tvrtke koje ove godine slave 10. rođendan imale su teško djetinjstvo, a sada ih čekaju jednako nepredvidljivi tinejdžerski dani, koje će uspješno prebrodit samo ako su stasale na čvrstim i dobrim temeljima.